Prati nas

Aktivno starenje

Kako doživjeti stotu?

Dug život posljedica je niza elemenata i svatko ima svoj recept. Pronašli smo nekoliko mjesta gdje nije nikakvo čudo doživjeti stotu. Evo u čemu je tajna…

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako živjeti dugo?
Ilustracija (foto: BigStock)

Prije stotinu godina, prosječni životni vijek bio je tek nešto više od 30 godina. Danas ljudi žive duže i zdravije, a u nekim zemljama poput Japana, Islanda i Italije i žene i muškarci vrlo vjerojatno će doživjeti i 80 godina.

Napredak u zdravstvenoj njezi, sveukupno smanjenje potrošnje duhana i sigurniji uvjeti stanovanja pomogli su nam da živimo dulje. Međutim, ima gradova gdje stogodišnjaci nisu nikakva iznimka već posve uobičajena stvar, donosi portal Huffington Post.


Na tim sasvim posebnim mjestima, koje se ponekad naziva ‘plavim zonama’, ljudi prosječno žive čak 20 godina dulje od nas ostalih. To je dodatnih 10 milijuna minuta, još 20 rođendana za proslaviti i još 7.305 šansi da gledate izlazak i zalazak sunca.

Zahvaljujući Danu Buettneru, istraživaču National Geographica, znamo za nekoliko mjesta na svijetu gdje ljudi žive dulje, sretnije i zdravije. Štoviše, znamo i zašto je tome tako te da to i nije uvijek povezano samo s dobrom genetikom, nego prije s načinom života. To je dobra vijest jer znači da svatko tko usvoji neke od ovih životnih navika, može značajno produljiti svoj život.

Japan, otok Okinava: jedite više povrća

Ovaj otok u južnom Japanu je dom najvećoj svjetskoj populaciji stogodišnjaka, najdugovječnijoj ženi i najdužem očekivanom životnom vijeku bez neki težih bolesti. Ono što fascinira još i više je da Okinavljani stare sporije od nas ostalih zbog povećane razine seksualnih hormona, navodi studija koja je proučavala stogodišnjake s Okinave. Primjerice, 70-godišnjaci ondje imaju kosti i hormone poput dobrodržećeg 50-godišnjaka.

Stanovnici Okinave se oslanjaju na ishranu niske kalorične vrijednosti bogatu povrćem i voćem te jedu više soje i tofua od bilo koga drugog na svijetu. Kako su ustanovili znanstvenici, to doprinosi rijeđem oboljevanju od raka i rjeđim problemima vezanima uz menopauzu. No najzanimljivija prehrambena praksa na Okinavi ipak je tzv.‘hara hachi bu’, koju je predlagao Konfucije i koja kaže da se treba jesti dok nismo puni tek 80 posto. Znanstvenici sa Sveučilišta Wisconsin-Madison dokazali su da prehrana koja sadrži manje kalorija produžuje život i smanjuje šansu za pojavu bolesti povezanih sa starenjem, poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i raka.

Kalifornija, Loma Linda: pronađite vjeru

Adventisti sedmog dana u gradiću Loma Linda u južnoj Kaliforniji ne puše, ne konzumiraju alkohol niti kofein. Posljedica odustajanja od ovih poroka je – dug život, čak i do deset godina duži od prosječnog Amerikanca.

Kao i stanovnici Okinave, mnogi Adventisti sedmoga dana hrane se pretežno vegetarijanski, a svi članovi zajednice dulje žive. Zašto je tome tako? Znanstvenici vjeruju da je razlog upravo ono što im propisuje njihova vjera.

Obavezno 24-satno slavljenje Sabata jednom tjedno, daje ljudima šansu da se odmore od svakodnevnog stresa ali i da učvrste veze sa svojom zajednicom. Upravo ta povezanost s ostalim članovima zajednice, povoljno utječe i na tjelesno zdravlje. Čini se da ljudi koji prakticiraju neki oblik ritualnog povezivanja s bližnjima, žive dulje i pokazuju značajno manju razinu hormona stresa, pokazala je studija Sveučilišta u Pittsburghu.

Grčka, Ikaria: vodite ispunjen život

Otok Ikaria, kojemu se tepa kao mjestu gdje su ljudi ‘zaborave umrijeti’, doista je kao fontana mladosti i dom mnogim stogodišnjacima koji uživaju u dugom životu bez straha od demencije i ostalih kroničnih bolesti povezanih sa starenjem. Njihov mediteransko-planinski način života, napravio je gotovo savršeni ekosistem koji im omogućuje da žive do 90 i preko toga.

Od hrane koju uzgajaju i jedu (uglavnom voće, povrće, grahorice i maslinovo ulje), pa sve do društva koje obožavaju (naime, nerijetko ostaju budni do dugo u noć, igraju domino, druže se i smiju), učinili su to da se na Ikariji živi dugo i sretno.

No valja napomenuti i koje stvari koje ne rade doprinose njihovom dugom životu. Iako često pješače brdovitim krajolikom kako bi održali svoj bogati društveni život, Ikarijanci ne zaboravljaju i malo odspavati svakoga dana, što im pomaže smanjiti rizik od srčanih bolesti za do 35 posto. Također, baš poput Okinavljana, ne pretjeruju s hranom već unose samo onoliko koliko je potrebno te često poste što ima nalaže pravoslavna vjera.

Kostarika, Nikoja: imajte svrhu i dobru vodu

Ovaj 80 kilometara dug poluotok na obalama Kostarike je pravo središte dugovječnosti. Ne samo da stanovnici Nikoje žive dulje od ostalih Kostarikanaca, nego su i zdraviji i pate od manje stresa, a sve to zbog načina života: imaju jak osjećaj svrhe i društvene veze vrlo su im jake. Višegeneracijske obitelji vrlo su česte u Nikoji, a to pospješuje da se stogodišnjaci osjećaju voljeno i uvažavano. Doista, ako osjećate da vaš život ima cilj i svrhu, živjet ćete dulje, navodi magazin Psychological Science.

Valja još spomenuti i kako su stanovnici Nikoje mršaviji, viši i s manje srčanih bolesti od ostalih Kostarikanaca što imaju zahvaliti manjem unosu kalorija i pijenju puno vode s velikim udjelom kalcija. Naime, voda u Nikoji poznata je po značajnoj koncentraciji kalcija. Osim toga, i Nikojci, baš poput Okinavaca, stare sporije od ostatka populacije zbog povišene razine seksualnih hormona.

.

Aktivno starenje

Unatoč koronavirusu, programi u centrima za kulturu idu dalje

S obzirom na epidemiju COVID-19, mnogi centri za kulturu i otvorena učilišta prilagodili su svoje programe novonastaloj situaciji. Osobe treće životne dobi ove godine imaju sužen izbor, ali nešto zanimljivih programa ipak se može naći.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ova jesen po mnogome je drugačija od ostalih jer je epidemija koronavirusa poremetila većinu planova. Novonastaloj situaciji i tom famoznom “novom normalnom” prilagođavaju se i u zagrebačkim centrima za kulturu i otvorenim učilištima pa se uobičajeni programi održavaju u manjem obimu nego inače i pod posebnim epidemiološkim mjerama.

Dobra je vrijest da programa za treću životnu dob u većini centara ipak ima, a mi smo istražili koji su i kako u njima sudjelovati na siguran način.


Centar za kulturu i informacije Maksimir

Jadranka Kerin, voditeljica programa za osobe treće životne dobi u Centru za kulturu i informacije Maksimir, kazala nam je da ove jeseni idu dalje programi dramske skupine Treći čin i kiparsko slikarske radionice za treću dob.

“Ti su programi išli i ova tri mjeseca, sve do lipnja. Naše voditeljice koje rade u Domu za starije Maksimir su uz silan trud uspjele provesti neke programe jer, kao što znate, u domove za starije ne može se ući. Likovna radionica je recimo išla tako da je voditeljica, inače apsolventica na Akademiji likovnih umjetnosti Karla Radanović, polaznicima zadavala zadatke online vezane uz to što će crtati i u kojoj tehnici, i to razgovarajući s njima pojedinačno te uz pomoć socijalnih radnika u domu. Onda su polaznici, koliko su uspjeli, preko nekog kompjutora iz doma ili preko mobitela ako su nešto malo mlađi, slali te uratke natrag. Tako se to održavalo, a tako ćemo, nažalost morati nastaviti i dalje kad je riječ o aktivnostima u domu jer voditeljica ne može do polaznika pa je dosta teško. Pokušat ćemo, kad ova čitava situacija malo popusti, napraviti izložbu tih radova”, kaže gospođa Kerin.

“Tako funkcionira i dramska radionica gdje je još interesantnije, a voditeljica, diplomirana dramatrurginja Maja Sviben, radi pojedinačno s polaznicima okosnicu za dramske likove. Polaznici onda sami trebaju taj lik osmisliti, tekstualno i na sve druge načine pa onda ona to zapisuje. Nakon toga planiramo sve te likove okupiti i jednom, možda, tu predstavu doista i izvesti”, kaže Kerin.

No, nešto programa odvija se i u samom Centru. “Ono što ćemo mi raditi ovdje u Centru od ponedjeljka, 5. listopada, su likovne radionice za starije koje će se održavati vani na otvorenom u parku Maksimir. To će tako funkcionirati dok god dozvole vremenske prilike. Radionice će ići ponedjeljkom od 10 do 12 sati. Ako su na otvorenom, polaznici mogu biti na primjerenoj razdaljini, crtati, slikati i raditi, i to sve uz voditeljicu Loru Elezović, također apsolventicu na Akademiji likovnih umjetnosti”, opisuje nam Kerin.

Ostali programi za treću dob koje su prethodnih godina organizirali, sada, nažalost, više ne idu. Ide tek ples na svili za mlađe i suvremeni ples za djecu, no što se tiče programa za starije ove godine dostupne su samo navedene radionice.

Gospođa Kerin naglašava i sljedeće: “Sve radionice organizirane su pod posebnim epidemiološkim mjerama, polaznici su na razdaljini, nose se maske, pazimo, no i mučimo se u svemu tome.”

Najteže je, kaže, polaznicima u domu jer bi oni vrlo rado imali nekakve kontakte s vanjskim svijetom, ali nažalost takva je situacija i mjere za domove su dosta stroge.

“Naši polaznici koji dolaze u Centar su molili da svako nastavimo s programima i jako im se svidjela ideja da to bude na otvorenom u parku Maksimir. Naime, u toj likovnoj grupi ih ima dosta, 10-12, a naša prostorija u kojoj se program inače održava nije dovoljno velika da bi svi mogli u njoj biti na primjerenoj udaljenosti. Naravno da mi tu napravimo i propuh, imamo dezinficijense, svi nose maske i sve, ali razmak može među polaznicima biti najviše metar – što nije dovoljno. Probat ćemo zato vani pa ćemo vidjeti kako će ići”, kaže Jadranka Kerin.

Centar za kulturu Trešnjevka

Iz Centru za kulturu Trešnjevka doznali smo dobre vijesti. Naime, ondje su u tijeku upisi u jesenske programe za umirovljenike koji se održavaju pod posebnim epidemiološkim mjerama.

“Dostupne su radionice oblikovanja keramike, zatim likovnost, ples… Svi se programi održavaju, ali pod strogim mjerama, što znači da u dvorani nikad nije previše ljudi tako da svi mogu biti na propisanom razmaku, a na ulazima imamo i dezinficijense”, kaže Lovorka Mihanović iz marketinga Cekate-a.

“Također, može se doći na koncerte, predstave i stand-up nastupe, ali držimo se mjera – posjetiteljima mjerimo temperaturu, obavezne su maske i slično. U subotu imamo akciju i festival na otvorenom ‘Tratinska se budi’ u sklopu kojega će se moći slušati koncerti”, kaže Lovorka Mihanović.

“Što se tiče programa namijenjenih trećoj dobi, tu su Start Art likovna grupa u kojoj je maksimalan broj ljudi osam, zatim radionica keramike, art terapija i dramska grupa za odrasle, a u Društvenom klubu Prečko imamo pjevanje, tečaj izrade biljnih preparata, permakulture i slično. Što se mjera tiče, svi se kod nas osjećaju sigurno. Imamo i neke programe na otvorenom, vidi se da pazimo tako da naši polaznici dolaze i dalje”, dodaje Lovorka Mihanović.

foto: Oleg Mityukhin/Pixabay

Centar za kulturu Sesvete

U Centru za kulturu Sesvete, također je sve prilagođeno epidemiološkim mjerama, rekla nam je voditeljica centra i  viša stručna suradnica za glazbenu djelatnost, Aida Vidović Krilanović.

Tečajevi za umirovljenike, a to su tečajevi jezika (engleski, njemački i talijanski), zatim tečaj informatike za početnike na kojem se uči korištenje Worda, pretraživanje interneta i korištenje elektroničke pošte te tečajevi za napredne, ali i tečajevi izrade etno nakita ili dizajnerskog nakita, održavaju se u centru pod posebnim epidemiološkim mjerama.

2Pazimo da naših polaznika ima taman toliko da u našem prostoru mogu biti na propisanoj udaljenost, a tijekom izvođenja samih programa obavezno je nošenje maski”, kaže Vidović Krilanović.

Svima su, kaže, radionice i tečajevi nedostajali i sretni su što neki programi ove jeseni ipak idu. “Naši voditelji ulažu silan trud da bi programi išli, a polaznici nam kažu da se kod nas osjećaju sigurno i rado dolaze”, govori nam Vidović Krilanović te dodaje kako se nada da će se ova po svemu izvanredna situacija ipak ubrzo smiriti.

Narodno sveučilište Dubrava

Voditeljica programa za treću životnu dob u Narodnom sveučilištu Dubrava, Vesna Špalj-Senta, kazala nam je da za ovu godinu nisu predviđeni posebni programi za osobe treće životne dobi, jer su tako preporučili epidemiolozi. No i starije osobe se mogu, ako to žele, priključiti nekim programima za odrasle.

“Preporuka epidemiologa je takva da ove godine ne radimo posebno s osobama treće životne dobi jer se radi o ugroženoj skupini. No, ipak postoji mogućnost da osobe 50 plus dođu u neku grupu za odrasle. Pritom mislim na naše mješovite grupe jutarnjeg razgibavanja, joge i korektivnog pilatesa”, kaže nam Špalj-Senta.

“Nešto starijih polaznika imamo i u grupama ručnih radova, na tečaju izrade paške čipke, crtanja, slikanja i keramike, no napominjem da se radi o našim uobičajenim grupama u kojima nema popusta za umirovljenike”, objašnjava Špalj-Senta.

foto: Rui Dias/Pexels

Pučko otvoreno učilište

U Pučkom otvorenom učilištu je u tijeku nadoknada programa od proljetnog semestra koji se nisu mogli održati zbog epidemije, govori nam tajnica POU-a, Nina Radojević.

Kako su nakon toga došli godišnji odmori i ljeti, programi se nisu stigli izvesti do kraja pa se to odrađuje sada. “Imamo sad to nešto što smo dužni našim polaznicima pa zasad nema novih upisa i tako će biti negdje do kraja mjeseca studenog dok se sve ovo ne odradi. Što se epidemioloških mjera tiče, mi se ravnamo nekako po mjerama za škole. Koristimo veće učionice, odnosno polaznike smo preselili u veće učionice tako da mogu držati preporučeni razmak, svi nose maske, na ulazima su dezinficijensi za ruke i držimo se svih epidemioloških mjera”, kaže gospođa Radojević.

“Jedan dio nastave je odražen i online, a u njemu je sudjelovao tko može i ima mogućnosti. Koristili smo Zoom, Loom, Skype i razne druge aplikacije, ovisno o tome kako je koji profesor mogao i kako se snalazi jer i među našim profesorima ima i mlađih i starijih. Programi koje sada nadoknađujemo su strani jezici, informatika i programi iz opće kulture. Po nešto od svakog područja ne snije uspjelo odraditi prije ljeta, pa to odrađujemo sada.”

Što se novih programa u studenom tiče, još se sa sigurnošću ne zna koji će to programi biti. “Vjerojatno će biti tečajeva stranih jezika, informatike i likovnih radionica, a što se tiče programa opće kulture, njih iznova kreiramo za svaki semestar i uvijek bude nečeg novog, i tema i predavača, tako da će o tome biti odlučeno naknadno”, zaključuje Nina Radojević iz Pučkog otvorenog učilišta.  

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP