Prati nas

Zdravlje

Može li se hrana jesti nakon što se odstrani plijesan?

Često smo skloni izrezati pljesnive dijelove hrane misleći kako je ostatak dobar za upotrebu. No to ne mora biti tako, upozoravaju stručnjaci.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Što s pljesnivom hranom? Kako skinuti plijesan?
foto: BigStock

Plijesan je puno veća od plave ili zelene mrlje koju vidite na površini kruha ili prašnjavih točki na odstajalom voću. Ono što vidite golim okom su samo spore, male čestice koje plijesnima daju boju, no ostatak plijesni je teško vidljiv i često se grana duboko pod površinom pokvarene hrane, javlja znanstveni portal Livescience.com.

Baš zbog toga što je na površini samo mali dio plijesni, struganje i izrezivanje vidljivo zaraženih dijelova neće spriječiti da s ostatkom hrane u usta unesete nevidljivi dio gljive.


„Plijesni su najčešće bezopasne, ali neke su opasne“, kaže Nadine Shaw iz američkog Ministarstva poljoprivrede. Razlog je što neke vrste plijesni proizvode mikotoksine, otrovne tvari koje čine štetu ljudskom organizmu, a jedna skupina njih koju zovemo aflatoksini dokazano uzrokuju karcinome kod ljudi.

Mikotoksini se ponajviše nalaze u plijesnima koje prorastaju žitarice i orašaste plodove, ali mogu se pronaći i u soku grožđa, celeru, jabukama i ostalim proizvodima. Najzloglasniji od njih – aflatoksin, najčešče se otkriva u kukuruzu i kikirikiju.

Da biste spriječili plijesni da napadaju vašu hranu, pokrivajte namirnice kako biste ih zaštitili od spora plijesni koje se nalaze u zraku. Hranu skladištite u za to predviđenim posudama na niskim temperaturama. Ostatke hrane potrošite unutar dva ili tri dana.

Čak i kada se radi o zaraženoj stočnoj hrani, ona u konačnici može ugroziti ljude. Prisjetite se samo slučaja iz 2013. godine kada je u Hrvatskoj zbog neispravne stočne hrane obustavljen otkup mlijeka od hrvatskih mljekara, a u kojem je pronađena visoka razina aflatoksina. Dakako, razloga za paniku nema, jer se stočna hrana kontrolira jače no ikad, a i hrana se podvrgava rigoroznim testovima koji su prije 20 godina bili sasma nezamislivi. Ovakva se afera prije nekoliko desetljeća ne bi dogodila, jer ne bi bila ni otkrivena. (MV)

.

Zdravlje

Jeste li već preboljeli COVID-19? Evo kako to doznati

Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade. Ipak, postoje znakovi raspoznavanja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Želite li znati jeste li već možda preboljeli Covid-19? Najsigurnija metoda da to doznate je testiranje na antitijela. No, prisustvo upornog virusa može se detektirati i pažljivim praćenjem simptoma.

Naime, ako vas je prošle zime mučila kakva teža prehlada prilikom koje ste ostajali bez daha ili ste izgubili osjet mirisa i okusa, možda ste preboljeli Covid-19.


“Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade”, kaže dr. Ameesh A. Adalja iz Centra Johns Hopkins, piše Marie Claire. Ipak postoje neki znakovi koji upućuju upravo na preboljeni COVID-19.

Teška prehlada

Početkom pandemije mislilo se da se koronavirus u SAD-u nije pojavio do ožujka, no kako pokazuju rezultati studije sa sveučilišta u Teksasu, na svaka dva testirana na gripu pojavio se jedan uzorak pozitivan na koronavirus.
Kako prehlada obično ne uzrokuje kratak dah, ozbiljne glavobolje i probleme u probavi, možda je upravo to način kako koronu razlikovati od prehlade.

Gubitak njuha i okusa

Gubitak njuha i okusa javljaju se i kod gripe, upale sinusa ili pak jake prehlade, ali ono po čemu se razlikuje u slučaju zaraze koronavirusom je trajanje tog poremećaja. Kod oboljelih od Covida-19 to može potrajati i nekoliko mjeseci.

Ispadanje kose

Ispadanje kose još je jedan simptom koji se povezuje s koronavirusom, a glumica Alyssa Milano kao i naša sportska novinarka Mirna Zidarić podijelile su svoja iskustva upravo s tim problemom. Stručnjaci, međutim, napominju da ispadanje kose može biti rezultat prevelikog stresa pod kojim se nalazimo uslijed pandemije ili neke druge bolesti.

Ostajanje bez daha

Ovo je jedan od poznatijih simptoma zaraze koronavirusom, a povezuje se s upalom pluća koju izaziva.

Umor

Studije su pokazale da 53 posto oboljelih od COVID-19 i do dva mjeseca od zaraze osjećaju veliki umor i iscrpljenost. Znanstvenici istražuju radi li se o posljedici individualnog imunološkog odgovora ili je to način na koji virus funkcionira.

Dugotrajan kašalj

Prema studiji, 43 posto ljudi s COVID-19 kašljali su od 14 pa sve do 21 dan nakon pozitivnog rezultata na testiranju. Radi se uglavnom o suhom kašlju.

Neobični i vrlo uporni simptomi

Lupanje srca ili neki drugi zdravstveni poremećaji koji se ne prolaze mogu upućivati na koronu. Nepoznanica oko koronavirusa je mnogo, a ukoliko se ne osjećate dobro i stanje se dugo ne mijenja, vrijeme je za odlazak liječniku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP