Prati nas

Vijesti

Lalovac u lovu na umirovljene milijunaše

‘Na tim su računima milijarde kuna’, kazao je Lalovac najavivši kako će svi oni koji imaju te račune morati dokazati podrijetlo novca kojim raspolažu.

Objavljeno

|

Što trebam za otpis duga?
Boris Lalovac (foto: vlada.hr)

Ministar financija Boris Lalovac, upozorio je na konferenciji u Sarajevu, na problem skrivenih računa u inozemstvu. ‘Na tim su računima milijarde kuna’, kazao je Lalovac najavivši kako će svi oni koji imaju te račune morati dokazati podrijetlo novca kojim raspolažu. Potvrdio je kako se već poduzimaju istražne mjere, a kao zanimljivost je istaknuo da među milijunašima ima i umirovljenika te onih koji jedva da su prijavili kakav prihod prošlih godina, javlja HRT.

Kazao je kako su zahvaljujući mjerama poput fiskalizacije uklonjene brojne zakonske ‘rupe’ koje su stvarale prostor za porezne prijevare i izbjegavanje plaćanja obveza prema državi, istaknuvši da su prihodi nakon fiskalizacije porasli 50%. Borba protiv sive ekonomije od iznimnog je značenja za sve zemlje regije jer se eliminiranjem te pojave značajno poboljšava naplata poreza, ali i stvaraju uvjeti za dolazak investitora iz inozemstva, ustvrdili su sudionici regionalne konferencije posvećene tom problemu.


 

RTL Direkt je otkrio najveći pojedinačni iznos koji se nalazi na računu nekog hrvatskog građanina. Riječ je o računu otvorenom u jednoj banci u susjednoj Italiji, na koji dosad nikakav porez nikome nije plaćen jer je štediša hrvatski rezident, a Hrvatska porez na kamatu niti je imala niti je za njegov račun znala. Dakle, prema podacima iz same banke, za glavnicu na tom hrvatskom računu lani je isplaćena kamata od čak 14 milijuna kuna.

U suradnji s hrvatskim financijskim stručnjacima procijenjeno je da na tom računu leži dosad potpuno neoporezivih i Poreznoj upravi potpuno nepoznatih 700 milijuna kuna ili oko 92 milijuna eura. Ali ono što je najzanimljivije i o čemu zapravo govori ministar Lalovac jest da dotični štediša, hrvatski rezident, u Poreznoj upravi ima prijavljena mjesečna primanja od tek nekoliko tisuća kuna i stan u Zagrebu od 56 četvornih metara.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP