Prati nas

Aktivno starenje

10 savjeta za doživjeti stotu

Svi bismo željeli dugo živjeti, no pripreme za taj cilj počinje i puno, puno ranije prije stotog rođendana. Usvojite li ovih deset stvari, mogli bi vam se dogoditi da pušete u stotinu svjećica.

Objavljeno

|

Kako doživjeti stotu?
foto: BigStock

Čini se da sve češće čitamo priče o stogodišnjacima koji plivaju preko kanala La Manche s povezom na očima i s jednom svezanom rukom ili skaču iz aviona s padobranom i pritom pletu šalove. Ok, možda pretjerujemo, ali bez sumnje na svijetu postoji sve više ljudi koji su doživjeli stotu godinu života, pa i značajno više od toga, piše na portalu Huffington Post njihova kolumnistica Ann Brenoff. Bez sumnje, napredak medicine je glavni razlog za produljenje životnog vijeka ljudi, iako životni vijek u velikoj mjeri to ovisi o genetici pojedinca. Ipak, postoje načini da povećate svoje izglede da doživite stoti rođendan:

 

1. Trčite kao da vam život ovisi o tome

Zašto? Zato što možda i ovisi. Istraživači na Stanfordu su 21 godinu proučavali ljude koji se bave trčanjem nasuprot fizički neaktivnih ljudi. Ustanovili su da ljudi koji se bave trčanjem ne dobijaju samo manje srčanih bolesti, također su imali manje karcinoma, infekcija i neuroloških bolesti, i naravno živjeli su dulje. Autorica studije Eliza Chakravarty je izjavila da su ustanovili da aerobne vježbe održavaju imunološki sustav mladim. Koliko vježbe je potrebno da se primijeti razlika? Mišljenja su podijeljena, ali ako i ne volite trčanje, dvadeset minuta dnevno bilo koje aktivnosti od koje ćete se zadihati može poboljšati vaše zdravlje, kaže Eliza.



Čak i umjereno džogiranje može produljiti život pet do šest godina, prema „Studiji srca“ koju je proveo grad Copenhagen. Ipak, dobrobiti trčanja imaju svoju granicu kada je u pitanju produljenje života. Istraživači sa Sveučilišta u Južnoj Karolini su ustanovili da se kod ljudi koji trče više od 30 kilometara tjedno brzinom većom od 10 kilometara na sat, ili više od pet puta tjedno, gubi efekt povećanja dugovječnosti. Zaključak: vježbajte i mogli biste živjeti dulje.

 

Koje je zdravo voće i povrće?

foto: BigsStock

2. Jedite zdrave boje

Prehrana bogata zelenim i ljubičastim povrćem nije samo dobra za vaše srce, nego je i način da se zaštitite od Alzheimerove bolesti. Ustanovljeno je da se konzumacijom kupusnjača poput brokule, cvjetače ili kupusa smanjuje rizik smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Činjenica što su bogati Vitaminom C samo pridonosi njihovoj blagotvornosti.

Jedite crveno meso samo u malim količinama. Prema medicinskoj studiji koju je objavila stručna publikacija JAMA (The Journal of the American Medical Association) i koja je obuhvatila 73.308 adventista sedmog dana koji ne jedu meso iz vjerskih razloga, vegetarijanci imaju 12% manji rizik od prerane smrti nego mesojedi.

Stariji ljudi koji se hrane po principu mediteranske prehrane, koja je bogata ribom i povrćem a siromašna životinjskim proizvodima poput mlijeka i mesa, imaju 20% veću šansu za dulji život u usporedi sa svojim ostalim vršnjacima, kaže Švedska studija objavljena u časopisu Age. Oni koji se hrane na mediteranski način žive dvije do tri godine dulje, rekao je Gianluca Tognon, znanstvenik na Akademiji Sahlgrenska pri Sveučilištu u Göteborgu.

 

3. Ponašajte se kao vjeverica

Trčkarajte slobodno kroz život i grickajte oraščiće. Drugim riječima, zabavljajte se! Kad malo promislite o tome, nije li život vjeverica jedan veliki tulum, jurenje po parku i međusobno naganjanje, izbjegavanje auta u vožnji, ruganje psu koji je na uzici i ne može ih dohvatiti? Oni su sretne male životinjice.

Sretniji ljudi žive pet godina dulje. Studija objavljena u Zborniku Nacionalne Akademije Znanosti u Washingtonu ustanovila je da dio starijih ljudi koji su ocjenjeni kao „najsretniji“ ima stopu smrtnosti od 3,6%, što je bilo duplo manje od stope smrtnosti najnesretnije grupe, koja je iznosila 7,3%.

Kad već pričamo o vjevericama, ne ignorirajmo vrijednost orašastih plodova. Jedenje orašastih plodova bi vam moglo pomoći da živite dulje, kaže studija BioMed Centrala koja je obuhvatila 7.000 ljudi u dobi od 55 do 90 godina. Studija je ustanovila da su oni koji su konzumirali orašaste plodove imali 39% manji rizik od preuranjene smrti od raka ili kardiovaskularnih bolesti, a oni koji su od orašastih plodova najviše konzumirali orahe imali su 45% smanjeni rizik u odnosu na one koji nisu konzumirali orašaste plodove.

 

Deblji muškarci duže vode ljubav

foto:BigStock

4. Neka vaš trbuh ostane ravan

Dodatni centimetri u struku neće pozitivno utjecati na vašu dugovječnost. Žene koja su prošle menopauzu i izgubile svoju liniju struka imaju povišen rizik oboljenja od srčanih bolesti i dijabetesa, kaže istraživanje Medicinskog Centra Sveučilišta u Marylandu. Nakon menopauze je teže održati ravnu liniju trbuha zbog hormonalnih promjena koje uvjetuju da se dodatna mast akumulira u struku. Znanstvenici koji rade u Međunarodnom Društvu za Menopauzu analizirali su objavljene studije o utjecaju menopauze na tjelesnu težinu. Zaključili su da je gubitak estrogena uzrokuje promjene u distribuciji masti po tijelu i pomiče mast od kukova prema abdomenu.

 

5. Budite oprezni ako više ne osjećate mirise

Studija Nacionalnog Zdravstvenog Instituta koja je uključivala 3.000 starijih osoba pokazala je da oni koji više ne mogu razaznati mirise imaju četiri puta veću vjerojatnost da umru unutar pet godina u usporedbi s onima koji imaju normalno osjetilo mirisa. Ovo su prva saznanja koja povezuju osjetilo rizila kod starijih s rizikom smrtnosti.

Još mislite da vaše osjetilo mirisa nije bitno? U stvari ono je zaslužno za vaše osjetilo okusa. Probajte začepiti nos dok jedete čokoladu. Biti ćete sposobni razlikovati slatko i kiselo, ali nećete moći osjetiti čokoladni okus. Razlog tome je što su specifične karakteristike čokolade u velikoj mjeri određene našim osjetilom mirisa za vrijeme žvakanja, kaže Nacionalni zdravstveni institut.

 

Mlađe žene i stariji seksi muškarci. Kako naći mlađu ljubavnicu?

foto: BigStock

6. Puno se smijte

U studiji iz 2012 objavljenoj u časopisu Ageing, istraživači s Medicinskog Fakulteta Albert Einstein i Sveučilišta Yeshiva pronašli su zajedniču karakteristiku koju je dijelilo 243 stogodišnjaka, a to je da su se svi u životu puno smijali. Svi su smatrali da je smijeh jako važan dio njihovih života, rekao je glavni istraživač.

 

7. Naučite piti čaj na zdrav način

Zeleni i crni čaj sadrže visoku koncentraciju katehina, tvari koja opušta krvne žile i štiti srce. U japanskoj studiji koja je uključivala više od 40.500 muškaraca i žena, oni koji su konzumirali zeleni čaj imali su niži rizik smrtnosti od srčanih bolesti. Druge studije su pokazale da crni čaj ima sličan učinak. Također, neke studije su pokazale da dodavanje mlijeka umanjuje zaštitni učinak čaja na kardiovaskularni sustav. Stoga, držite se limuna i meda.

 

8. Darujte, nemojte samo uzimati

Velikodušni ljudi daju sebe drugima na razne načine. Rade usluge, udjeljuju komplimente, ne libe se pomoći drugima. I ono što dobiju zauzvrat, između ostalog, je duži život. Istraživači sa Sveučilišta u Buffalu pronaškli su vezu između davanja i nižeg rizika od preuranjene smrti. „Naši zaključci su da pomaganje drugima smanjuje smrtnost zato što umanjuje utjecaj stresa“, rekao je Michael J. Poulin, asistent profesor psihologije na Sveučilištu u Buffalu, prenosi Psychcentral.

 

Mogu li se umirovljenici zaposliti?

foto: BigStock

9. Ostanite zauzeti

Iako se možete šaliti da planirate potrošiti svoju prvu godinu umirovljenja drijemajući na verandi, najbolji način za produljenje života je da nastavite raditi. U Harvardovom čuvenom Longevity Projektu, oni proučavani ispitanici koji su doživjeli jako staru dob imali su uspješne, zadovoljavajuće karijere u poslovima koje su voljeli te su nastavili raditi i nakon mirovine  – makar djelomično radno vrijeme – do svojih sedamdesetih. “Stres koji dolazi od ambiciozne karijere može biti dobar za zdravlje” navodi Atlantic u citatu iz Longevity Project booka.

 

10. Ne pretjerujte s televizijom

Svaki sat gledanja televizije nakon 25 godine života smanjuje vaš životni vijek za 22 minute, kaže istraživanje Sveučilišta u Queenslandu, Australija. Također su ustanovili da ljudi koji sjede ispred televizije šest sati dnevno umiru pet godina ranije nego ljudi koji ne gledaju TV. Nije televizija sama po sebi ono što čini štetu, već neaktivnost koja proizlazi iz gledanja televizije.

Imate li svoje savjete za dugovječnost? Podijelite ih s nama.

.

Aktivno starenje

‘Za 80. rođendan darovala sam si – tetovažu!’

Ova tetovaža je dar koji sam sama sebi poklonila za 80. rođendan. Namjeravam tu novu tetovažu iskoristiti u razgovorima o toma kako su žene u osamdesetim godinama tretirane i kako se na njih gleda. Brine me to što mnoge žene mojih godina skrivaju svoju dob. Zašto misle da moraju sakriti taj podatak? I zašto misle da moraju skrivati i mijenjati kako izgledaju? Što to zapravo govori o nama?

Objavljeno

|

Gdje se tetovirati?

Elaine Soloway nagrađivana je autorica blogova i kazališnih predstava koje je producirala zajedno s kćerima. Nedavno je proslavila 80. rođendan i tom si je prilikom darovala – tetovažu. Evo što o tome kaže:

“Graciela spokojno sjedi na mom desnom ramenu. To je tetovaža morskog konjica veličine dlana. Ima prelijepe oči s dugačkim trepavicama, dugačak ružičasti rep i krunu. Tri puta dnevno pažljivo perem svoju novu tetovažu antibakterijskim sapunom i sušim ručnikom. Vrlo sam pažljiva prilikom tog procesa, baš kao nova mama koja njeguje svoje dijete.



Ova tetovaža je dar koji sam sama sebi poklonila za 80. rođendan. To je također podsjetnik na dar koji sam sama sebi poklonila prošle godine kad sam napokon naučila plivati.

Netko bi mogao pomisliti da sam umjesto na tetoviranje trebala odvesti svoje naborano lice estetskom kirurgu, no nakon jednog propalog braka i drugog koji je završio smrću supruga, odlučila sam da to ipak nije za mene. Sretna sam sama i ne zanimaju me nove veze. Nikad nisam zavidjela prijateljicama koje su bile na faceliftingu i tretmanu protiv bora. To je njihova stvar. Meni se činilo nepotrebnim dobrovoljno odlaziti u bolnicu. Ja kod doktora idem samo u prijekoj nuždi.

Graciela je moja druga tetovaža. Prvu sam napravila kad mi je bilo 60 godina i ona je moja posveta dvjema kćerima. Na lijevoj nadlaktici imam srce, glazbene note i imena svojih kćeri Faith i Jill. Mnogi su me čudno gledali kad sam se prvi put odlučila tetovirati. Iako sam uvijek gajila stav ‘baš me briga što ljudi misle’, sad imam spremne još neke odgovore u slučaju da netko odluči zabadati nos.

Sa svojih tek nešto više od 1,50 centimetara lako se izgubim u gužvi. A kad i nisam skrivena, moja veličina u kombinaciji s mojim godinama često izazove komentare poput: ‘Joj, baš ste slatki!’ I dok su oni koji mi to govore uvjereni da mi daju kompliment, ja čujem nešto posve drugo. Te me riječi još više umanjuju. Kao da sam nekakva mala životinjica, mačkica ili psić. A ja sam zapravo pametna, sposobna i samostalna žena.

Zato sam odlučila da sada, sa svojih 80 godina, napravim novu tetovažu kojom neću slaviti svoje divne kćeri, već sebe. Namjeravam tu novu tetovažu iskoristiti u razgovorima o toma kako su žene u osamdesetim godinama tretirane i kako se na njih gleda. Brine me to što mnoge žene mojih godina skrivaju svoju dob. Zašto misle da moraju sakriti taj podatak? I zašto misle da moraju skrivati i mijenjati kako izgledaju? Što to zapravo govori o nama? Zašto se imaju potrebu mijenjati umjesto da budu ponosne na to što jesu?

Naravno, razumijem da će u mnogim slučajevima mlađe osobe imati prednost, no umjesto da se prilagođavamo stereotipima, zašto ih jednostavno ne bismo razbili?

Možda moja nova tetovaža pomaže otkriti pravu priču o mom životu. Kad me pitaju što ta slika znači, ja im objasnim da znači da nikad nije kasno za ostvariti ciljeve. Mislim da je to ključna poruka za sve starije ljude. Vidite, plivanje je bila moja dugogodišnja želja. I naučila sam plivati. Također, naučila sam nešto španjolskog i naučila svirati omiljenu pjesmu na klaviru. Priznajem da mi ne ide najbolje, ali u ovom sam slučaju zadovoljna s osrednjim. Nikad se neću natjecati na olimpijskim igrama za starije, ali plivati znam. Neću nikada pisati poeziju na španjolskom, ali mogu voditi jednostavan razgovor. Nikad neću imati solistički koncert, ali najdražu pjesmu znam odsvirati.

Ono što je najvažnije je to da me moj bazen, moj klavir i moji prijatelji govornici španjolskog prihvaćaju onakvom kakva jesam – stara, naborana, sjedokosa, tetovirana i – sretna!”

Nastavi čitati