Prati nas

Vijesti

HDSSB i HNS: Vratite umirovljenike na posao

Dva su zastupnika pozvala Vladu da fleksibilizacijom radnog zakonodavstva otvori umirovljenicima mogućnost rada na temelju ugovora o djelu. Bi li umirovljenici na taj način postali nelojalnom konkurencijom mladima koji ionako ne mogu naći posla?

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Mogu li se umirovljenici zaposliti?
foto: BigStock

Bivši ministar financija i bivši SDP-ovac Slavko Linić je u Saboru upozorio na neodrživost sadašnjeg sustava u kojemu samo mirovine i otplata kamata na dugove iz godine u godinu generiraju oko 30 milijardi kuna deficita državnog proračuna, javlja Hina. “Nema tog čarobnjaka koji bi u sadašnjoj situaciji bez gospodarskog rasta, investicija i novih radnih mjesta, riješio tako trajne dubioze”, rekao je Linić prozvavši Vladu za izostanak strukturnih rješenja.

“Kao što se sada postavlja pitanje o monetizaciji autocesta, trebalo bi postaviti pitanje i što će biti s drugim mirovinskim stupom”, također bivši ministar financija HDZ-ov Ivan Šuker upozorivši da sadašnja izdvajanja 5 posto bruto plaće za drugi mirovinski stup neće biti dovoljna za pristojnu mirovinu.


Na tešku socijalnu situaciju umirovljenika upozorio je laburist Zlatko Tušak rekavši da je velik postotak umirovljenika pod ovrhom jer prima mirovinu nižu od 2000 kuna, nedostatnu za održanje “golog života”, režije i prehranu.

Neka od rješenja ponudio je HDSSB-ov Dražen Đurović pozvavši Vladu da fleksibilizacijom radnog zakonodavstva otvori umirovljenicima mogućnost rada na temelju ugovora o djelu, a slično je i HNS-ov Srđan Gjurković ustvrdio kako je potrebno mlađe umirovljenike uključiti u rad uz zadržavanje prava na mirovinu.

Stabilizaciji mirovinskog sustava pridonijelo bi ono što svi znamo i želimo – veći broj zaposlenika, a time i više uplaćenih doprinosa, investicije, nova proizvodnja i rast gospodarstva, istaknuo je Šemper (HSU), ustvrdivši da bi, uz zapošljavanje svih 313.000 nezaposlenih, omjer zaposlenih i umirovljenika tek dosegnuo razinu koju smo imali ’99. godine.

Čak i kada bi se tržište rada potpuno otvorilo umirovljenicima, pitanje je koliko bi ih ranih mjesta na njemu dočekalo. I ono još važnije: bi li umirovljenici postali nelojalnom konkurencijom mladima koji ionako ne mogu naći posla?

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP