Prati nas

Zdravlje

Budite zahvalni, živjet ćete duže

Nemoguće je da ljudi istovremeno izražavaju zahvalnost i osjećaju nešto negativno. Pročitajte kako vam zahvalnost na šest načina može produžiti život i učiniti da se osjećate bolje i zadovoljnije; mentalno i fizički.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako biti zahvalan?
foto: BigStock

Profesor psihologije sa sveučilišta u Kaliforniji Giacomo Bono, u svojoj knjizi ‘Making Grateful Kids: The Science of Building Character’, zahvalnost definira kao sposobnost da prepoznamo i priznamo pozitivne događaje u našem životu te ljude i mjesta uključene u njih. Ispitivanja pokazuju da su zahvalni ljudi općenito boljeg mentalnog i fizičkog zdravlja. Kako dakle zahvalnost pomaže da budete zdraviji? Odgovor zna portal Grandparents.com.

1. Zahvalni se brže oporavljau od bolesti

U studiji koju je proveo doktor Jeff Huffman iz bolnice u Massachusetts, ustanovljeno je da su se pacijenti koji su pokazivali viši stupanj zahvalnosti, brže oporavljali od posljedica srčanog udara, imali su bolju kvalitetu života i češće su se pridržavali propisanih dijeta, vježbi i lijekova nego oni koji su manje zahvalni. To bi moglo značiti da se zahvalni ljudi generalno brže oporavljaju i više su kadri sudjelovati u aktivnostima koje unaprijeđuju kvalitetu života, objašnjava doktor Huffman.


2. Imaju niži krvni tlak

Doktor Randolph Shipon sa Sveučilišta Temple, proveo je istraživanje u kojem su pacijenti s povišenim krvnim pritiskom bili podijeljeni u dvije grupe: jedni su dobili zadatak pobrojati sve stvari na kojima su zahvalni, nakon čega su dobiti redovnu terapiju, a drugi su samo primili terapiju. Kod ‘zahvalne’ grupa primijećena je značajna redukcija sistoličkog krvnog tlaka, dok je kod drugih stanje ostalo isto. Iz ovog eksperimenta da se zaključiti da pozitivna psihološka praksa umanjuje negativne misli koje su čest razlog povišenog krvnog tlaka. Nemoguće je da ljudi istovremeno izražavaju zahvalnost i osjećaju nešto negativno, kaže doktor Shipon.

3. Zahvalni bolje spavaju

Svi znamo da je dobar san ključan za općenito zdravlje: za sposobnost pamćenja i mišljenja, održavanja tjelesne težine, dobrog raspoloženja, dobre prosudbe, kardiovaskularnog zdravlja, imuniteta i ostalog. Doktor Robert  A. Emmons sa sveučilišta u Kaliforniji proveo je istraživanje koje je pokazalo usku povezanost zahvalnosti i mirnog sna. Također, oni zahvalniji među ispitanicima brže su zapadali u san i manje vremena provodili budni u krevetu prije nego bi uspijevali zaspati, kaže Emmons.

4. Manje su pod stresom

Kronični stres kao implikaciju ima anksioznost, nesanicu, bol u mišićima, visoki krvni tlak i oslabljen imunitet, piše American Psychological Association. Međutim ugradite li zahvalnost u svoj način života, lakše ćete se boriti sa stresom. U jednom istraživanju, ispitanici su zamoljeni da svakodnevno 15 minuta meditiraju na temu uvažavanja i zahvalnosti prema nekome ili nečemu u svojim životima. Nakon 30 dana, u usporedbi s kontrolnom grupom, imali su za čak 23 posto smanjenu razinu hormona stresa kortizola i za 100 posto povećanu razinu DHEA, hormona koji potiče relaksaciju. Zahvalnost vas povezuje s drugima, ulije vam nadu i osigurava optimizam. Također, zahvalnost je povezana s osjećajem da ste dio nečeg većeg od samog sebe, kaže doktor Bono. Nada, optimizam, povezanost i osjećaj svrhe pomažu smanjiti stres i učinke stresnih događaja.

5. Zahvalni imaju manji rizik od depresije

U istraživanju koje je uspoređivalo tretiranje depresije kognitivno bihevioralnom terapijom (KBT) i zahvalnost, znanstvenici su uočili da je zahvalnost gotovo jednako učinkovita kao KBT. Također, ispitanici će radije ustrajati u terapiji zahvalnošću nego kognitivno bihevioralnoj terapiji jer je mnogo zabavnija. Razlog tome je što su zahvalni ljudi manje usredotočeni na svoje probleme. Također, više su motivirani da čine dobro, što im pak omogućuje da se osjećaju korisno, kaže doktor Bono. Zahvalnost i velikodušnost međusobno si pomažu. Kad se otvorite prema drugima, osjećate se cijenjeno i izgubite iz vida svoje probleme.

6. Zahvalni više vježbaju

Istraživanje doktora Emmonsa pokazalo je da zahvalni ljudi gimnasticiraju čak jedan i pol sat tjedno više od drugih ljudi.

.

Zdravlje

Preventivno uzimate aspirin za srce? Neki znanstvenici to ne preporučuju

Nova studija nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Štoviše, pokazalo se da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ako još uvijek svakodnevno uzimate aspirin kako biste spriječili srčani udar, slobodno možete prestati to raditi, piše CNN. Aspirin je jedan od najkorištenijih lijekova na svijetu, no brojni ga zdravstveni stručnjaci više ne preporučuju.

Naime, nova studija objavljena u srijedu u britanskom Časopisu kliničke farmakologije, nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Istraživanje usredotočeno na niske doze aspirina (manje od 325 miligrama dnevno), pokazalo je da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.


Prošle su godine promijenjene u Americi promijenjene službene smjernice o uzimanju lijeka, nakon što su Američki koledž kardiologije i Američko udruženje za bolesti srca aspirin preporučili samo onim pacijentima koji su imali operaciju srca te moždani ili srčani udar. Savjet britanskih stručnjaka je sličan.

Ova analiza koja je uključila 67 studija, otkrila je da je uzimanje malih doza aspirina kod ljudi koji nemaju srčane tegobe, povezano sa 17 posto manjom incidencijom za srčani ili moždani udar. Međutim, to je također povezano s 47 posto višim rizikom od gastrointestinalnog krvarenja i 34 posto višim rizikom krvarenja u mozgu.

“Naš rad potvrđuje da nema dokaza da je potrebno preventivno uzimati aspirin. Glavna poruka našeg rada je da su male doze aspirina korisne jedino kad već imate neki problem sa srcem”, rekli su autori studije, dr. Lee Smith, sa Sveučilištu Anglia Ruskin u Velikoj Britaniji i dr. Nicola Veronese sa Sveučilišta Palermo u Italiji.

“Niske doze aspirina su najčešći oblik terapije u svijetu. No naše istraživanje sugerira da je potencijalni rizik od krvarenja ne bi trebalo zanemariti”, kazali su Smith i Veronese.

S obzirom na velik broj mogućih drugih zahvata i terapija dostupnih za liječenje bolesti srca (poput statina, lijekova za krvni tlak i preporuka o prestanku pušenja i gubitku prekomjerne težine),  znanstvenici kažu da uzimanje aspirina kao prevencije srčanih bolesti nije potrebno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP