Prati nas

Mozaik

10 stvari o kojima mentalno jaki ljudi ne razmišljaju

‘Sigurno neću uspjeti’, ‘Svi su bolji od mene’, ‘Nitko me ne voli…’ Svima nam se ponekad roje negativne misli. No one često nemaju uporište u realnosti. No, neki ljudi znaju odagnati negativne i prigrliti pozitivne misli i čvrsto stoje na zemlji. Ovo je 10 misli koje se ne motaju po glavama mentalno jakih ljudi.

Objavljeno

|

Kako biti mentalno jak?
foto: BigStock

Mentalna snaga podrazumijeva tri stvari: upravljanje našim mislima, reguliranje naših emocija i produktivno ponašanje bez obzira na okolnosti. Iako sva tri područja mogu biti teška, najviše problema ljudi imaju s reguliranjem misli.

I dok obavljamo naše svakodnevne zadatke, naš unutarnji monolog prepričava ono što nam se događa. Naš samo-govor vodi naše ponašanje i utječe na način na koji surađujemo s ostalim ljudima. Također, igra i važnu rolu u tome kako se osjećamo sami sa sobom, s drugim ljudima i sa svijetom općenito. Međutim, naše svjesne misli vrlo često nisu realistične.  Umjesto toga, one su iracionalne i netočne. Vjerovanje našim iracionalnim mislima može dovesti do raznih problema uključujući komunikacijske tegobe, probleme u vezi i nezdrave odluke.


Kad se trudite ostvariti svoje osobne i profesionalne ciljeve, ključ uspjeha pretpostavlja prepoznavanje i promjenu negativnih misli. Kako predlaže David Burns, autor knjige Feeling Good: The New Mood Therapy, najčešće greške u razmišljanju mogu biti podijeljene u 10 kategorija:

1. Razmišljanje na ‘sve ili ništa’

Ponekad vidimo stvari kao crne ili bijele. Možda se možete sjetiti dvije kategorije svojih kolega na poslu – dobri i loši. Ili možda na svaki svoj projekt gledate kao na potpuni uspjeh ili potpuni promašaj. Pokušajte prepoznati i nijanse sive, umjesto da na sve gledate kao na dobro ili loše.

2. Generaliziranje

Lako je uzeti jedan pojedinačan događaj i generalizirati ga na ostatak našeg života. Ako vam propadne neki dogovor, lako je reći: ‘Meni dogovori uvijek propadaju’. Ili, ako se netko iz vaše obitelji prema vama ponaša ružno, lako je reći: ‘Ah, mene nitko ne voli’. Pokušajte zapamtiti pojedinačne trenutke kad se događaju takvi incidenti, umjesto da generalizirate i mislite da se takve stvari događaju u svim područjima vašeg života.

3. Zanemarivanje pozitivnih događaja

Ako nam se dogodi 9 pozitivnih stvari i jedna negativna, ponekad ćemo isfiltrirati one dobre i zapamtiti samo one loše. Možda ćemo dan proglasiti lošim, unatoč pozitivnim stvarima koje su nam se taj dan također dogodile. Ili ćemo možda gledati na izvedbu nekog zadatka kao generalno lošu, samo zato što smo u tom poslu napravili jednu malu grešku. Ako ne primjećujete pozitivne stvari, može vam se dogoditi da vaš stav prema nekoj situaciji uopće ne bude realističan. Pokušajte razviti balansiran pogleda na stvari tako što ćete primjećivati i pozitivne i negativne događaje.

4. Čitanje tuđih misli

Nikad ne možemo biti potpuno sigurno što netko drugi misli. Pa ipak, svi povremeno pretpostavljaju da znaju što se događa u umovima drugih ljudi. Kad mislimo stvari poput: ‘On mora da misli da sam ispao glup na sastanku’, to ne mora nužno imati veze s realnošću. Podsjetite se da možda ipak niste u stanju točno pogoditi kakva je tuđa percepcija stvari.

5. Pomišljanja na katastrofu

Ponekad nam se čini da su stvari mnogo gore nego doista jesu. Ako neki mjesec ne ispunite svoj financijski cilj, možda mislite: ‘Sigurno ću bankrotirati!’ ili ‘Nikad neću imati dovoljno novca za mirovinu!’, iako možda uopće nema dokaza da će se tako nešto dogoditi. Jednom kad vas preuzmu negativne misli, lako je početi na sve gledati katastrofično. Kad počnete predviđati ishod neke situacija, sjetite se da stvari mogu završiti na različite načine.

6. Emocionalno rasuđivanje

Naše emocije nemaju uvijek temelja u realnosti, no skoro uvijek pretpostavljamo da su naši osjećaji racionalni. Ako ste pred promjenom u karijeri i zato osjećate strah, možda ćete pomisliti: ‘Ako se ovako bojim, možda bih trebao odustati od promjene posla’. Ili, možda ćete doći u iskušenje pomisliti: ‘Ako se osjećam kao gubitnik, možda i jesam gubitnik’. Od presudne je važnosti biti svjestan da naši osjećaji, baš kao i misli, nisu uvijek temeljeni na stvarnim činjenicama.

7. Etiketiranje

Etiketiranje podrazumijeva davanje imena nečemu. Umjesto da pomislite: ‘On je napravio pogrešku’, možda ćete etiketirati svog susjeda kao ‘potpunog idiota’. Etiketiranje ljudi i iskustava stavlja ih u kategorije koje su često bazirane tek na pojedinačnim incidentima. Uočite u kojim slučajevima kategorizirate ljude i događaje i nastojte ne stavljati mentalne etikete na sve što vas okružuje.

8. Proricanje budućnosti

Iako nitko od nas ne zna što će se dogoditi sutra, svi se ponekad okušamo u predskazivanju budućnosti. Mislimo na način: ‘Sigurno ću se sutra jako osramotiti’, ili ‘Ako odem na dijetu, sigurno ću se još više udebljati’. Primisli takvog tipa mogu biti samoispunjujuće proročanstvo ako niste dovoljno oprezni. Kad pokušavate predvidjeti budućnost, pokušajte predvidjeti sve moguće ishode.

9. Personalizacija

Iako volimo reći da ne mislimo kako se svijet vrti oko nas, lako je podleći napasti da sve personaliziramo. Ako nas prijatelj ne nazove, mi ćemo pomisliti: ‘Sigurno se ljuti na mene’, ili, ako je kolega mrzovoljan, možda ćemo zaključiti: ‘On me uopće ne voli’. Kad se uhvatite da personalizirate stvari na ovaj način, dajte si vremena da uočite i druge faktore koji bi mogli utjecati na okolnosti.

10. Nerealni ideali

Nerealne usporedbe s drugim ljudima mogu biti pogubne za motivaciju. Kad gledamo nekoga tko je postigao veliki uspjeh, možemo pomisliti: ‘I ja bih trebao biti takav’. No takvo razmišljanje, neće nam puno pomoći, pogotovo ako je ta osoba naprosto imala više sreće ili neku kompetitivnu prednost odmah na početku. Umjesto da mjerimo svoj uspjeh uspoređujući ga s drugima, usredotočite se na svoj vlastiti put ka uspjehu.

Kako popraviti pogrešna razmišljanja?

Jednom kad počnete prepoznavati greške u razmišljanju, možete ih početi otklanjati. Postavite realna očekivanja i prikupljajte dokaze da vaša razmišljanja nisu sto posto istinita. Tada možete početi te negativne misli zamijenjivati onim pozitivnima.

Naravno, nije cilj zamijeniti baš sve negativne misli onima previše idealističnima. Za početak, pokušajte ih zamijeniti realističnima. Promijeniti način gledanja na stvari, nije nimalo lako, no ako vježbate, primijetit ćete razliku – i to ne samo u načinu na koji razmišljate, nego i u načinu na koji se osjećate i ponašate. Tada ćete se lakše pomiriti s prošlošću, drugačije gledati na sadašnjost i razmišljati o budućnosti u kojoj ćete imati realne šanse ostvariti svoje ciljeve.

.

Mozaik

Što god da pisalo, garancija vam vrijedi dvije godine!

‘Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja.’

Objavljeno

|

“Taman je istekla garancija i mašina se pokvarila. Evo, pet godina i par mjeseci je prošlo otkako smo je kupili. Majstor je rekao da je crkla elektronika i da se to ne popravlja. Sad kupujemo novu. Ma dobro smo i prošli. Evo susjedu krepala nakon tri godine. U redu, njegova je još bila pod garancijom, ali ipak. Problem je to i nepotrebna komplikacija. A prije – prije si kupio mašinu i imao si je čitav život. Danas mi se čini da su stvari baš tako dizajnirane da se pokvare kad istekne garancija”, govori Branko Šimić (68) umirovljeni grafičar iz Zagreba.

Vjerujemo da su se mnogi susreli s ovakvim problemom, iako nije do kraja jasno radi li se samo o dojmu ili su današnji uređaju doista tako “programirani” da se pokvare taman kad istekne jamstvo. Bilo kako bilo, Europski parlament usvojio je Izvješće o produljenju trajanja uređaja kojim se zabranilo programirano kvarenje, ugradnja vitalnih dijelova koji se nakon kvara više ne mogu zamijeniti, a usvojen je i prijedlog o većoj dostupnost rezervnih dijelova i uvođenja minimalnog trajanja električnih aparata.


No bez obzira na akcije Europskog parlamenta, i u okviru već postojećih propisa, prava potrošača su u nekim slučajevima veća – samo što to mnogi kupci ne znaju. Da – opet se radi o malim slovima na ugovorima i jamstvenim listovima koji, barem u ovom slučaju, nezadovoljnom potrošaču idu na ruku.

Porazgovarali smo s Dunjom Maletić, pravnom savjetnicom iz područja zaštite potrošača koja nam je otkrila neke od dobro čuvanih tajni koje bi kupci morali znati.

Dunja Maletić (foto: privatni album)

“Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja da se ostvari pravo na besplatni popravak ili zamjenu uređaja. Znači, to je prvo: zavarava se kupce vezano uz duljinu trajanja roka za reklamaciju”, otkriva nam Maletić.

Važno je znati i da, barem u prvo vrijeme, imate pravo birate želite li pokvareni uređaj popravljati ili uzeti novi. “Drugo je – i to potrošači trebaju znati – ako kupe uređaj i u prvih šest mjeseci dođe do kvara, oni imaju pravo predati u tih prvih šest mjeseci uređaj na servis da bi se ustanovilo postojanje kvara, ali u prvih šest mjeseci mogu birati žele li popravak ili novi uređaj. Nakon protoka tih šest mjeseci, ide se na popravak, ali unutar tih šest mjeseci kupac bira hoće li popravak ili zamjenu. Ako je popravak nemoguć, onda ide zamjena. To vrijedi općenito za sve električne uređaje koje je kupila fizička osoba. Dakle, ne ako je kupljen preko firme ili obrta već ako ga je kupila fizička osoba.”

Otpremanje uređaja na servis također je zadaća trgovca, nastavlja Maletić: “Treba naglasiti još jedan detalj kojeg potrošači često nisu svjesni. Oni ne moraju uređaj slati na servis o svom trošku, nego je trgovac kod kojeg je uređaj kupljen dužan poslati uređaj na servis i vratiti ga nazad potrošaču. Hoće li za to vrijeme potrošač dobiti zamjenski uređaj nije regulirano zakonima i propisima već to ovisi o dobroj volji trgovca. Treba naglasiti i da mnogi trgovci kažu da uređaj može biti na servisu 45 dana, no to ne propisuje ni jedan zakon već smatramo da bi razumni rok za popravak trebao biti mnogo kraći. Tako da kad netko kaže potrošaču da je rok 45 dana, ovaj mora znati da to nije tako propisano već da se radi o subjektivnom tumačenju.”

Oko nekih rokova ipak valja biti oprezan, kaže Maletić: “Kad se neki uređaj, recimo mobitel ili tablet, kupi u poslovnici, trgovac nije dužan odobriti zamjenu u roku od 14 dana ako taj uređaj nema nedostatka. To je također korisno znati. Znači, za uređaje kupljene u poslovnici ne vrijedi onaj rok od 14 dana kao kod ugovora sklopljenih na daljinu, preko telefona ili interneta.”

Za kraj, Maletić savjetuje koji je najbolji način za upućivanje prigovora: “Jedini ispravni način je pisani način. Dakle, prigovor trgovcu se uvijek mora uputiti pisanim putem – e-mailom ili regularnom poštom – kako bi postojao pisani trag o reklamaciji, ali i zbog još jedne važne stvari. Naime, na pisani prigovor je trgovac dužan odgovoriti u roku od 15 dana, dok se u razgovoru osobno u poslovnici ili preko telefonom stvari mogu unedogled odugovlačiti. Znači, prigovor uvijek treba upućivati pisanim putem.”

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP