Prati nas

Zdravlje

Ovo vam o starenju nisu rekli!

Napadaji vrućine, problemi s tlakom, lošiji vid… Svi znamo onih nekoliko uobičajenih znakova da više ne spadamo u mlađu generaciju. No kako starimo, u našim se tijelima događaju još neki procesi.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Što se događa sa starim tijelom?
foto: BigStock

Svi znamo da možemo očekivati napadaje vrućine, možda i neke probleme s prostatom. No nitko nas nikada nije upozorio na ove stvari kad je starenje u pitanju, piše Huffington Post.

1. Češće ćete poželjeti odrijemati

Drijemanje nije samo za čandrljivu (čangrizavu) djecu. Popularno je vjerovanje da se potreba za drijemanjem vraća u našim kasnijim godinama. No potreba da malo ‘ubijete oko’ gledajući neki film ili utakmicu, nije povezana sa starenjem. Srž problema staračkog drijemanja je u nemogućnosti da normalno spavate po noći.


Ljudima iznad 65 ponekad je potrebno i po 30 minuta da zaspu. Obično ne spavaju jako duboko i često se tijekom noći bude. Mnogi stariji postanu pospani rano navečer i bude se rano ujutro. No slab san i drijemanje nisu simptomi starenja nego simptomi nečeg drugog što se događa u našem tijelu, a sprječava nas da spavamo.  Ključno je da otkrijemo što je to. Način i navike spavanja s godinama se mijenjaju, no nemogućnost da zaspemo i umor koji  zato osjećamo cijeli dan, nisu dio normalnog starenja. Ljudi iznad 65 trebaju otprilike isto toliko sna kao mlađi odrasli ljudi: sedam do devet sati sna svaki dan.

2. Na vašem licu mogu se pojaviti prištići kao da ste tinejdžer

Starija koža najčešće je sklona sušenju, pa su slučajevi prištića često posljedica loše prehrane. Kao i kod tinejdžera, prištići mogu biti posljedica hormonalnog disbalansa. Akne nastaju zbog začepljenih folikula ili pora. Kad je pora začepljena, sebum ili ulje iz vaše kože se ne može probiti na površinu. Zatim se nakupljaju bakterije što uzrokuje upalu. Akne kod odraslih ponekad mogu biti potaknute hormonalnim promjenama, lošom hranom ili nepravilnim čišćenjem lica.

3. Operacija očne mrene je posljednja opcija, čak i ako mrzite nositi naočale

Vjerojatno ste u apoteci kupili svoje prve naočale za čitanje kad vam je bilo otprilike pedeset godina. Nakon toga, dobili ste i dobronamjeran savjet da ih nosite i kad vozite.  A oko šezdesete godine ustanovili ste da imate cijeli asortiman naočala za rad na računalu, čitanje, gledanje televizije, vožnju po danu i po noći i tako dalje. Imate po jedne naočale na svakoj vodoravnoj plohi u vašem domu i još jedne na glavi. Nikad nikamo ne idete baz naočala i pitate se zašto ne možete jednostavno otići na operaciju mrene i riješiti taj problem.

No istina je da – ne možete. Mrena obično počne kao vrlo mala i postupno raste i postaje sve zamagljenija. Liječnici vole čekati sve dok mrena ne počne značajno utjecati na vid i stil života. Neke mrene nikad ni ne dosegnu status da ih se treba odstranjivati. Ako vam mrena smeta do te mjere da se ne usudite voziti, vrijeme je da posjetite liječnika.

4. Valovi vrućine traju do otprilike šezdeset i pete godine

Nedavna studija je pokazala da 42 posto žena od 60 do 65 godina još uvijek ima valunge, odnosno valove vrućine. Kod većine ljudi valunzi su povremeni i blagi, no za neke oni znaju biti dosta problematični, objavljeno je u časopisu ‘Menopause’. Simptomi povezani sa seksom također mogu biti problem za više od polovine žena. Studija je uključivala 2.000 žena između 40 i 65 godina života.

5. Ako ste stariji, ova je zima bila doista hladna

Između tih napornih napadaja vrućine, stariji ljudi često osjećaju da im je hladno, što zimu čini jednim od najomraženijih godišnjih doba. To ponekad može biti i znak nekog medicinskog problema poput visokog tlaka ili dijabetesa. Ponekad lijekovi, poput beta-blokera, mogu smanjiti broj otkucaja srca što usporava cirkulaciju krvi u noge i ruke. Također, i problemi s štitnom žlijezdom mogu utjecati na mogućnost kontroliranja tjelesne temperature. No i potpuno zdravim starijim ljudima može biti hladno. Naime, normalno je da starije osobe imaju blago sniženu temperaturu nego mlađe.

.

Zdravlje

Ipak nije kao gripa, COVID-19 je šest puta smrtonosniji

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prema zadnjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječna smrtnost oboljelih od covida-19 je 0,6 posto, piše Jutarnji list.

To koronavirus čini šest puta smrtonosnijom bolešću negoli je to sezonska gripa. Prema riječima epidemiologinje dr. Marije Van Kerkhove, “možda to ne zvuči mnogo, ali to je ipak visoka smrtnost jer ubija jednog od 167 oboljelih”.


Naime, službene statistike govore da je od početka pandemije umrlo 700.000 ljudi od 18,200 milijuna, ali prema procjenama, taj je broj puno veći odnosno oko 115 milijuna, a u tom slučaju smrtnost je 0,6 posto.

Za stručnjake je vrlo izazovno procijeniti stopu smrtnosti od koronavirusa jer je sigurno da svim zaraženima bolest nije dokazana, što znači i da sve smrti od korone nisu evidentirane.

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Po toj metodologiji smrtnosti od covida-19 u Hrvatskoj bila bi 0,19 posto kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP