Prati nas

Stil i ljepota

10 zanimljivosti o sijedoj kosi

Sijeda kosa rijetko koga će zaobići. No zašto kosa s godinama mijenja boju, ne zna se još pouzdano. Ali ima par dobrih pretpostavki. Ovdje je 10 zanimljivosti o sijedoj kosi.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zašto kosa sijedi?
foto: BigStock

Bez obzira na to muče li vas sijede vlasi ili o tome uopće ne marite, sijeda kosa je životna činjenica i još uvijek u popriličnoj mjeri – misterij. No nešto o tome se ipak zna, piše portal Mentalfloss.

1. Kako kosa sijedi?

Kosa raste iz folikula, okruglastih tvorevina u vašem vlasištu. Prosječna glava ima između 100 i 150 tisuća folikula, od kojih svaka funkcionira neovisno o drugima. Kosa je u svom nepigmentiranom stanju, zapravo, bijela. Boju dobiva od melanina, pigmenta koji određuje i boju kože. Kosa dobiva svoju konačnu boju zahvaljujući dvama tipovima melanina: eumelaninu (tamnosmeđa) i feomelaninu (crvenkasta i žuta kosa). Jedna od teorija zašto kosa sijedi je ta da s godinama tijelo prestane proizvoditi melanin i kosa postane siva, srebrnkasta ili bijela.


2. Kosa možda sijedi izvana prema unutra

Nova istraživanja pokazuju da kosa možda sijedi i zbog gomilanja hidrogen peroksida u stanicama kose, što za posljedicu ima da kosa pobijeli iznutra prema van. Stanice kose prirodno u sebi sadrže malu količinu hidrogen peroksida, no kontrolira ga enzim katalaza, koji pretvara hidrogen peroksid u kisik i vodu. Kako starimo, tijelo proizvodi manje tog enzima, pa se hidrogen peroksid nakuplja i blokira normalnu sintezu melanina, prirodnog pigmenta kose. Zbog toga kosa sijedi, a baca se i novo svjetlo na izraz ‘peroksid blond’.

3. Dobivanje sijedih je nasljedno

Čim se rodite, vaši geni su već odredili kad i kako ćete posijediti. To uključuje i prijevremeno sijeđenje – ljudi koji posijede prije trudesete, obično imaju već takvih slučajeva u obitelji. Za većinu nas, sijede vlasi se pojavljuju u srednjoj dobi. Dermatolozi su utvrdili da po tom pitanju vrijedi pravilo 50/50/50: do pedesete godine, 50 posto ljudi imat će najmanje 50 posto sijedih vlasi – iako neka istraživanja pokazuju da je postotak možda ipak manji, s tek 6 do 23 posto ljudi napola sijedih do pedesete.

4. Rasa također igra ulogu

Među faktorima koji utječu na to kad ćete posijediti, također je i rasa. Općenito, bijelci sijede sredinom tridesetih, azijati u kasnim trudesetima, a crnci u četrdesetim godinama.

5. Iščupate li jednu sijedu, na tom mjestu vam neće izrasti tri nove

Ova bapska priča je također mit. Svaka folikula sadrži samo jednu vlas i ako je iščupate, folikula neće moći proizvesti više dlaka. Štoviše, ono što učinite s jednom folikulom, nema utjecaja na one oko nje. S obzirom na to, pretjerano čupanje nije dobra ideja, jer se može oštetiti folikula, pa čak i zaustaviti rast kose u tom području.

6. Stres vjerojatno ima utjecaja na to kad ćete posijediti

Kad je predsjednik Obama posijedio krajem prvog mandata, je li to bilo zbog stresa, njegove dobi ili kombinacije toga dvoje? Znanstvenici nisu sigurni. I dok jedni kažu da su za to odgovorni isključivo geni, drugi vele da, čini se, ipak postoji veza između sijede kose i stresa, samo što još nema načina da se to dokaže. U istraživanju nobelovca Roberta Lefkowitza iz 2011. godine, pokazalo se da ako je tijelo dugotrajno izloženo reakciji na tzv. ‘bježi ili se bori’ instinkt (instinktivnu reakciju potrebnu da tijelo mobilizira energiju kao odgovor na neku prijetnju), može doći do oštećenja DNK, što pak može uzrokovati prijevremeno starenje, uključujući i pojavu sijedih.

7. Zbog traume nećete posijediti preko noći

Još jedan mit je da je moguće posijediti zbog nekog velikog šoka. To se ponekad naziva i sindromom Marije Antoanete, jer je kosa francuske kraljice, navodno, posijedila noć prije nego je smaknuta. No vlas kose, kad jednom naraste, više ne mijenja boju, pa nije moguće jednom se iznenada probuditi sa sijedom kosom. Iako postoji jedno rijetko stanje kod kojega sva obojana kosa može jednostavno ispasti, ostavljajući samo sijede vlasi, kod Marije Antoanete se vjerojatno radilo o tome da kraljica u tamnici nije imala svoju uobičajenu periku.

8. Pušenje može pomoći da prerano osijedite

Više studija utvrdilo je povezanost pušenja i preranog starenja, uključujući i rano sijeđenje. Studija iz 2013., tako je ustanovila značajnu vezu između pušenja i sijede kose kod ljudi mlađih od trideset godina. Štoviše, pušaći su imali dva i pol puta veće šanse da razviju prerano sijeđenje.

9. Dlake na tijelu također sijede

Sve dlake na vašem tijelu – na prsima, u nosu, stidne dlake – mogu posijediti. Dlake na tijelu sijede u različito vrijeme od onih na glavi, zbog čega neki muškarci imaju sijedu bradu i tamnu kosu, ili obratno. Usput spomenimo i da je u zadnje vrijeme moda bojati i sijede stidne dlake.

10. Jednom će znanstvenici vjerojatno naći lijek za sijedu kosu

Europski znanstvenici su postigli priličan napredak s vitiligom, stanjem u kojem dijelovi kože gube pigment i stvaraju se blijede fleke. Baš kao i kod kose, vitiligo uzrokuje veliki oksidacijski stres, nastao zbog akumulacije hidrogen peroksida, što uzrokuje da se koža sama izblijedi iznutra. Liječnici su kod pacijenta s vitiligom uspješno tretirali kožu i trepavice koji su promijenili boju, zbog čega možemo pretpostaviti da je i lijek za sijedu kosu blizu. No, iako ideja zvuči obećavajuće, moramo znati da je povijest puna čudotvornih tonika i krema koji, navodno, pomažu kod sijede kose. Koliko nam je poznato, ni jedan od tih čudotvornih preparata ne djeluje.

.

Stil i ljepota

Renesansa brijačnica – svi žele prekrasnu bradu

Ali odakle dolazi taj fenomen da je odjednom toliko brijačnica? Svakako je važna i moda da su upečatljive frizure i podrezane brade, dakle izuzetno muškarački izgled opet veoma u trendu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Sad bez naglih pokreta: Willi Klöckner ima britvu na svom grlu. Ali to je već rutina. Prošlo je tek dva tjedna kad je također sjedio u stolici svog brijača, a sad je opet došlo vrijeme. On već redovito u tom ritmu posjećuje svog brijača, frizerski salon za muškarce Der Barber u Siegburgu, mjestašcu sa četrdesetak tisuća stanovnika nedaleko od Kölna, piše Deutsche Welle.

“Želim imati svoju bradu uvijek na određenoj razini. Nakon nekog vremena jednostavno izgleda neuredno”, objašnjava Klöckner dok brijač Dominic Geurts uređuje njegov “ukras na licu”. To ima i svoju cijenu: svaki posjet ga košta oko 50 eura, dakle 100 eura mjesečno. Uređenje kose i brade traje dobar sat vremena, ali kaže da onda ima dva tjedna mira. “Između toga ne činim ništa”, kaže mušterija.


“Niču kao gljive poslije kiše”

Der Barber je samo jedan od mnoštva brijačnica u Njemačkoj. Koliko ih točno ima je teško reći: ukupno je oko 85.000 frizerskih salona, ali se u statistici ne navodi jesu li samo za žene – ili samo za muškarce. Micha Birkhöfer trguje potrepštinama za brijačnice, ali je i organizator natjecanja “German” i “European Barber Awards”. On procjenjuje kako je tu oko 1200 brijačnica. To se ne čini mnogo, ali prije samo pet godina ih je bilo jedva oko 250.

Nove brijačnice “niču kao gljive poslije kiše”, kaže nam i Tarik Ari, vlasnik brijačnice Der Barber. “Poneki brzo zatvaraju, ali dobri ostaju”. On i njegov salon izgleda da pripada među dobre: postoji već četiri godine, ali u tom zanatu je već 13 godina. Prvo je izučio zanat frizera, položio majstorski ispit, četiri godine je radio u jednom salonu i konačno je otvorio vlastitu brijačnicu.

Ali odakle dolazi taj fenomen da je odjednom toliko brijačnica? “Mislim da svatko tko može držati škare u rukama sad misli da može otvoriti svoju brijačnicu”, kaže Ari. Michael Weckel iz pravne službe Udruge njemačkih frizera nam objašnjava kako je tu više razloga. Svakako je važna i moda da su upečatljive frizure i podrezane brade, dakle izuzetno muškarački izgled opet veoma u trendu.

foto: Agustin Fernandez/Unsplash

“Puno lipih stvari, al’ ih ne smim kazat”

No dodaje i još jedan razlog: “Tu se vidi i fenomen migracije”, konstatira djelatnik frizerske udruge. Jer tu se jednostavno nastavlja tradicionalna dioba po spolu kakva je vladala u njihovim zemljama porijekla. “To je i tako jer su migranti sad donijeli svoj udio na tržištu, ali naravno i njihovu kulturu komunikacije u takvim brijačnicama. To su mjesta susreta gdje se ljudi sastaju, zajedno čekaju na red i razmjenjuju informacije.”

Brijačnice tradicionalno nikad nisu tek mjesta gdje se brije brada i šiša kosa, nego su to mjesta komunikacije – bez digitalnog svijeta, nego tradicionalno u analognom prostoru.

No dok brijači u posljednje doba često dolaze iz određenog kulturnog područja, to nipošto ne vrijedi za njihove mušterije. “Brijačnice uglavnom imaju turske ili arapske korijene, ali nisu ograničeni samo na mušterije koji bi bili njihovi zemljaci”, kaže Weckel. To vidimo i u Arijevoj brijačnici: on sam potječe iz Turske ali tvrdi kako su većina njegovih mušterija Nijemci.

A oni su gotovo u pravilu redovite mušterije, tako nam kaže kako svake srijede točno u 10 sati dolaze dva odvjetnika na brijanje. “Dolaze kako bi se jednostavno ugodno osjećali kod nas”, kaže Ari. Dok su na brijačkim stolicama razgovaraju o svemu čime se trenutno bave, sve do tečajeva dionica. Svoj kontakt s mušterijama ovaj 29-godišnji brico ne prekida kad zatvori svoj salon, često se sastaje s mušterijama i uvečer. Povrh toga je osnovao i WhatsApp grupu kako bi se i nakon posla s mušterijama igrao na Playstationu. To doista nije tipično za muške frizere u Njemačkoj.
Jeftino – pa onda i bez majstora

Novac je također jedan od razloga za tako velik broj novih brijačnica. Mnogi pokušavaju privući mušterije veoma niskim cijenama usluga, a to je jedino moguće da se i zaposlenike u brijačnicama plaća veoma malo. Teoretski, osoba koja vodi frizerski salon u Njemačkoj mora imati položen majstorski ispit. No takva osoba, shodno kolektivnom ugovoru, zarađuje razmjerno mnogo tako da vlasnici frizerskih salona često pokušavaju nastaviti posao i bez majstora u salonu. To nije dozvoljeno, ali je teško to kontrolirati.

Tarik Ari zna sve te trikove: “Svi muški frizeri koji su prije šišali kosu za desetak eura, dakle turski frizeri su se sad odjednom proglasili ‘brijačima’. Tamo ima ljudi koji nemaju nikakvo obrazovanje. Ima ljudi koji uz sebe nemaju niti majstora.” Kod njega nije jeftino: 28 eura šišanje, 24 eura brijanje, ali on još ima dva radnika koji su također frizerski majstori – točnije, jednog majstora i jednu majstoricu. Jer i žene smiju biti brijači, ali nikad ne smiju i same sjesti u stolicu brijača kao mušterije – to nije dopušteno.

Ali dok još razgovaramo o tome i Willi Klöcker je još na brijačkoj stolici, u salon ulazi jedna gospođica. Ima li ipak iznimaka? Ne. “Mom dečku i meni je godišnjica i želim mu pokloniti bon za tretman kod brijača”, objašnjava Debbie. A njezin dečko je – kako može biti drugačije – također redovit mušterija. Tako polako postaje jasno, zašto ima sve više brijača, piše Deutsche Welle.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP