Prati nas

Mozaik

Kao jaje jajetu, doživotno!

Jednostavno žive onako kako žele i prihvatile su jedna drugu kao dio vlastitog identiteta. Kada govore o sebi, ne govore ‘mi’, već ‘ja’. To pokazuje da o sebi razmišljaju kao da nisu zasebne osobe. One su jedno.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Identični blizanci, najstarije blizanke,
Mady i Monette Malroux, foto: Maja Daniels

Kada je prvi puta fotografkinja Maja Daniels na pariškim ulicama na trenutak ugledala Monette i Mady Malroux, nije bila sigurna da su stvarne. A onda im je, nakon što ih je godinama gledala iz daljine, prišla 2010. godine. Njima je bilo čudno što ih želi fotografirati, piše Slate.

Ipak, i ranije su im prilazili radoznali stranci iz očitog razloga; ne samo da su identične blizanke, već se i jednako odijevaju kada izlaze u javnost. Možda to nije čudno kada se radi o djeci i bebama, no kada se radi o odraslim ženama, riječ je o spektakularnom prizoru koji plijeni pozornost. Naime, Maja Daniels misli da je riječ o namjerno provociraju okoline. „Za njih smo mi samo jedinke, singularne osobe, a one su se izdignule iznad toga.“


Pojavile su se u spotovima Georgea Michaela, imale su manje uloge u filmovima poput Amelie. I uvijek zajedno. “Niste li prestare da biste bile blizanke?” Jednom im je to dobacila nepoznata žena u prolazu, pisao je NYT.

Blizanke i danas žive zajedno, rade zajedno kao modeli i plesačice te završavaju jedna  drugoj rečenice. Nemaju djece i nisu udane, dovoljne su jedan drugoj. Kada su bile mlađe, nazivale su se Dijamantnim sestrama i nastupale odjevene u istim kostimima u kabareu. „Mislim da su jednostavno to odlučile prenijeti u svakodnevan život. Njih dvije ne slave rođendane, ne odaju svoje godine i žive trenutak u kojem su“, priča fotografkinja koja ih je odlično upoznala kroz protekle godine.

Kaže, njihov život se čini poput predstave, ali nije. Jednostavno žive onako kako žele i prihvatile su jedna drugu kao dio vlastitog identiteta. „Kada govore o sebi, ne govore ‘mi’, već ‘ja’. To pokazuje da o sebi razmišljaju kao da nisu zasebne osobe. One su jedno“, zaključuje Daniels.

Više fotografija ovih neobičnih blizanki pogledajte OVDJE.

.

Mozaik

Facebook stručnjaci su rekli svoje: ‘Van s arapskim brojkama iz hrvatskih škola!’

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može zabaviti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Iako formalno nepriznata od obrazovnih sustava, Facebook akademija prepoznata je po golemoj produkciji multidisciplinarnih stručnjaka koji se ne libe prakticirati slobodu glasnog mišljenja, bilo da je riječ o čipiranju, Billu Gatesu ili koronavirusu.

Tako smo nakon plodonosne debate, u kojoj smo saznali sve o ljudima-gušterima, smanjenju populacije i “istinama o kojima se šuti”, odlučili provjeriti što dotični akademici, okupljeni na našoj Facebook stranici, misle o kvaliteti hrvatskoga školstva. Kako se već godinama govori o pretrpanosti osnovnoškolskog kurikuluma, pitali smo ih trebaju li djeca već u osnovnoj školi učiti arapske brojke.


U samo tridesetak minuta stiglo nam je prvih stotinu odgovora. Čak 45 njih je odlučilo odlučno reći NE suvišnim novotarijama poput arapskih brojki. Isti omjer zadržan je i kad je zbir glasova nakon sat vremena iznosio 200. U trenutku pisanja ovog teksta, čak 45 posto onih koji žele da se njihov glas čuje na društvenim mrežama misli da su arapske brojke – višak. Razlozi su brojni, no pretežu oni da “ima i korisnijih stvari za naučiti”.

Što su arapske brojke?

To su obične brojke koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Arapske brojke su tradicionalni naziv matematičkih simbola 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 koji su omogućili upotrebu položajnoga decimalnoga brojevnoga sustava i unaprijedili metode računanja s pomoću abaka.

Ovako je o arapskim brojkama glasala Facebook akademija znanosti i umjetnosti

Njihova najstarija upotreba zabilježena je u Indiji 595., a uporaba nule, ključnog simbola koji omogućava djelotvornost sustava, zabilježena je 876. Preko Arapa, prijevodom na latinski al-Hvarizmijeve Knjige o uspostavljanju i suprotstavljanju u XII. st., arapske su brojke stigle u Europu. Njihovu širu primjenu potaknuo je Leonardo Fibonacci Knjigom o abacima, 1202. (Hrvatska enciklopedija)

Zašto smo postavili ovu anketu?

Da bismo vas podsjetili da su to oni isti “stručnjaci” koji se ne libe raspravljati o ozbiljnim i kompliciranijim stvarima poput 5G mreže, cijepljenja ili protuepidemijskih mjera i pri tome očekuju da njihovo mišljenje poštujete, kao da je riječ o informiranom i kvalificiranom stavu.

Koji je zaključak?

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može nasmijati.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP