Prati nas

Kuhinja

Sendviči i sitne grickalice

Baš smo se nedavno kolege i ja zamisli nad pitanjem ­ možemo li u jednom jelu objediniti cijelu zemlju? Nemoguću misiju odlučili smo spojiti u jednoj jedinoj mogućoj platfortmi ; u sendviču.

Objavljeno

|

Kako napraviti bruschette?
Bruschetta (foto: BigStock)

Baš smo se nedavno kolege i ja zamisli nad pitanjem ­ možemo li u jednom jelu objediniti cijelu zemlju? Nemoguću misiju odlučili smo spojiti u jednoj jedinoj mogućoj platfortmi ; u sendviču. Od varaždinskog zelja, bjelovarskog kvargla, kulena i seke mu, švargle, zagorskog kuružnjaka, dalmatinske pancete, istarskog pršuta, skute i tartufa, krčkog ulja, mladog sira, paškog sira, ličkog škripavca, maslina, čvaraka, nabraja Gastrobajterica.

Vjeran i neizbježan prijatelj gladnih, njegovo veličanstvo sendvič prvi je na tronu SOS hrane u trenucima kad nam “padne sol”. Našao se pred nama u ulozi manekena. Pokušali smo i nakon poprilično truda i uspjeli složiti ­ sendvič svih sendviča, onaj u kojem smo složili najbolje od najboljeg iz svih naših regija. Bio je pravi izazov nabaviti svu tu hranu, ali i obletiti tržnice, pekare, ponešto zagrabiti iz maminog frižidera, posuditi.


Red pršuta, red švargle, red kupusa

E, pa kad smo sve sastojke stavili na stol, ustanovili smo kako će dvadesetak ‘katova’ opako prkositi gravitaciji. Foodie od povjerenja, čovjek koji je s hranom na “ti” Vinko Pašalić, u čijoj smo studijskoj kuhinji “gradili” cro­sendvič, dosjetio se armaturama. Poslužili su štapići za ražnjiće. I dok su ih on i kolega fotograf Pixsella Danijel Berković namještali cijela konstrukcija imala je velike šanse urušiti se.  Snimljeni sendvič, osvježen s nešto sjajila i laka, nismo smazali, ali ostatke ­ vjerujte ­ jesmo.  I zalili pivicom.

Upravo su te slasti s puno masti i komadićima kruha, ma koliko znali da nisu mudra rješenja, česti (među)obrok mnogima od nas. No, tako je mali korak od onoga što na brzinu utrpamo u usta do mini gurmanskog doživljaja da se zaista vrijedi potruditi. Uz plošku, dvije sira, pršutić, salamu, tako je jednostavno namazati taj kruščić maslacem ili maslinovim uljem, dodati list salate, plošku rajčice, luka, paprike, prstohvat klica rotkvice ili kresa, zavrtiti koje jajce na oko ili prerezati kuhano. “Tvoji su sendviči prava gozba”, kaže kolegica s kojom dijelim redakcijske napade gladi. “Ajd’ napravi ti, tvoji su sendviči uvijek nekako bolji”, smije se. Ne znam govori li mi to iz komocije ili zaista jesu, ali, priznajem, laska.

Chrisovi manekeni iz Vodnjana

No, hrana, a posebno sendvič zanimljiv je poput premetaljke ­ uvijek drugačiji, a inspiracija je ­ ono što zateknete u hladnjaku. Opaka mu je konkurencija ­ bruschetta. Iako nju ne možete složiti u čajnoj kuhinji na poslu, (što nije neizvedivo ako ste imalo vješti s minimalno pribora i mikrovalnom pećnicom) ova meza pravi je užitak. Nema joj ravne, ali nema ni recepta, a uvjet je jedan jedini ­ da je topla i hrskava.

I koliko god rumena hrskavica ne traži trud, toliko uvjetuje maštom što ne čudi jer, budimo realni ­ kako drugačije običan komadić suhog kruha pretvoriti u gurmanski zalogajčić ako je ne okitimo nečim finim? Majstor od delicija, paezan i kumpare, Christian Pinzan nedavno je ­ onako iz čista mira ­ sprčkao par bruschetta sa svojim manekenima. Iako je Chris, osim što je gurman i esteta, manekeni su samo rajčice, pomidorini koje je prošlo ljeta pažljivo sunčao, ne sušio(!) i uvaljao ih u najfinije vodnjansko maslinovo ulje. One su, uz malo finog sira i listić bosiljka ujedno i glavni glumci, pa i kandidati za Oscara na Chrisovim bruschettama.

Pozdravne gulozarije i pizdarije

Dokaz da za male zalogaje, ili mnogima bliskiji naziv ­ meze, nema recepta jesu dvije turbokreativne ženice ­ Maja i Tonka. Lumarajke su u Korčuli osvojili sve bonkuloviće koji su ikad kročili na na otok. Njihove meze nesvakidašnjeg imena „pozdravna plata od pizdarija i gulozarija“, svaki su put drukčije.

Šarena, slasna plata dobrodošlice svojevrsna je osobna karta svega što Maja i Tonka vole, čuvaju i znaju. Plata je to koja će teško dva puta biti ista jer djevojke na njoj nude ono što je sezonsko ili što su netom skuhale, umijesile i začinile. U proljeće su to kozice, ljeti ukiseljeni motar ili frigane vlasulje pokupljene s otočića pred Korčulom.

Meza, gulozarije, brushete, male klopice; ma kako god ih zvali, hrana su koja treba još dva detalja; dobru kapljicu koju odaberite prema vlastitom guštu i dobro društvo.

 

Kako napraviti dobar sendvič?

foto: Danijel Berković/Gastrobajterica

SOS grickalice

Sastojci

francuski kruh, izrezan na srednje tanke kose ploške
desetak komada kruščića
maslinovo ulje
sol, papar
češnjak
polusuhe rajčice iz ulja
polutvrdi kozji sir

Svježi ili prosušeni kruh premažite s malo maslinova ulja, na njega složite malo sir, polovicu ocijeđene rajčice, sasvim malo poparite i zapecite na 160 stupnjeva desetak minuta

Pikantno i mirisno

Sastojci

šalica mladog sira
nekoliko režnjeva češnjaka
vlasac
sol
papar
glavica luka
desetak ploški polusuhe šarene pancete

Kruščiće zapecite u pećnici da se fino prosuše. Češnjak protisnite i pomiješajte sa sirom i začinima te vlascem u finu kremu. Pancetu u komadu ispržite. Luk narežite na kolutove i ispržite ga ostatku masti od pancete te blago zašećerite. Na tople kruščiće premažite sir, složite ploške pancete i na vrh stavite hrskavi luk.

Šarene kiselo slatko

Sastojci

šaka maslina
maslinovo ulje
češnjak
žlica kapara
dvije veće rajčice
bosiljak
slani inćuni ili srdele
šalica grubo ribane gaude

Narežite na kockice rajčice pa ih pirjajte kratko na maslinovom ulju koje ste aromatizirali tako da ste na njemu zagrijali zgnječene režnjeve češnjaka i izvadili ga. Kada rajčica uvene, pospite je bosiljkom i pažljivo složite žlicom na zagrijane kruščiće. Dodajte na svaku prstohvat sira, ispruženi inćun, nasjeckane odkoštene masline i kapare. Vratite u pećnicu na još 15-tak minuta.

.

Kuhinja

Laki kolač od marelica – većinu sastojaka već imate u kući

Nudimo vam isprobani recept za iznimno jednostavan, a ukusan kolač. Kada vam dosade marelice, možete ih zamijeniti šljivama, višnjama, trešnjama…

Objavljeno

|

Autor

Tako je bliska šljivi, a opet se od nje razlikuje! Marelica ili kajsija svestrano je voće koje svoju primjenu pronalazi u marmeladama, džemovima, punjenjima za okruglice, sokovima pa čak i u kozmetici. Jedemo je svježu ili sušeno.

Riječ je o koštuničavom voću koja zajedno sa šljivama, bademima, breskvama, višnjama i trešnjama pripada rodu Prunus porodice Rosaceae ili ruža.


Hranjiva vrijednost i sastav ploda mijenjaju se sušenjem ili termičkom obradom. U sastav ploda ulaze pojedini vitamini, kao i polifenoli. Osim ploda, sjemenka marelice koristi se u prehrambenoj industriji, najčešće kao zamjena za sjemenku badema. Od ove sjemenke se spravlja i talijanski liker amareto. Mi vam nudimo isprobani recept za iznimno jednostavan, a ukusan kolač. Kada vam ponestane marelica, možete ih zamijeniti šljivama, višnjama, trešnjama…

foto: Pixabay

Sastojci

500 – 700 grama svježih marelica (prema želji)
4 jaja
130 grama šećera
1,3 dl ulja
1,8 dl jogurta
2 razom pune žlice ribane limunove korice
200 g brašna
1 prašak za pecivo
1 vanilin šećer
šećer u prahu za posipanje

Priprema

Marelice operite i krpom dobro posušite. Nožem ih raspolovite i izvadite koštice. Istucite bjelanjke u čvrsti snijeg. U drugoj zdjeli pjenasto mikserom izradite žutanjke, ulje, šećer, vanilin šećer i limunovu koricu. Dodajte jogurt, prašak za pecivo i brašno pa sjedinite miješajući na najmanjoj brzini. Kada nestanu grudice, žlicom umiješajte bjelanjak. Smjesu izlijte u namašćeni okrugli lim promjera 32 cm (za pite ili pizze) ili u kalup za torte. Dobro je na dno lima staviti papir za pečenje. Na smjesu posložite marelice tako da kožica bude položena prema dolje. Ako su kisele, rupe od koštica napunite šećerom. Količinu marelica prilagodite vlastitom ukusu i veličini lima. Pecite 40 minuta na 175°C. Kada se ohladi, pospite šećerom u prahu i poslužite.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP