Prati nas

Zdravlje

Može li se hrana jesti nakon što se odstrani plijesan?

Često smo skloni izrezati pljesnive dijelove hrane misleći kako je ostatak dobar za upotrebu. No to ne mora biti tako, upozoravaju stručnjaci.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Što s pljesnivom hranom? Kako skinuti plijesan?
foto: BigStock

Plijesan je puno veća od plave ili zelene mrlje koju vidite na površini kruha ili prašnjavih točki na odstajalom voću. Ono što vidite golim okom su samo spore, male čestice koje plijesnima daju boju, no ostatak plijesni je teško vidljiv i često se grana duboko pod površinom pokvarene hrane, javlja znanstveni portal Livescience.com.

Baš zbog toga što je na površini samo mali dio plijesni, struganje i izrezivanje vidljivo zaraženih dijelova neće spriječiti da s ostatkom hrane u usta unesete nevidljivi dio gljive.


„Plijesni su najčešće bezopasne, ali neke su opasne“, kaže Nadine Shaw iz američkog Ministarstva poljoprivrede. Razlog je što neke vrste plijesni proizvode mikotoksine, otrovne tvari koje čine štetu ljudskom organizmu, a jedna skupina njih koju zovemo aflatoksini dokazano uzrokuju karcinome kod ljudi.

Mikotoksini se ponajviše nalaze u plijesnima koje prorastaju žitarice i orašaste plodove, ali mogu se pronaći i u soku grožđa, celeru, jabukama i ostalim proizvodima. Najzloglasniji od njih – aflatoksin, najčešče se otkriva u kukuruzu i kikirikiju.

Da biste spriječili plijesni da napadaju vašu hranu, pokrivajte namirnice kako biste ih zaštitili od spora plijesni koje se nalaze u zraku. Hranu skladištite u za to predviđenim posudama na niskim temperaturama. Ostatke hrane potrošite unutar dva ili tri dana.

Čak i kada se radi o zaraženoj stočnoj hrani, ona u konačnici može ugroziti ljude. Prisjetite se samo slučaja iz 2013. godine kada je u Hrvatskoj zbog neispravne stočne hrane obustavljen otkup mlijeka od hrvatskih mljekara, a u kojem je pronađena visoka razina aflatoksina. Dakako, razloga za paniku nema, jer se stočna hrana kontrolira jače no ikad, a i hrana se podvrgava rigoroznim testovima koji su prije 20 godina bili sasma nezamislivi. Ovakva se afera prije nekoliko desetljeća ne bi dogodila, jer ne bi bila ni otkrivena. (MV)

.

Zdravlje

Ipak nije kao gripa, COVID-19 je šest puta smrtonosniji

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prema zadnjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječna smrtnost oboljelih od covida-19 je 0,6 posto, piše Jutarnji list.

To koronavirus čini šest puta smrtonosnijom bolešću negoli je to sezonska gripa. Prema riječima epidemiologinje dr. Marije Van Kerkhove, “možda to ne zvuči mnogo, ali to je ipak visoka smrtnost jer ubija jednog od 167 oboljelih”.


Naime, službene statistike govore da je od početka pandemije umrlo 700.000 ljudi od 18,200 milijuna, ali prema procjenama, taj je broj puno veći odnosno oko 115 milijuna, a u tom slučaju smrtnost je 0,6 posto.

Za stručnjake je vrlo izazovno procijeniti stopu smrtnosti od koronavirusa jer je sigurno da svim zaraženima bolest nije dokazana, što znači i da sve smrti od korone nisu evidentirane.

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Po toj metodologiji smrtnosti od covida-19 u Hrvatskoj bila bi 0,19 posto kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP