Prati nas

Zdravlje

Dug život ulazi na usta

Baš kao što kvalitetno gorivo čuva trajnost motora vašeg automobila, dobra hrana čuva vaš organizam. Donosimo popis super namirnica koje osiguravaju dugovječnost.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Što treba jesti za dug život?
foto: BigStock

Koja je tajna dugovječnosti? Na ovo pitanje nije moguće dati pravi odgovor, baš kao što nije moguće odgovoriti na pitanje o nastanku svijeta. No mnogi će se složiti da dugovječnost mora da ima neke veze s pravilnom prehranom. Analiziramo li prehranu ljudi koji su doživjeli duboku starost, skoro uvijek ćemo zapaziti da su jeli mnogo povrća i voća, ribe, orašastih plodova. Doktor Maoshing Ni, autor knjige ‘Tajne dugovječnosti’, sastavio je popis od deset namirnica koje vam mogu produžiti život. Na popisu su tako orasi, slatki krumpiri, kikiriki, zeleni čaj, morska trava, sezam, grah, gljive i bundeve.

Doktor Joel Fuhrman, autor knjige ‘Jedi da bi živio’, također ima svoju listu namirnica najkorisnijih za dug život. To su: brokula, cvjetača, prokulice, kupus, bobice, grah, gljive, luk, sjemenke, orašasti plodovi, rajčice i grejpfrut. Na ovim listama primjećujemo ponavljanje nekih namirnica. Doista, mnogi će se stručnjaci složiti da upravo u njima ima ‘ono nešto’. Evo, dakle, tog važnog popisa kojeg donosi portal Marshfieldnewsherald.com:


Voće i povrće

Gotovo svo voće i povrće bogato je vlaknima i važnim nutrijentima, a sve to uz minimalno kalorija. Bobice imaju izrazito visoku razinu antioksidanasa, a zeleno lisnato povtrće sadrži folnu kiselinu, kalcij i ostale važne nutrijente. Korijenasto povrće je bogato fitokemikalijama, vitaminima, mineralima i vlaknima, a također su povezana i s manjim rizikom od raka. Slatki krumpiri su jedan od najboljih izvora beta-karotena, a jedna porcija zadovoljava čak 35 posto dnevnih ljudskih potreba.

Orašasti plodovi

Godinama se savjetovalo izbjegavati orašaste plodove jer su puni masnoća. No sada znamo da su te masnoće, iako pune kalorija, zapravo dobre masnoće, korisne za srce. Orasi su bogati omega-3 masnim kiselinama koje mogu spriječiti upalne procese. Bademi su jedan od najboljih uzvora vitamin E, snažnog antioksidanta. Indijski oraščići sadrže puno željeza, cinka i magnezija.

Grahorice

Grahorice također imaju svoje mjesto na top deset listi. Crni grah, pinto grah, bijeli grah, crveni grah, grašak, slanutak – sve to sadrži velike količine proteina, vlakana i vitamina, ali ne i puno kalorija i masnoća.

Riba

Masna riba koja voli hladnu vodu, poput lososa, još je jedan od bogatih izvora masnoća dobrih za srce. Ribe sadrže puno omega-3 masnih kiselina koje štite srce od nepravilnog ritma i kardiovaskularnih bolesti. Liječnici preporučuju jesti ribu barem dva puta tjedno.

Gljive

Gljive su spomenuli i doktor Fuhrman i doktor Mao. Čak šest različitih vrsta gljiva dokazano osnažuju imunitet.

Čokolada

Čokolada je dobra? Da, tako je! No bolje je birati tamnu čokoladu s većim postotkom kakaa, a s manje šećera. I naravno – ne pretjerivati.

Kava i čaj

Oboje su jako dobro antioksidansi koji sprjećavaju upalne procese, te koriste srcu. Razne studije pokazale su da kava može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2 i mentalnog propadanja povezanog sa starenjem.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP