Prati nas

Zdravlje

Djeluju li brončane i magnetne narukvice?

Bilo bi dobro kad bi takve narukvice bile djelotvorne jer bi to značilo da postoji jeftino i vjerojatno sigurno rješenje za te nezgodne bolesti. No da bi se nešto proglasilo lijekom mora se nedvojbeno dokazati da zaista pomaže kod određene bolesti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Pomažu li magnetske narukvice? Liječe li bakrene narukvice?
foto: BigStock

Proizvođači statičkih magnetnih uređaja tvrde da magnetske narukvice mogu ublažiti bol kod različitih stanja, a između ostalog i simptome artritisa. Budući su osteoartritis i reumatoidni artitis dugoročne bolesti, koje je teško liječiti i koje iziskuju mnogo sredstava zdravstvene skrbi, bilo bi dobro kad bi takve narukvice bile djelotvorne jer bi to značilo da postoji jeftino i vjerojatno sigurno rješenje za te nezgodne bolesti, piše liječničko-znanstveni tim portala Dokazi u medicini.

Dokazi iz kliničkih studija

Prvu nasumičnu studiju na tu temu objavili su Harlow i suradnici 2004. U tu je studiju bilo uključeno 194 muškaraca i žena s osteoartritisom. Testirana je standardna, ublažena i placebo magnetna narukvica kroz 12 tjedana te je pokazano da magnetna narukvica može ublažiti bol za 1,3 boda na ljestvici od 0 do 10. Autori su zaključili da podaci pokazuju određeni trend, ali da nisu konačna potvrda djelotvornosti magnetnih narukvica, te da u tom trenutku nije moguće reći radi li se o placebo učinku ili stvarnom učinku terapije. Autori zaključuju da su potrebna daljnja istraživanja u tom području i da li se taj efekt viđa i nakon 12 tjedana terapije.


Richmond i suradnici 2009. su objavili studiju u koju je bilo uključeno 45 ispitanika s osteoartritisom koji su praćeni 16 tjedana. Testirane su magnetne i brončane narukvice, i nije uočen nikakav koristan učinak tih narukvica na bol, tjelesnu funkciju ili kvalitetu života. Autori navode da se bilo kakav uočeni učinak tih narukvica može pripisati jedino placebu.

Richmond i suradnici 2013. su objavili nasumičnu kontroliranu studiju koja je uključila 70 ispitanika s reumatoidnim artritisom. Ispitanici su isprobali standardnu (jačine 1502 do 2365 gaussa) magnetnu narukvicu, demagnetiziranu (manje od 20 gaussa) narukvicu, ublaženu (250 do 350 gaussa) magnetnu narukvicu i brončanu narukvicu, od kojih svaku po pet tjedana. Rezultati istraživanja su pokazali da brončane i magnetne narukvice ne djeluju na simptome bolesti niti ublažavaju aktivnost bolesti ni na koji način. Autori opet zaključuju da se bilo kakav subjektivan osjećaj poboljšanja može pripisati nespecifičnom djelovanju placeba.

Zaključak – ne djeluju!

Dosadašnje kliničke studije o učinku magnetnih i brončanih narukvica na osteoartritis i reumatoidni artritis ne podupiru uporabu tih narukvica za ublažavanje simptoma tih vrsta artritisa. Kako je navedeno u jednoj od studija koje su istražile te narukvice, te vrste bolesti imaju svoj prirodan tijek pogoršanja i poboljšanja. Ako pacijent uzima neku vrstu terapije u vrijeme kad se bolest smiruje, onda će biti sklon poboljšanje pripisati terapiji koju uzima, a zapravo terapija nema nikakve veze s poboljšanjem. U knjizi Gdje su dokazi? taj je fenomen lijepo opisan u poglavlju koje se zove Priroda kao iscjelitelj, i dobar je pokazatelj ljudske subjektivnosti, zbog koje nam je nužna objektivna provjera terapija kroz nasumične kontrolirane pokuse.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP