Prati nas

Zdravlje

Budite zahvalni, živjet ćete duže

Nemoguće je da ljudi istovremeno izražavaju zahvalnost i osjećaju nešto negativno. Pročitajte kako vam zahvalnost na šest načina može produžiti život i učiniti da se osjećate bolje i zadovoljnije; mentalno i fizički.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako biti zahvalan?
foto: BigStock

Profesor psihologije sa sveučilišta u Kaliforniji Giacomo Bono, u svojoj knjizi ‘Making Grateful Kids: The Science of Building Character’, zahvalnost definira kao sposobnost da prepoznamo i priznamo pozitivne događaje u našem životu te ljude i mjesta uključene u njih. Ispitivanja pokazuju da su zahvalni ljudi općenito boljeg mentalnog i fizičkog zdravlja. Kako dakle zahvalnost pomaže da budete zdraviji? Odgovor zna portal Grandparents.com.

1. Zahvalni se brže oporavljau od bolesti

U studiji koju je proveo doktor Jeff Huffman iz bolnice u Massachusetts, ustanovljeno je da su se pacijenti koji su pokazivali viši stupanj zahvalnosti, brže oporavljali od posljedica srčanog udara, imali su bolju kvalitetu života i češće su se pridržavali propisanih dijeta, vježbi i lijekova nego oni koji su manje zahvalni. To bi moglo značiti da se zahvalni ljudi generalno brže oporavljaju i više su kadri sudjelovati u aktivnostima koje unaprijeđuju kvalitetu života, objašnjava doktor Huffman.


2. Imaju niži krvni tlak

Doktor Randolph Shipon sa Sveučilišta Temple, proveo je istraživanje u kojem su pacijenti s povišenim krvnim pritiskom bili podijeljeni u dvije grupe: jedni su dobili zadatak pobrojati sve stvari na kojima su zahvalni, nakon čega su dobiti redovnu terapiju, a drugi su samo primili terapiju. Kod ‘zahvalne’ grupa primijećena je značajna redukcija sistoličkog krvnog tlaka, dok je kod drugih stanje ostalo isto. Iz ovog eksperimenta da se zaključiti da pozitivna psihološka praksa umanjuje negativne misli koje su čest razlog povišenog krvnog tlaka. Nemoguće je da ljudi istovremeno izražavaju zahvalnost i osjećaju nešto negativno, kaže doktor Shipon.

3. Zahvalni bolje spavaju

Svi znamo da je dobar san ključan za općenito zdravlje: za sposobnost pamćenja i mišljenja, održavanja tjelesne težine, dobrog raspoloženja, dobre prosudbe, kardiovaskularnog zdravlja, imuniteta i ostalog. Doktor Robert  A. Emmons sa sveučilišta u Kaliforniji proveo je istraživanje koje je pokazalo usku povezanost zahvalnosti i mirnog sna. Također, oni zahvalniji među ispitanicima brže su zapadali u san i manje vremena provodili budni u krevetu prije nego bi uspijevali zaspati, kaže Emmons.

4. Manje su pod stresom

Kronični stres kao implikaciju ima anksioznost, nesanicu, bol u mišićima, visoki krvni tlak i oslabljen imunitet, piše American Psychological Association. Međutim ugradite li zahvalnost u svoj način života, lakše ćete se boriti sa stresom. U jednom istraživanju, ispitanici su zamoljeni da svakodnevno 15 minuta meditiraju na temu uvažavanja i zahvalnosti prema nekome ili nečemu u svojim životima. Nakon 30 dana, u usporedbi s kontrolnom grupom, imali su za čak 23 posto smanjenu razinu hormona stresa kortizola i za 100 posto povećanu razinu DHEA, hormona koji potiče relaksaciju. Zahvalnost vas povezuje s drugima, ulije vam nadu i osigurava optimizam. Također, zahvalnost je povezana s osjećajem da ste dio nečeg većeg od samog sebe, kaže doktor Bono. Nada, optimizam, povezanost i osjećaj svrhe pomažu smanjiti stres i učinke stresnih događaja.

