Prati nas

Zdravlje

Može li se hrana jesti nakon što se odstrani plijesan?

Često smo skloni izrezati pljesnive dijelove hrane misleći kako je ostatak dobar za upotrebu. No to ne mora biti tako, upozoravaju stručnjaci.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Što s pljesnivom hranom? Kako skinuti plijesan?
foto: BigStock

Plijesan je puno veća od plave ili zelene mrlje koju vidite na površini kruha ili prašnjavih točki na odstajalom voću. Ono što vidite golim okom su samo spore, male čestice koje plijesnima daju boju, no ostatak plijesni je teško vidljiv i često se grana duboko pod površinom pokvarene hrane, javlja znanstveni portal Livescience.com.

Baš zbog toga što je na površini samo mali dio plijesni, struganje i izrezivanje vidljivo zaraženih dijelova neće spriječiti da s ostatkom hrane u usta unesete nevidljivi dio gljive.


„Plijesni su najčešće bezopasne, ali neke su opasne“, kaže Nadine Shaw iz američkog Ministarstva poljoprivrede. Razlog je što neke vrste plijesni proizvode mikotoksine, otrovne tvari koje čine štetu ljudskom organizmu, a jedna skupina njih koju zovemo aflatoksini dokazano uzrokuju karcinome kod ljudi.

Mikotoksini se ponajviše nalaze u plijesnima koje prorastaju žitarice i orašaste plodove, ali mogu se pronaći i u soku grožđa, celeru, jabukama i ostalim proizvodima. Najzloglasniji od njih – aflatoksin, najčešče se otkriva u kukuruzu i kikirikiju.

Da biste spriječili plijesni da napadaju vašu hranu, pokrivajte namirnice kako biste ih zaštitili od spora plijesni koje se nalaze u zraku. Hranu skladištite u za to predviđenim posudama na niskim temperaturama. Ostatke hrane potrošite unutar dva ili tri dana.

Čak i kada se radi o zaraženoj stočnoj hrani, ona u konačnici može ugroziti ljude. Prisjetite se samo slučaja iz 2013. godine kada je u Hrvatskoj zbog neispravne stočne hrane obustavljen otkup mlijeka od hrvatskih mljekara, a u kojem je pronađena visoka razina aflatoksina. Dakako, razloga za paniku nema, jer se stočna hrana kontrolira jače no ikad, a i hrana se podvrgava rigoroznim testovima koji su prije 20 godina bili sasma nezamislivi. Ovakva se afera prije nekoliko desetljeća ne bi dogodila, jer ne bi bila ni otkrivena. (MV)

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP