Prati nas

Naša istraživanja

Hrvatske svekrve vole snahe, ali žele malo više poštovanja

Istraživanje ‘Moja snaha i ja’ pokazala je samo jedno – srušen je općeprihvaćeni mit kako hrvatske svekrve ne trpe snahe. Ispitano je 520 svekrva koje su anonimno odgovorale na pitanja o neuralgičnim točkama odnosa dviju najvažnijih žena u životu jednog muškarca.

Objavljeno

|

Mogu li svekrva i snaha živjeti zajedno?
foto: BigStock

Iako svi očekuju da svekrve i snahe žive na ratnoj nozi, čini se da, barem što se svekrva tiče, to jednostavno nije istina. Pokazalo je to istraživanje “Moja snaha i ja” portala MojeVrijeme.hr koji je anonimno ispitao 520 svekrva. Upitnik sastavljen od 20 pitanja vodio ih je kroz neuralgične točke odnosa svekrva i snaha, a obrada podataka pokazala je samo jedno – srušen je općeprihvaćeni mit kako majke ne trpe supruge svojih sinova.

Zajednički život ili suživot?

Očekivano, pokazalo se da tek manji broj snaha i svekrva žive u zajedničkom domaćinstvu, tek 15%, dok ih u istoj kući, ali u odvojenim domaćinstvima živi samo 14%.



28% naših ispitanica svakodnevno se viđa sa svojim snahama,  20% nekoliko puta tjedno, 14% na tjednoj bazi, a 18 posto nekoliko puta mjesečno. Svaka peta svekrva snahu vidi rjeđe od toga ili gotovo nikada. I kada žive u istoj kući, ali u odvojenim kućanstvima, 29% svekrva ne vidi svaki dan svoju snahu.

Najbolje je živjeti odvojeno i onda se pomagati.

Prihvaćam njen stav da ja dolazim sa nekog drugog planeta.

Volim svoju nevjestu, jer ona voli moga sina.

Čak 65% svekrva svoj odnos sa snahom opisuje dobrim, dok je za 17% svekrva taj odnos čak fantastičan. 18% svekrva misli da je taj odnos loš ili nikakav. Gotovo jednako dobrim svoj odnos sa snahama ocjenjuju svekrve koje snahe vide svakodnevno, par puta tjedno ili na tjednoj bazi. Zabrinjavajuće, 11% svekrva koje žive u istom kućanstvu sa snahom misle da je njihov odnos loš.

Da im je snaha dobra osoba misli visokih 44% svekrva, a da je odlična misli ih 40%. Da je snaha tek osrednja osoba misli 13% ispitanica, a da je loša – izravno je reklo  samo 3% svekrva.

Zašto svekrve ne vole snahe?

foto: BigStock

Sin između snahe i majke

Samo 6% ispitanih svekrva misli da njihova snaha nije dobra supruga, dok ih 14% misli da je njihov sin „ipak mogao i bolje proći“ što se odabira životne družice tiče.

8% ispitanica je jasno reklo kako im snaha narušava odnos sa sinom, dok ih 13% nije moglo reći kakav je taj utjecaj. Da snaha nije „zlo koje se ispriječilo između majke i sina“ misli ostatak od 79% ispitanih svekrva. Ipak, 13% ispitanica je priznalo konflikt sa snahom u kojem je sin stao na supruginu stanu. Tek je 1% svekrva reklo da je sin stao na njihovu stranu u sukobu sa snahom. 18% svekrva smatra da se sin ne želi stati između „dvije vatre“.

Gotovo svaka treća svekrva (29%) nije sigurna da ih snaha cijeni dovoljno, dok je 9% njih sasvim sigurno da ih snaha ne cijeni. 60% ih priznaje da ih snaha ponekad traži savjet, 16% kaže da je to jako često, dok ih 24% misli da ih snaha nikada ili nedovoljno često traži savjet.

Odgoj djece i financije

Čak 15% ispitanica misli da su bolje majke no što su to njihove snahe, 18%  ih nije sa sigurnošću moglo odgovoriti na ovo pitanje. 32% svekrva svakodnevno čuvaju unučad, 59% ih to čini ponekad, a visokih 7% snaha svekrvama nikada ne povjeravaju djecu na čuvanje.

42% svekrva financijski pomažu obitelji svoga sina, dok ih 27% to čini povremeno.  Čak 70% svekrva koje ponekad ili često financijski pomažu sinovljevoj obitelji misli da ih snahe ne cijene dovoljno.

Moja snaha je dobra osoba, ali ne želi se potruditi da me upozna do kraja. Nažalost, ja svoju unučicu nisam nikada čuvala niti prošetala. Jako me to boli. Ali najbitnije mi je da se sin i snaha vole. Voljela bih se više družiti sa snahom.

Prve godine bilo je teško, ali kad smo se odvojili sve je krenulo nabolje. Sada, nakon 22 godine, sve je super!

Moja snaha je divna mlada žena koja ima pravo na učenje i sazrijevanje. Već davno prije nego sam postala svekrva, odlučila sam da ću ulagati u odnos sa budućom snahom i prihvatiti je kao svoju.

Svekrve o svojim svekrvama

53% svekrva koje su i same imale svekrve kažu da je taj odnos bio odličan, dok ih 44% kaže da je taj odnos bilo loš zbog samih svekrva. Istovremeno samo 4% svekrva za loš odnos sa suprugovom majkom krivi sebe.

Čini se tako da su svekrve puno toga naučile iz odnosa sa svojim svekrvama i ono loše nisu preslikale na odnos sa snahom.  Naime, 92% svekrva koje su odnos sa svojom svekrvom opisale lošim misle da sa snahom imaju dobar ili fantastičan odnos.

Jesu li snahe dobre domaćice?

foto: BigStock

Snaha kao domaćica

Čak 62% svekrva misli da njihove snahe odlično brinu o kućanstvu. 32% ih kaže da su im snahe osrednje domaćice, dok ih 5%  tvrdi da se snahe loše ili nikako brinu o kućanstvu. Preostalih 1% misli da snaha, bez njihove pomoći, ne bi uspjela voditi kućanstvo.

Koliko su današnje svekrve emancipirane govori i podatak da ih 83% misli da njihov sin i snaha trebaju dijeliti kućanske poslove, 13% ih nije sigurno u to, dok ih samo 4% misli kako podjela na muške i ženske poslove „postoji s razlogom“.

– učestalost viđanja ne utječe na ocjene koje svekrve daju snahama

82% svekrva misli da imaju odličan ili fantastičan odnos sa snahom

84% svekrva misli da im je snaha odlična ili dobra osoba

69% svekrva često ili ponekad financijski pomažu obitelji svoga sina

62% svekrva misli da njihove snahe odlično brinu o kućanstvu

– 11% svekrva koje žive u istom kućanstvu sa snahom misli da je njihov odnos loš

9% svekrva kategorički tvrde da ih snaha ne cijeni dovoljno, 29% ih nije sigurno

 

Predstavljeni podaci su rezultat istraživanja „Moja snaha i ja“ kojega je u veljači 2015. godine proveo portal MojeVrijeme.hr. U istraživanju je anonimno sudjelovalo 520 svekrva. Molimo da prilikom korištenja ovih podataka navedete izvor kao i link na ovu stranicu.

.

Naša istraživanja

Građani ne vjeruju ministru, ne žele čekati ni tražiti ‘veze’ za liječenje

Objavljeno

|

Autor

Koliko se čeka na pregled?

Početkom rujna portal MojeVrijeme.hr proveo je istraživanja o tome koliko su građani u zrelim godinama zadovoljni javnim zdravstvom. Opsežna anketa distribuirana je nasumično, a obrađeni su samo podaci ispitanika koji su stariji od 40 godina, njih 580.

Svaki drugi ispitanik (49%) je rekao da usluge liječnika koristi nekoliko puta godišnje, dok četvrtina (25%) koristi liječničke usluge jednom mjesečno. Jednom godišnje ili rjeđe pomoć liječnika zatraži 22% ispitanika, dok ih 3% koristi liječničke usluge na tjednoj bazi pa i češće. 45% ispitanika je potvrdilo da je u proteklih pet godina podvrgnuto bolničkom liječenju.



Liječnicima solidna trojka, većina im uglavnom vjeruje

Kada je riječ o povjerenju kojega imaju u svojeg odabranog liječnika primarne medicine, potpuno povjerenje iskazuje tek 29% ispitanih, dok mu uglavnom vjeruje 57% njih. Kategoričko nepovjerenje je iskazalo 14% ispitanih.

Najveći postotak ispitanih – 35%, rad liječnika u javnom zdravstvu ocjenjuje dobrim, 32% kažu da su liječnici vrlo dobri, a 20% im daje tek dvojku. Odličnih i nedovoljnih ocjena je najmanje, prvih 9%, a drugih tek 4%. Prosječna ocjena koju su liječnici dobili na ovom ispitu jest – dobar (3,2).

Nešto više od polovice ispitanih (51%) misli da privatno zdravstvo NEMA bolje liječnike od javnog, dok ih 28% smatra da su privatnici bolji.

30% ispitanika je reklo kako su skloni zatražiti drugo mišljenje, dok bi ih 53% bez ustručavanja zatražilo drugo mišljenje kada bi im zatrebalo. 17% ispitanih ne traži drugo mišljenje prilikom liječenja.

15% ispitanih je potvrdilo da je liječniku u javnom zdravstvu dalo novac ili skupi dar u zamjenu za bolje liječenje.

izvor: MojeVrijeme.hr

Sustavu zamjeraju liste čekanja, kažu da je nekad bilo bolje

Usluge koje javno zdravstvo nudi samo je 3% ispitanika ocijenilo odličnim, a 14% vrlo dobrim. Najviše je onih koji misle sa su dobre – 41%. To je ujedno i ukupan postotak onih koji misle da su te usluge loše (31%) i vrlo loše (10%).

Temeljem vlastitog iskustva, ispitanicu su zamjerili javnom zdravstvu: preduge liste čekanja na dijagnostičke postupke (76%), nedostatak vremena za pacijente (54%), nužnost „veze i poznanstava“ za kvalitetno liječenje (47%), dotrajalost objekata i opreme (45%), nezainteresiranost za pacijente (41%), štednju na dijagnostici i lijekovima (38%), kompliciranu papirologiju (29%), neljubaznost (25%), korupciju (20%), netumačenje nalaza pacijentima (17%), neadekvatno liječenje (9%) i loše postavljanje dijagnoze (8%).

Od onih koji su se bolnički liječili u proteklih pet godina, relativno visokih 31% javnom zdravstvu zamjeraju lošu higijenu u bolnicama, dok se na lošu hranu žali tek 11% njih.

Čak 57% ispitanika misli da je javno zdravstvo nekada bilo bolje, dok je onih koji misle da je bolje danas samo 12%. Za opciju „sve je isto“ odlučilo se 23% ispitanih. 57% ispitanih ima subjektivan dojam da je danas manje liječnika u bolnicama no nekad, a 14% ih misli da danas više liječnika.

Sumnjaju u kvalitetu lijekova, potražili bi spas i u alternativi

Izuzetno visokih 49% ispitanika je reklo kako ne misle da im liječnici prepisuju kvalitetne lijekove, dok je 25% njih uvjereno da dobivaju kvalitetne lijekove. Na pitanje o vječitoj sumnji u kvalitetu generičkih lijekova, čak je 46% ispitanih reklo da im ne vjeruje, dok 22% ispitanih ne sumnja u kvalitetu generika.

33% ispitanih je reklo kako nisu skloni takozvanom alternativnom liječenju, dok gotovo isti udio (32%) jest sklono liječenju izvan službene medicine. Ostatak (35) si ostavlja otvorena vrata i za tu mogućnost.

Čini se da socijalni status nema pretjerane veze sa sklonosti alternativi, jer je među onim koji imaju primanja veća od 3.000 kuna 30% onih koji vjeruju u neslužbeno liječenje. Siromašniji u alternativu vjeruju tek neznatno više – u 34% slučajevima.

Koliko se čeka na pregled?

foto: Mojevrijeme.hr

Medicinskim sestrama – čista četvorka!

O medicinskim sestrama pacijenti, čini se imaju dobro mišljenje. Najviše njih – 41%, kažu da rade svoj posao vrlo dobro. 32% im daje ocjenu dobar, 18% ispitanih kažu da su odlične, dok im ocjenu dovoljan daje 7%. Čistu jedinicu za medicinske sestre dalo je tek 2% ispitanih. U prosjeku, medicinske sestre su ocijenjene ocjenom više – čistom četvorkom (vrlo dobar).

Misle da zaslužuju više i ne vjeruju Kujundžiću

Čak 71% ispitanika ne misli da imaju zdravstvenu zaštitu kakvu zaslužuju, nasuprot 18% onih koji misle da dobivaju vrijednost za uloženo u javnozdravstveni sustav. Pri tome je zamjetno da su umirovljenici nezadovoljniji. Nezadovoljstvo zdravstvenom zaštitom je izrazilo 67% umirovljenika i 53% radnika starijih od 40 godina.

40% optimistično vjeruje da se sadašnja razina zdravstvenih usluga može zadržati po sadašnjim cijenama, a 27% posto ispitanika misli da je to nemoguće.

Što se plaća i materijalnog statusa liječnika tiče, mišljenja su podjednako podijeljena. 40% ispitanika misli da bi liječnici trebali biti zadovoljni sadašnjim stanjem. S druge strane, 41% misli da imaju razlog za nezadovoljstvo. Ipak, među onima koji misle da liječnicima treba osigurati bolja primanja je više umirovljenika (53%) nego radnika (37%).

Za kraj kažimo da ogromne tri trećine ispitanih (75%) nemaju povjerenja u aktualnog ministra zdravstva Milana Kujundžića. Potporu mu daje tek 6% ispitanika.

izvor: MojeVrijeme.hr

Što kažu ispitanici?

Operirana sam 2012. godine s dijagnozom karcinoma dojke. Prezadovoljna sam liječnicima, međutim ove godine pojavila se nova točka na plućima. Nakon CT-a, liječnik u nalazu piše da je stara fleka, iako mi slikaju pluća svake godine. Idem često na pretrage. Svaki liječnik piše po svom. Čini mi se da su neki nezainteresirani za svoj posao.
Prije godinu dana mi je u renomiranoj bolnici i kod jako dobrog liječnika ugrađen loš, nekvalitetan “pakistanski” kuk. Sve suprotno od onog što mi je rečeno da će biti ugrađeno. Nedavno sam to doznala, ali ne iz otpusnog pisma. Još ne hodam, čekam nove operacije. Žalosna sam, frustrirana, nepovjerljiva i vrlo zabrinuta. O tužbi ne razmišljam, jer je to uzaludan posao u Hrvatskoj. Samo želim da se sanira šteta a ne znam kome vjerovati! Usput, komisiju za utvrđivanje invaliditeta čekam godinu i sedam mjeseci.
Liječim se već godinama i nikada nije bilo gore stanje u zdravstvu. Bila sam godinama na dijalizi, sada sam transplantirana i skoro su me ubili generičkim lijekovima. Nakon par “skoro odbacivanja” vratili su me na staru terapiju. Nema liječnika. Oni koji su tu rade i po dva dana za redom. I kao takvi ne mogu imati vrijeme za pacijenta. Ukinuli su nam ambulante i moramo ići u laboratorije gdje lako možemo pokupiti bakterije, a uslijed čega može doći do odbacivanja. Mladi kadar nema iskustva i “uči se”. Za jednog pacijenta koji je kroničan to je katastrofa.
Koliko para toliko muzike – svugdje. Javno zdravstvo realno za cijene ispod svake razine fenomenalno obavlja ono sto mora. Provjerite cijene usluga po pretragama koje HZZO odobrava bolnicama i domovima zdravlja s bilo kojom uslugom u bilo kojem sektoru – mogli biste se iznenaditi. Jako! Uvjeti u kojima su medicinari prisiljeni obavljati svoj posao, kao i bolesnici bolovati svoje bolesti su cesto na rubu pameti.
Iza sebe imam sedam operacija, od toga samo jednu van zemlje, ali nikad nisam imala loše iskustvo. Liječnici i bolničko osoblje uvijek su bili ljubazni i dobila sam sve što sam trebala bez mita ili nekih veza. Vjerujem u naše doktore i nadam se da će tako i ostati.
Ako imaš nekoga, bit ćeš liječen kao car. Ako nemaš nikoga, možeš odmah potražiti pogrebnika. U javnom zdravstvu mi je liječen suprug od maligne bolesti. Koma nad komama. Otišli smo privatno i dobili vrhunsku njegu, ali nažalost prekasno.
Žalosno je bilo gledati majku koja umire bez morfija i adekvatnog hospicija. Nažalost, bez mita nema mjesta za bolesnu osobu nigdje. Slično je prošao i moj otac. Izdvajaj za zdravstvo dok si živ, ali kad ti je najpotrebnije, oni samo dijagnosticiraju i to uglavnom kad je prekasno. Moji roditelji nisu imali nikakvu korist od dijagnostike, jer se s terapijom odugovlači, a najčešće je i neučinkovita.
Predstavljeni podaci su rezultat istraživanja “Vjerujemo li javnom zdravstvu?” kojega je u rujnu 2017. godine proveo portal MojeVrijeme.hr. U istraživanju je anonimno sudjelovalo više od 700 ljudi, a obrađeni su podaci osoba starijih od 40 godina koje žive u Hrvatskoj, ukupno njih 580. Molimo da prilikom korištenja ovih podataka navedete izvor kao i link na ovu stranicu.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.  

Nastavi čitati