5. Zahvalni imaju manji rizik od depresije

U istraživanju koje je uspoređivalo tretiranje depresije kognitivno bihevioralnom terapijom (KBT) i zahvalnost, znanstvenici su uočili da je zahvalnost gotovo jednako učinkovita kao KBT. Također, ispitanici će radije ustrajati u terapiji zahvalnošću nego kognitivno bihevioralnoj terapiji jer je mnogo zabavnija. Razlog tome je što su zahvalni ljudi manje usredotočeni na svoje probleme. Također, više su motivirani da čine dobro, što im pak omogućuje da se osjećaju korisno, kaže doktor Bono. Zahvalnost i velikodušnost međusobno si pomažu. Kad se otvorite prema drugima, osjećate se cijenjeno i izgubite iz vida svoje probleme.

6. Zahvalni više vježbaju

Istraživanje doktora Emmonsa pokazalo je da zahvalni ljudi gimnasticiraju čak jedan i pol sat tjedno više od drugih ljudi.

.

Zdravlje

Jeste li već preboljeli COVID-19? Evo kako to doznati

Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade. Ipak, postoje znakovi raspoznavanja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Želite li znati jeste li već možda preboljeli Covid-19? Najsigurnija metoda da to doznate je testiranje na antitijela. No, prisustvo upornog virusa može se detektirati i pažljivim praćenjem simptoma.

Naime, ako vas je prošle zime mučila kakva teža prehlada prilikom koje ste ostajali bez daha ili ste izgubili osjet mirisa i okusa, možda ste preboljeli Covid-19.


“Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade”, kaže dr. Ameesh A. Adalja iz Centra Johns Hopkins, piše Marie Claire. Ipak postoje neki znakovi koji upućuju upravo na preboljeni COVID-19.

Teška prehlada

Početkom pandemije mislilo se da se koronavirus u SAD-u nije pojavio do ožujka, no kako pokazuju rezultati studije sa sveučilišta u Teksasu, na svaka dva testirana na gripu pojavio se jedan uzorak pozitivan na koronavirus.
Kako prehlada obično ne uzrokuje kratak dah, ozbiljne glavobolje i probleme u probavi, možda je upravo to način kako koronu razlikovati od prehlade.

Gubitak njuha i okusa

Gubitak njuha i okusa javljaju se i kod gripe, upale sinusa ili pak jake prehlade, ali ono po čemu se razlikuje u slučaju zaraze koronavirusom je trajanje tog poremećaja. Kod oboljelih od Covida-19 to može potrajati i nekoliko mjeseci.

Ispadanje kose

Ispadanje kose još je jedan simptom koji se povezuje s koronavirusom, a glumica Alyssa Milano kao i naša sportska novinarka Mirna Zidarić podijelile su svoja iskustva upravo s tim problemom. Stručnjaci, međutim, napominju da ispadanje kose može biti rezultat prevelikog stresa pod kojim se nalazimo uslijed pandemije ili neke druge bolesti.

Ostajanje bez daha

Ovo je jedan od poznatijih simptoma zaraze koronavirusom, a povezuje se s upalom pluća koju izaziva.

Umor

Studije su pokazale da 53 posto oboljelih od COVID-19 i do dva mjeseca od zaraze osjećaju veliki umor i iscrpljenost. Znanstvenici istražuju radi li se o posljedici individualnog imunološkog odgovora ili je to način na koji virus funkcionira.

Dugotrajan kašalj

Prema studiji, 43 posto ljudi s COVID-19 kašljali su od 14 pa sve do 21 dan nakon pozitivnog rezultata na testiranju. Radi se uglavnom o suhom kašlju.

Neobični i vrlo uporni simptomi

Lupanje srca ili neki drugi zdravstveni poremećaji koji se ne prolaze mogu upućivati na koronu. Nepoznanica oko koronavirusa je mnogo, a ukoliko se ne osjećate dobro i stanje se dugo ne mijenja, vrijeme je za odlazak liječniku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP