Prati nas

Zdravlje

Znate li što su i kako se prenose bradavice?

Jeste li imali bradavice koje su prošle same od sebe ili ste ih liječili nekim narodnim lijekom? Iako ih je sve manje, virus koji ih uzrokuje i danas cirkulira među ljudima. Malo tko zna da je riječ o bezopasnom rođaku zloglasnog HPV-a koji uzrokuje rak grlića maternice.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako se riješiti bradavica?
Od zaraze do pojave bradavica mogu proći mjeseci (foto: BigStock)

Malo tko od starijih generacija nije imalo obične bradavice za koje narod ima bezbroj lijekova, no koje se, srećom, i same povuku nakon nekog vremena. No znate li zapravo kako ste ih dobili i o čemu se radi? Bradavice su izrasline na koži koje uzrokuje humani papiloma virus (HPV), javlja LiveScience.com. Iako najčešće bezazlene, bradavice su zarazne. Zapravo, najnovije istraživanje koje je provedeno na Sveučilištu u New Yorku pokazuje da 69% zdravih Amerikanaca imaju HPV infekciju na nekom dijelu tijela. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, svake se godine u Sjedinjenim Državama HPV-om zarazi oko 14 milijuna ljudi.

Iako HPV većina ljudi povezuje s genitalnim bradavicama, nije uvijek tako. Postoji više od stotinu različitih sojeva ovog virusa i više od pola ih uzrokuje izrasline na rukama, prstima, stopalima, koljenima ili licu.


Istraživanja su tako dokazala da se obične bradavice prenose dodirom, ali nisu svi sojevi visoko zarazni. Na koncu, koliko će neka osoba biti podložna zarazi ovisi i o njenom imunitetu. Pokazalo se tako da ni ljudi unutar iste obitelji ne reagiraju na virus jednako.

Moguće je smanjiti rizik od zaraze i kasnijeg razvijanja običnih bradavica. Virus preživljava u vlažnom i toplom okruženju pa liječnici preporučuju da se na bazenima, svlačionicama i pod tuševima u teretani nosi obuća. A ako već imate bradavice, pazite da ih ne proslijedite dalje. Zajednički ručnici, dijeljenje cipela i čarapa može značiti i dijeljenje virusa.

.

Zdravlje

Preventivno uzimate aspirin za srce? Neki znanstvenici to ne preporučuju

Nova studija nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Štoviše, pokazalo se da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ako još uvijek svakodnevno uzimate aspirin kako biste spriječili srčani udar, slobodno možete prestati to raditi, piše CNN. Aspirin je jedan od najkorištenijih lijekova na svijetu, no brojni ga zdravstveni stručnjaci više ne preporučuju.

Naime, nova studija objavljena u srijedu u britanskom Časopisu kliničke farmakologije, nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Istraživanje usredotočeno na niske doze aspirina (manje od 325 miligrama dnevno), pokazalo je da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.


Prošle su godine promijenjene u Americi promijenjene službene smjernice o uzimanju lijeka, nakon što su Američki koledž kardiologije i Američko udruženje za bolesti srca aspirin preporučili samo onim pacijentima koji su imali operaciju srca te moždani ili srčani udar. Savjet britanskih stručnjaka je sličan.

Ova analiza koja je uključila 67 studija, otkrila je da je uzimanje malih doza aspirina kod ljudi koji nemaju srčane tegobe, povezano sa 17 posto manjom incidencijom za srčani ili moždani udar. Međutim, to je također povezano s 47 posto višim rizikom od gastrointestinalnog krvarenja i 34 posto višim rizikom krvarenja u mozgu.

“Naš rad potvrđuje da nema dokaza da je potrebno preventivno uzimati aspirin. Glavna poruka našeg rada je da su male doze aspirina korisne jedino kad već imate neki problem sa srcem”, rekli su autori studije, dr. Lee Smith, sa Sveučilištu Anglia Ruskin u Velikoj Britaniji i dr. Nicola Veronese sa Sveučilišta Palermo u Italiji.

“Niske doze aspirina su najčešći oblik terapije u svijetu. No naše istraživanje sugerira da je potencijalni rizik od krvarenja ne bi trebalo zanemariti”, kazali su Smith i Veronese.

S obzirom na velik broj mogućih drugih zahvata i terapija dostupnih za liječenje bolesti srca (poput statina, lijekova za krvni tlak i preporuka o prestanku pušenja i gubitku prekomjerne težine),  znanstvenici kažu da uzimanje aspirina kao prevencije srčanih bolesti nije potrebno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP