Prati nas

Zdravlje

Može li se hrana jesti nakon što se odstrani plijesan?

Često smo skloni izrezati pljesnive dijelove hrane misleći kako je ostatak dobar za upotrebu. No to ne mora biti tako, upozoravaju stručnjaci.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Što s pljesnivom hranom? Kako skinuti plijesan?
foto: BigStock

Plijesan je puno veća od plave ili zelene mrlje koju vidite na površini kruha ili prašnjavih točki na odstajalom voću. Ono što vidite golim okom su samo spore, male čestice koje plijesnima daju boju, no ostatak plijesni je teško vidljiv i često se grana duboko pod površinom pokvarene hrane, javlja znanstveni portal Livescience.com.

Baš zbog toga što je na površini samo mali dio plijesni, struganje i izrezivanje vidljivo zaraženih dijelova neće spriječiti da s ostatkom hrane u usta unesete nevidljivi dio gljive.


„Plijesni su najčešće bezopasne, ali neke su opasne“, kaže Nadine Shaw iz američkog Ministarstva poljoprivrede. Razlog je što neke vrste plijesni proizvode mikotoksine, otrovne tvari koje čine štetu ljudskom organizmu, a jedna skupina njih koju zovemo aflatoksini dokazano uzrokuju karcinome kod ljudi.

Mikotoksini se ponajviše nalaze u plijesnima koje prorastaju žitarice i orašaste plodove, ali mogu se pronaći i u soku grožđa, celeru, jabukama i ostalim proizvodima. Najzloglasniji od njih – aflatoksin, najčešče se otkriva u kukuruzu i kikirikiju.

Da biste spriječili plijesni da napadaju vašu hranu, pokrivajte namirnice kako biste ih zaštitili od spora plijesni koje se nalaze u zraku. Hranu skladištite u za to predviđenim posudama na niskim temperaturama. Ostatke hrane potrošite unutar dva ili tri dana.

Čak i kada se radi o zaraženoj stočnoj hrani, ona u konačnici može ugroziti ljude. Prisjetite se samo slučaja iz 2013. godine kada je u Hrvatskoj zbog neispravne stočne hrane obustavljen otkup mlijeka od hrvatskih mljekara, a u kojem je pronađena visoka razina aflatoksina. Dakako, razloga za paniku nema, jer se stočna hrana kontrolira jače no ikad, a i hrana se podvrgava rigoroznim testovima koji su prije 20 godina bili sasma nezamislivi. Ovakva se afera prije nekoliko desetljeća ne bi dogodila, jer ne bi bila ni otkrivena. (MV)

.

Zdravlje

Virologinja Ana Gligić: ‘Drugog vala neće biti. Hrvatska je sretna jer ima Alemku Markotić’

Ugledna virologinja, doktorica Ana Gligić, koja je 1972. bila na čelu tima koji je suzbio velike boginje, rekla je da je koronavirus sada već toliko oslabio da sumnja da će biti drugog vala epidemije.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Poznata beogradska virologinja, doktorica Ana Gligić, koja je davne 1972. bila na čelu tima koji je u Jugoslaviji uspio izolirati virus velikih boginja, iznijela je svoje predviđanje u vezi nastavka pandemije. Doktorica Gligić je kazala već ranije da će epidemije koronavirusa širom svijeta početi slabjeti od u svibnju.

“Virus je definitivno oslabio. Do toga je došlo pasažiranjem kroz čovjeka, kao i zbog mjera koje su poduzete da se on ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Čovjek nije supstrat na kojem virus može opstati”, kazala je Gligić za Slobodnu Dalmaciju i dodala: “Volim reći da su ljudi virusu slijepa ulica.”


Gligić dodaje da je virus već sada toliko slab da 50 posto onih i koji se zaraze više neće imati nikakve simptome. Osim, naravno, onih slabijeg imuniteta.

Dr. Gligić uvjerena je da drugog vala epidemije na našim prostorima neće biti. Ističe da se mogu pojaviti tzv. džepovi, odnosno manja žarišta poput onog na Braču. Pribojava se toga i u Srbiji zbog posljedica prosvjeda koji se ondje odvijaju.

“To su džepovi, žarišta, zato ih i nazivamo prirodno-žarišnim infekcijama i nikada ne znate gdje se još mogu pojaviti, ali to više nije epidemija, pogotovo ne na razini koju smo imali u ožujku. Takva žarišta treba u početku prepoznati i sanirati da se ne bi počela širiti. Već u lipnju moći će se slobodno putovati, a nadam se da će biti još više turizma i putovanja u srpnju i kolovozu”, dodaje Gligić.

Ugledna virologinja upozorava da bi problem mogla stvoriti sezona gripe. “Pojedinačni slučajevi mogu biti zahtjevni samo ako se poklope sa sezonom gripe. Imate naravno takve koji opet dođu. Slično je s mišjom groznicom ili zapadnonilskom groznicom. One nisu svake godine epidemične, ali su prisutne. No i ako se to dogodi, neće biti sadašnjih brojki oboljelih po bolnicama”, kaže Gligić.

Što se cjepiva tiče, ono neće doći još barem 16 mjeseci, smatra Gligić. “Nije isključeno da nakon što konačno dobijemo cjepivo za 16 mjeseci, virus opet doživi mutaciju pa nam za dvije godine bude potrebno novo”, kaže Gligić.

Znanstvenica odaje puno priznanje kolegama s Klinike “Fran Mihaljević” u Zagrebu jer im upravo pošlo za rukom izolirati virus.

“Veliki je to uspjeh bez obzira koliko sam postupak bio lagan ili težak. Nemam informaciju je li im to ussjelo sa ili bez razine zaštite 4. ili 5. stupnja, odnosno je li sve rađeno u uvjetima komore pod tlakom iz koje je izvučen zrak kako se ne bi dovelo u opasnost osoblje. To u Srbiji još nisu uradili ili barem objavili, iako imaju slične uvjete. Dr. Alemke Markotić sjećam se iz vremena kada je učila kod mene na Institutu ‘Torlak’ u Beogradu, ali i s terena u Sarajevu i BiH kada je 1989. godina izbila epidemija mišje groznice. Tada se ona priključila jednom američkom timu, a ja sam bila glavni istraživač na projektu s jugoslavenske strane. Tu je bila i jedna kolegica iz Slovenije. Sretali smo i kasnije puno puta, na kongresima u Kini, Južnoj Koreji, a Helsinki je bio posljednji put kada smo se srele. Vrlo stručna, vrijedna i otvorena osoba i jako mi se sviđa kao čovjek. Hrvatska može biti sretna što ju je imala u ovoj epidemiji”, kaže dr. Ana Gligić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP