Prati nas

Vijesti

Lalovac u lovu na umirovljene milijunaše

‘Na tim su računima milijarde kuna’, kazao je Lalovac najavivši kako će svi oni koji imaju te račune morati dokazati podrijetlo novca kojim raspolažu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Što trebam za otpis duga?
Boris Lalovac (foto: vlada.hr)

Ministar financija Boris Lalovac, upozorio je na konferenciji u Sarajevu, na problem skrivenih računa u inozemstvu. ‘Na tim su računima milijarde kuna’, kazao je Lalovac najavivši kako će svi oni koji imaju te račune morati dokazati podrijetlo novca kojim raspolažu. Potvrdio je kako se već poduzimaju istražne mjere, a kao zanimljivost je istaknuo da među milijunašima ima i umirovljenika te onih koji jedva da su prijavili kakav prihod prošlih godina, javlja HRT.

Kazao je kako su zahvaljujući mjerama poput fiskalizacije uklonjene brojne zakonske ‘rupe’ koje su stvarale prostor za porezne prijevare i izbjegavanje plaćanja obveza prema državi, istaknuvši da su prihodi nakon fiskalizacije porasli 50%. Borba protiv sive ekonomije od iznimnog je značenja za sve zemlje regije jer se eliminiranjem te pojave značajno poboljšava naplata poreza, ali i stvaraju uvjeti za dolazak investitora iz inozemstva, ustvrdili su sudionici regionalne konferencije posvećene tom problemu.


 

RTL Direkt je otkrio najveći pojedinačni iznos koji se nalazi na računu nekog hrvatskog građanina. Riječ je o računu otvorenom u jednoj banci u susjednoj Italiji, na koji dosad nikakav porez nikome nije plaćen jer je štediša hrvatski rezident, a Hrvatska porez na kamatu niti je imala niti je za njegov račun znala. Dakle, prema podacima iz same banke, za glavnicu na tom hrvatskom računu lani je isplaćena kamata od čak 14 milijuna kuna.

U suradnji s hrvatskim financijskim stručnjacima procijenjeno je da na tom računu leži dosad potpuno neoporezivih i Poreznoj upravi potpuno nepoznatih 700 milijuna kuna ili oko 92 milijuna eura. Ali ono što je najzanimljivije i o čemu zapravo govori ministar Lalovac jest da dotični štediša, hrvatski rezident, u Poreznoj upravi ima prijavljena mjesečna primanja od tek nekoliko tisuća kuna i stan u Zagrebu od 56 četvornih metara.

.

Vijesti

Jasna A. Petrović: ‘Kako biste reagirali da koronavirus većinom ubija mlade?’

Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

razlika između dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja

“Zamislite na trenutak svijet u kojemu se koronavirus širi ubrzano i to najviše šireći zarazu na mlađe od 50 godina. I da je danak u smrti najviši među djecom i školarcima. I zamislite da znanstvenici procjenjuju da su upravo stari ti kod kojih je niži rizik zaraze zbog dugogo­dišnje izloženosti sličnim virusima. Kako biste vi reagirali na bolest koja većinom ubija mlade diljem planeta?” Pitanje je to koje postavlja šefica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović u Glasu umirovljenika.

Vaša reakcija bi bila različita od ove koju sada imate, a osobito bi mnogi mlađi stanovnici svijeta imali drugi rječnik u javnosti. Ta danas čak i stariji građani smatraju kako je prirodno da oni prvi umru, “jer stari ionako trebaju od nečega umrijeti”.


Slijede teška pitanja: jesu li neke vlade zemalja, po­put SAD-a, reagirale s ignoriranjem i odgodom spram prijetnji pandemije, samo zato što je u stvarnosti veća opasnost da će oboljeti i umrijeti starije osobe? Da li je to razlog što nam se pred očima vraćaju strogo omeđene, s policijom i vojskom na granicama, europske države, koje nimalo ne nalikuju na zajednicu ravnopravnih europskih država? Bez zajedničke politike u odnosu na pandemiju. Je li tu riječ o kašnjenju koje se ne bi dogodilo da je virus za prvotne žrtve “odabrao” mlade?

Dobizam (ageism) igra ulogu, ne samo u kreiranju po­litika i mjera, već i u praktičnoj ulozi božjeg djelitelja smr­ti ili života. U Italiji su mnogi liječnici svjedočili kako su donosili teške odluke hoće li na respiratore spojiti mlađe, a starije ostavljati da umru. Što su i činili. Otuda i loše šale da su zapravo mirovinski fondovi financirali stvaranje i širenje takvog virusa, kako bi mogli ojačati mirovinske sustave i odgoditi njihov raspad. U stvarnosti se stvorila shizoidna podvojenost apela za zaštitu svojih starih od izlaganja virusu, zabranama izlazaka iz kuće, ali s podtek­stom kako bi njihov pritisak na zdravstvene ustanove bio manji. I to postaju protokoli trijaže, ostavite stare doma, a mlade spašavajte; dobizam u zdravstvenim uslugama bez presedana.

Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih. Izuzetak su javne bu­dale čiji govor mržnje sad već svatko prepoznaje. Klauni koji nikada neće doći na vlast. Osim u zemljama gdje već jesu na vlasti i gdje stari već plaćaju velik danak, ne samo zbog koronavirusa.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP