Prati nas

Vijesti

Standard pada, a sve smo sretniji!?

Porast zadovoljstva, kaže, zabilježen je upravo među skupinama od kojih bi se to najmanje očekivalo – nezaposlenima, starijim građanima te u ruralnim područjima, koji su vjerojatno puno očekivali od ulaska u Europsku uniju.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako biti sretan?
foto: BigStock

Hrvatski su građani, unatoč padu životnog standarda, niskim prihodima i visokoj nezaposlenosti, 2012. godine bili optimističniji od europskog prosjeka, a porastao im je i subjektivni osjećaj životnog zadovoljstva i sreće, pokazuju rezultati velikog izvješća o kvaliteti življenja u Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2012., koje je u ponedjeljak u Zagrebu; javlja Hina. Izvješće se temelji na rezultatima anketnih istraživanja Europske zaklade za poboljšanje kvalitete života i rada, koja su na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika proveli stručnjaci Instituta “Ivo Pilar” i Instituta za javne financije.

Anketa je pokazala da se u promatranom petogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj pogoršalo materijalno stanje, životni standard bio je niži u usporedbi sa zemljama EU-a, porasla je nezaposlenost i nesigurnost radnih mjesta, a trećina ispitanika rekla je da ima teškoće u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, posebno starija populacija i niže obrazovani. No, poboljšala se kvaliteta stanovanja i obiteljskog života, građani su postali zadovoljniji zdravstvenim uslugama, a porastao im je i osjećaj subjektivnog blagostanja.


Nisko povjerenje u pravni sustav, medije, policiju

Istraživanje je obuhvatilo i povjerenje građana u javne institucije, te se pokazalo da je u Hrvatskoj izrazito nisko povjerenje građana u pravni sustav, medije, policiju i institucije poput Sabora i Vlade. U Hrvatskoj su građani imali i niže povjerenje u druge ljude od europskog prosjeka, a zabilježen je i porast napetosti između bogatih i siromašnih. Vezano uz povjerenje u institucije, na skali od 1 do 10 najlošije je ocijenjen pravni sustav. Sabor je dobio ocjenu oko 3, dok je u EU prosjek bio oko 5. Vlada je također dobila tek nešto višu ocjenu od 3, a jednako su ocijenjene HDZ-ova vlada 2007. i SDP-ova 2012.

Zamjenica ravnatelja Instituta “Ivo Pilar” Ljiljana Kaliterna Lipovčan, jedna od autorica izvješća, protumačila je neočekivani optimizam koji su hrvatski građani iskazali 2012. godine očekivanjima od ulaska u Europsku uniju. Porast zadovoljstva, kaže, zabilježen je upravo među skupinama od kojih bi se to najmanje očekivalo – nezaposlenima, starijim građanima te u ruralnim područjima, koji su vjerojatno puno očekivali od nove asocijacije.U prilog tomu govori činjenica da je istraživanje koje je “Pilar” proveo također na uzorku od 1000 osoba, pokazao da se subjektivni osjećaj zadovoljstva ove godine vratio na vrijednosti iz 2007. No, 2012. godine čak se 56 posto ispitanih hrvatskih građana izjasnilo se da su “optimistični vezano uz budućnost”, što je bilo četiri posto više od EU prosjeka. Hrvatska je bila i jedna od rijetkih europskih zemalja u kojima je osjećaj subjektivnog zadovoljstva porastao te godine u odnosu na 2007.

U zemljama koje su u EU ušle od 2004. do 2007. životno zadovoljstvo i sreća u 2012. ostali su ili na istoj razini kao pet godina prije ili su u opadanju, kao u Rumunjskoj i Bugarskoj. Moguće je da, unatoč tome što pada životni standard, raste osjećaj sreće i životnog zadovoljstva ako ljudi imaju neka optimistična očekivanja u pogledu budućnosti, kaže Kaliterna Lipovčan.

Uvođenje e-zdravstva povećalo zadovoljstvo

Drugi važan razlog koji je pridonio porastu zadovoljstva su zdravstvene usluge, odnosno njihova dostupnost, posebno uvođenje e-zdravstva, odnosno mogućnost elektroničkog naručivanja lijekova i usluga. Zadovoljstvo zdravstvenim uslugama se u promatranom razdoblju udvostručilo, a poraslo je i zadovoljstvo obiteljskim i društvenim životom.

No, na području rada i zapošljavanja prevladavali su izrazito negativni trendovi – porast broja nezaposlenih i umirovljenika, te izražen trend prijevremenog umirovljenja. Pokazalo se da su na tom području radnici u Hrvatskoj izloženi većem stresu – zbog nesigurnosti posla, predugog radnog vremena i nemogućnosti usklađivanja obiteljskih i poslovnih obaveza. Primjerice, u EU je prosječni radni tjedan iznosio 39 sati, a u Hrvatskoj 44 sata. Osim toga, hrvatski su građani na dodatnim poslovima tjedno provodili u prosjeku deset sati više od svojih kolega u zemljama EU-a.

S obzirom na dobivene podatke, zadaća je odgovornih u Hrvatskoj da rade na poboljšanju životnog standarda, radnog zakonodavstva, jačanju pravnog sustava i transparentnosti javnih institucija, rekla je Kaliterna Lipovčan, najavivši ponovno istraživanje pokazatelja kvalitete života 2016. godine.

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP