Prati nas

Zdravlje

Navike koje vam skraćuju život

Svi žele dug život, no ne trude se baš svi da ga i postignu. Donosimo 11 vrlo čestih navika koje će vam sasvim sigurno skratiti život. Provjerite vode li vaše navike dugovječnosti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Što sve skraćuje život?
foto. BigStock

Svi želimo dug život. No neke će ga loše navike sasvim sigurno skratiti. Radite li nešto od ovih stvari, zaboravite dugovječnost, piše portal Huffington Post.

1. Loše prehrambene navike

Debate vezane uz prehrambene navike i dug život vode se već godinama. No većina se stručnjaka slaže: najbolja je prehrana s niskom razinom šećera i ugljikohidrata. Neke studije pokazuju da ćete najduže živjeti prihvatite li mediteranski način prehrane.


2. Nikad ne provjeravate kolesterol

Baš kao i visoki krvni tlak, visoka razina kolesterola u krvi povećava rizik od srčanih bolesti i udara. Zato je dobra ideja da provjeravate svoj kolesterol kako biste doznali trebate li promijeniti nešto u stilu života ili trebate li uzimati neke lijekove kako bi vam se kolesterol vratio u normalu. Konzumiranje određene hrane, poput graha, bogate vlaknima i antioksidansima, pomoći će vam riješiti probleme s kolesterolom.

3. Miješate alkohol i lijekove

Čak i nedužna čaša vina za večerom u kombinaciji s nekim lijekovima može biti smrtonosna kombinacija. Američko ministartvo zdravlja ustanovilo je da čak 5,8 posto stanovnika između 50 i 59 godina života koristi neki od lijekova koji je opasno miješati s alkoholom.

4. Nikad ne provjeravate šećer

Broj Amerikanaca s diabetesom tipa 2 do 2030. godine će se povećati s današnjih 30 milijuna na čak 46 milijuna, dok će svaki četvrti pripadnik tzv. Baby boom generacije živjeti s tom bolešću, ustanovila je studija Nacionalnog centra za prevenciju kroničnih bolesti i promociju zdravlja. Ni situacija u Hrvatskoj nije puno bolja.

5. Gomilate kile

Jedan od svaka tri pripadnika baby boom generacije do 2030. godine će se smatrati pretilima. SKako starimo, naš metablizam usporava i sagorijevamo manje kalorija. Ako ne prilagodimo način prehrane i tjelovježbe, gomilanje kilograma je neizbježno. Pretilost može uzrokovati visok krvni tlak, srčane bolesti i brojna druga stanja.

6. Ignorirate znakove srčanog udara

Znak sračnog udara nije samo bol u prsima. Neke žene koje su imale srčani udar, često su se žalile na probleme s probavom ili opću slabost, a druge su patile od osjećaja nadutosti ili pritiska u području prsa, osjećaj koji se kasnije selio na rame ili čeljust. Kad dijabetičari imaju srčani udar, bol se često pojavljuje u donjem dijelu leđa.

7. Premalo spavate

Koliko god se trudili, ne možete odspavati dovoljno? Zaspite poslije Dnevnika, no onda se probudite oko ponoći i više ne možete zaspati. Ako vam ovo zvuči poznato, niste jedini. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti ustanovio je da baby bomerima mjesečno fali između jednom i 13 sati sna. No, može li to ugroziti život? Manjak sna kao takav – ne. Ali ako, primjerice, neispavani sjednete za volan, automatski ste u opasnosti. Refleksi su sporiji, obraćate manje pažnje i lako možete postati jedan od onih vozača koji su zaspali u vožnji (takvih je u SAD-u svake godine čak 100 tisuća).

8. Izbjegavate tjelovježbu

Stručnjaci se slažu da je za očuvanje zdravlja potrebno provoditi vježbe snage dva puta tjedno te dodatno umjereno vježbati još 2,5 sata tjedno (hodanje ili trčanje). Vježbanje je također dobro i za vašu memoriju. Naime, ako vježbate tri puta tjedno, u samo godinu dana možete povećat veličinu hipokampusa, dijela mozga koji je ključan za pamćenje.

9. Na svojim leđima nosite svu težinu svijeta

Ovdje govorimo o stresu s velikim S. Baby boomeri nalaze se u sendviču generacija: s jedne strane brinu za ostarjele roditelje, a s druge za još neodraslu djecu. Također, snažno ih jepogodila recesija, pa je u toj populaciji i najvećipostotak depresivih osoba. Ukoliko se ne opustimo, jedostavno ćemo implodirati.

10. Uzgajate pivski trbuh ili pozamašnu stražnjicu

Ne radi se samo o prekomjernoj težini. Višak masnog tkivauzrokuje da nam trbusi vise preko remena. To se stanje naziva ‘pivski trbuh’, a ako je previše masnoće na nekim drugim dijelovima tijela, tad se govori o tijelu oblika kruške. No ostavimo po strani sva ta zgodna imena. Naime, znanstvenici se slažu da je važno kontrolirati tjelesnu masnoću a ne tjelesnu težinu kako bi se odredio rizik zapretilost. A tu ne pomaži ni ‘pivsi trbusi’, ni ‘oblici kruške’.

11. I dalje pušite

Gallupov istraživanje je pokazalo da baby boomeri između 44 i 54 godina puše češće od mlađe ili starije generacije. Teško je zamisliti da do njih nije doprla informacija o štetnosti pušenja.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP