Prati nas

Aktivno starenje

Kako doživjeti stotu?

Dug život posljedica je niza elemenata i svatko ima svoj recept. Pronašli smo nekoliko mjesta gdje nije nikakvo čudo doživjeti stotu. Evo u čemu je tajna…

Objavljeno

|

Kako živjeti dugo?
Ilustracija (foto: BigStock)

Prije stotinu godina, prosječni životni vijek bio je tek nešto više od 30 godina. Danas ljudi žive duže i zdravije, a u nekim zemljama poput Japana, Islanda i Italije i žene i muškarci vrlo vjerojatno će doživjeti i 80 godina.

Napredak u zdravstvenoj njezi, sveukupno smanjenje potrošnje duhana i sigurniji uvjeti stanovanja pomogli su nam da živimo dulje. Međutim, ima gradova gdje stogodišnjaci nisu nikakva iznimka već posve uobičajena stvar, donosi portal Huffington Post.


Na tim sasvim posebnim mjestima, koje se ponekad naziva ‘plavim zonama’, ljudi prosječno žive čak 20 godina dulje od nas ostalih. To je dodatnih 10 milijuna minuta, još 20 rođendana za proslaviti i još 7.305 šansi da gledate izlazak i zalazak sunca.

Zahvaljujući Danu Buettneru, istraživaču National Geographica, znamo za nekoliko mjesta na svijetu gdje ljudi žive dulje, sretnije i zdravije. Štoviše, znamo i zašto je tome tako te da to i nije uvijek povezano samo s dobrom genetikom, nego prije s načinom života. To je dobra vijest jer znači da svatko tko usvoji neke od ovih životnih navika, može značajno produljiti svoj život.

Japan, otok Okinava: jedite više povrća

Ovaj otok u južnom Japanu je dom najvećoj svjetskoj populaciji stogodišnjaka, najdugovječnijoj ženi i najdužem očekivanom životnom vijeku bez neki težih bolesti. Ono što fascinira još i više je da Okinavljani stare sporije od nas ostalih zbog povećane razine seksualnih hormona, navodi studija koja je proučavala stogodišnjake s Okinave. Primjerice, 70-godišnjaci ondje imaju kosti i hormone poput dobrodržećeg 50-godišnjaka.

Stanovnici Okinave se oslanjaju na ishranu niske kalorične vrijednosti bogatu povrćem i voćem te jedu više soje i tofua od bilo koga drugog na svijetu. Kako su ustanovili znanstvenici, to doprinosi rijeđem oboljevanju od raka i rjeđim problemima vezanima uz menopauzu. No najzanimljivija prehrambena praksa na Okinavi ipak je tzv.‘hara hachi bu’, koju je predlagao Konfucije i koja kaže da se treba jesti dok nismo puni tek 80 posto. Znanstvenici sa Sveučilišta Wisconsin-Madison dokazali su da prehrana koja sadrži manje kalorija produžuje život i smanjuje šansu za pojavu bolesti povezanih sa starenjem, poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i raka.

Kalifornija, Loma Linda: pronađite vjeru

Adventisti sedmog dana u gradiću Loma Linda u južnoj Kaliforniji ne puše, ne konzumiraju alkohol niti kofein. Posljedica odustajanja od ovih poroka je – dug život, čak i do deset godina duži od prosječnog Amerikanca.

Kao i stanovnici Okinave, mnogi Adventisti sedmoga dana hrane se pretežno vegetarijanski, a svi članovi zajednice dulje žive. Zašto je tome tako? Znanstvenici vjeruju da je razlog upravo ono što im propisuje njihova vjera.

Obavezno 24-satno slavljenje Sabata jednom tjedno, daje ljudima šansu da se odmore od svakodnevnog stresa ali i da učvrste veze sa svojom zajednicom. Upravo ta povezanost s ostalim članovima zajednice, povoljno utječe i na tjelesno zdravlje. Čini se da ljudi koji prakticiraju neki oblik ritualnog povezivanja s bližnjima, žive dulje i pokazuju značajno manju razinu hormona stresa, pokazala je studija Sveučilišta u Pittsburghu.

Grčka, Ikaria: vodite ispunjen život

Otok Ikaria, kojemu se tepa kao mjestu gdje su ljudi ‘zaborave umrijeti’, doista je kao fontana mladosti i dom mnogim stogodišnjacima koji uživaju u dugom životu bez straha od demencije i ostalih kroničnih bolesti povezanih sa starenjem. Njihov mediteransko-planinski način života, napravio je gotovo savršeni ekosistem koji im omogućuje da žive do 90 i preko toga.

Od hrane koju uzgajaju i jedu (uglavnom voće, povrće, grahorice i maslinovo ulje), pa sve do društva koje obožavaju (naime, nerijetko ostaju budni do dugo u noć, igraju domino, druže se i smiju), učinili su to da se na Ikariji živi dugo i sretno.

No valja napomenuti i koje stvari koje ne rade doprinose njihovom dugom životu. Iako često pješače brdovitim krajolikom kako bi održali svoj bogati društveni život, Ikarijanci ne zaboravljaju i malo odspavati svakoga dana, što im pomaže smanjiti rizik od srčanih bolesti za do 35 posto. Također, baš poput Okinavljana, ne pretjeruju s hranom već unose samo onoliko koliko je potrebno te često poste što ima nalaže pravoslavna vjera.

Kostarika, Nikoja: imajte svrhu i dobru vodu

Ovaj 80 kilometara dug poluotok na obalama Kostarike je pravo središte dugovječnosti. Ne samo da stanovnici Nikoje žive dulje od ostalih Kostarikanaca, nego su i zdraviji i pate od manje stresa, a sve to zbog načina života: imaju jak osjećaj svrhe i društvene veze vrlo su im jake. Višegeneracijske obitelji vrlo su česte u Nikoji, a to pospješuje da se stogodišnjaci osjećaju voljeno i uvažavano. Doista, ako osjećate da vaš život ima cilj i svrhu, živjet ćete dulje, navodi magazin Psychological Science.

Valja još spomenuti i kako su stanovnici Nikoje mršaviji, viši i s manje srčanih bolesti od ostalih Kostarikanaca što imaju zahvaliti manjem unosu kalorija i pijenju puno vode s velikim udjelom kalcija. Naime, voda u Nikoji poznata je po značajnoj koncentraciji kalcija. Osim toga, i Nikojci, baš poput Okinavaca, stare sporije od ostatka populacije zbog povišene razine seksualnih hormona.

.

Aktivno starenje

Cvijeta Pahljina doktorirala je sa 77 godina: Nikad nismo prestari, ali ni premladi za učenje

‘Bilo je puno ispita koje je trebalo pripremiti. To je jedno područje koje meni nije tako blisko, kao medicina, i trebalo je i taj rječnik svladati. Meni je svaki ispit jedno istraživanje, a ispita je bilo 15’, kaže logoterapeutkinja Pahjina.

Objavljeno

|

Autor

Mnogo puta spominjanu izreku da za obrazovanje nikada nije kasno, najbolje potvrđuje ova priča. Cvijeta Pahljina doktorica znanosti postala je sa 77 godina, javlja HRT.

Rođena je, kaže, na najljepšem otoku na svijetu – Rabu. Ima šestero djece i uspješnu karijeru. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu i specijalizirala psihijatriju. Ali nije željela stati na tome.


Zato je ova 77-godišnjakinja odlučila doktorirati u području logopedagogije, svoje velike ljubavi. U to je uložila sedam godina predanoga rada. “Bilo je puno ispita koje je trebalo pripremiti. To je jedno područje koje meni nije tako blisko, kao medicina, i trebalo je i taj rječnik svladati. Meni je svaki ispit jedno istraživanje, a ispita je bilo 15”, rekla Pahljina.

Imala je, kaže, najbolju mentoricu na svijetu. A profesorica Dubravka Miljković uzvraća: “Koliko sam ja bila mentorica kolegici, toliko sam ja učila od nje. To je osoba s toliko puno životnog iskustva i topline da sam u svakom našem kontaktu ja možda profitirala više nego ona”, rekla je prof. dr. Miljković s Učiteljskog fakulteta.

To je do sada najposjećenija obrana doktorata na Učiteljskom fakultetu, otkrivaju i dekan i predsjednik Komisije. Cvijeta je suvereno obranila svoj doktorat, pokazala i kazala: “Nikada nismo previše stari da bi prestali s učenjem i nikada nismo previše mladi da bi s tim počeli.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP