Prati nas

Zdravlje

Djeluju li brončane i magnetne narukvice?

Bilo bi dobro kad bi takve narukvice bile djelotvorne jer bi to značilo da postoji jeftino i vjerojatno sigurno rješenje za te nezgodne bolesti. No da bi se nešto proglasilo lijekom mora se nedvojbeno dokazati da zaista pomaže kod određene bolesti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Pomažu li magnetske narukvice? Liječe li bakrene narukvice?
foto: BigStock

Proizvođači statičkih magnetnih uređaja tvrde da magnetske narukvice mogu ublažiti bol kod različitih stanja, a između ostalog i simptome artritisa. Budući su osteoartritis i reumatoidni artitis dugoročne bolesti, koje je teško liječiti i koje iziskuju mnogo sredstava zdravstvene skrbi, bilo bi dobro kad bi takve narukvice bile djelotvorne jer bi to značilo da postoji jeftino i vjerojatno sigurno rješenje za te nezgodne bolesti, piše liječničko-znanstveni tim portala Dokazi u medicini.

Dokazi iz kliničkih studija

Prvu nasumičnu studiju na tu temu objavili su Harlow i suradnici 2004. U tu je studiju bilo uključeno 194 muškaraca i žena s osteoartritisom. Testirana je standardna, ublažena i placebo magnetna narukvica kroz 12 tjedana te je pokazano da magnetna narukvica može ublažiti bol za 1,3 boda na ljestvici od 0 do 10. Autori su zaključili da podaci pokazuju određeni trend, ali da nisu konačna potvrda djelotvornosti magnetnih narukvica, te da u tom trenutku nije moguće reći radi li se o placebo učinku ili stvarnom učinku terapije. Autori zaključuju da su potrebna daljnja istraživanja u tom području i da li se taj efekt viđa i nakon 12 tjedana terapije.


Richmond i suradnici 2009. su objavili studiju u koju je bilo uključeno 45 ispitanika s osteoartritisom koji su praćeni 16 tjedana. Testirane su magnetne i brončane narukvice, i nije uočen nikakav koristan učinak tih narukvica na bol, tjelesnu funkciju ili kvalitetu života. Autori navode da se bilo kakav uočeni učinak tih narukvica može pripisati jedino placebu.

Richmond i suradnici 2013. su objavili nasumičnu kontroliranu studiju koja je uključila 70 ispitanika s reumatoidnim artritisom. Ispitanici su isprobali standardnu (jačine 1502 do 2365 gaussa) magnetnu narukvicu, demagnetiziranu (manje od 20 gaussa) narukvicu, ublaženu (250 do 350 gaussa) magnetnu narukvicu i brončanu narukvicu, od kojih svaku po pet tjedana. Rezultati istraživanja su pokazali da brončane i magnetne narukvice ne djeluju na simptome bolesti niti ublažavaju aktivnost bolesti ni na koji način. Autori opet zaključuju da se bilo kakav subjektivan osjećaj poboljšanja može pripisati nespecifičnom djelovanju placeba.

Zaključak – ne djeluju!

Dosadašnje kliničke studije o učinku magnetnih i brončanih narukvica na osteoartritis i reumatoidni artritis ne podupiru uporabu tih narukvica za ublažavanje simptoma tih vrsta artritisa. Kako je navedeno u jednoj od studija koje su istražile te narukvice, te vrste bolesti imaju svoj prirodan tijek pogoršanja i poboljšanja. Ako pacijent uzima neku vrstu terapije u vrijeme kad se bolest smiruje, onda će biti sklon poboljšanje pripisati terapiji koju uzima, a zapravo terapija nema nikakve veze s poboljšanjem. U knjizi Gdje su dokazi? taj je fenomen lijepo opisan u poglavlju koje se zove Priroda kao iscjelitelj, i dobar je pokazatelj ljudske subjektivnosti, zbog koje nam je nužna objektivna provjera terapija kroz nasumične kontrolirane pokuse.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP