Prati nas

Mozaik

6 stvari s kojima izluđujete svoju odraslu djecu

Biti roditelj maloj djeci i biti roditelj odraslim ljudima dvije su posve različite stvari. U najboljoj namjeri, često činimo stvari koje našoj odrasloj djeci smetaju. Radite li i vi nešto od ovih grešaka?

Objavljeno

|

Navike koje izluđuju
foto: BigStock

Vaša djece su odrasla i imaju svoju djecu. Razgovarate s njima preko telefona, posjećujete ih i provodite vrijeme s njima. Zvuči tako jednostavno, ali odnosi koje imamo s našom odraslom djecom koja su i sama roditelji je sve samo ne lagan. “Mnoge bake i djedovi, posebno bake, prepoznaju da su njihova djeca odrasla i da imaju obitelj, pa opet očekuju da će obiteljski ustroj ostati isti, da će obitelj slaviti iste praznike kao i da će ih njihova kćerka i dalje zvati svaki dan, ali to očekivanje nije realno”, kaže psihoterapeutkinja Dr. Deanne Brann, autorica knjige “Povezani protiv svoje volje: Tajne slaganja s punicama i snahama.” “Kad vaša djeca dobiju svoju djecu to mijenja dinamiku.” A te promjene dinamike mogu rezultirati napetostima i stvaranju loših navika, piše portal Grandparents.com.

Prepoznajete li se u ovome?


1. loša navika: Miješanje u brak vašeg djeteta.

Znate scenarij: ne sviđa vam kako vaš zet razgovara s vašom kćeri, pa sjednete s njom kako bi popričali o tome. Ili primjetite da vaš sin i snaha imaju problema s novcem pa spomenete to za vrijeme večere i završite u svađi. Velika greška. “Kao roditelji pokušavamo riješiti probleme naše djece, ali to nije situacija koji vi trebate popravljati,” kaže Dr. Brann. “Miješanje u njihove stvari vas postavlja usred njihovog braka i stvara napetost, a to je zadnja stvar koju želite postići.”

Bolja navika: “Sjetite se da unuci uvijek gledaju,” kaže Dr. Brann. “Mismo im uzori i želimo im pokazati što je ispravno ponašanje svojim primjerom, što znači da ne smijemo vikati na njihove roditelje ili im upućivati sarkastične komentare.”Koliko god da želite pomoći, ovo je nešto što oni trebaju učiniti sami, stoga je najbolje zaobići probleme i pustiti svoju djecu da ih rješavaju.

2. loša navika: Govorite prije nego što razmislite.

Pitajte bilo kojeg djeda ili baku i reći će vam da ih neke stvari u vezi odgoja njihovih unuka apsolutno izluđuju, ili ih izluđuje način na koji njihova djeca biraju živjeti svoje živote. „Koliko god željeli izraziti svoje mišljenje, suzdržite se“, kaže Dr. Brann. Mogli biste reći nešto što će samo otuđiti vašu djecu od vas i dovesti do toga da oni misle da vi ne poštujete njihove roditeljske napore.

Bolja navika: “Sjetite se odgoja vaše djece,” kaže Dr. Brann. “Da li bi htjeli da vaša majka ili punica kažu nešto vama ili vašem djetetu? Vjerojatno ne. Vježbajte pravilo 10 sekundi prije nego što uputite komentar ili sugestiju i mislite za to vrijeme kako će komentar biti doživljen – kao produktivan i od pomoći, ili optužujući i bolan. Ako je ovo posljednje, zadržite mišljenje u sebi.

3. loša navika: Dovođenje unuka u red.

Vjerujete u tjeranje u kut ili oduzimanje privilegija, ali vaša djeca ne vjeruju. Bez obzira što se ne slažete s ponašanjem svojih unuka, nije vaš posao da ih dovodite u red. “Razmišljajte o o bitelji kao o kolaču,” kaže Dr. Brann. “Djed i baka su kao glazura ili mrvice, ali oni nisu kolač. Igraju važnu ulogu ali nisu roditelji. Roditelji su kolač.” Glavna riječ je roditeljska.

Bolja navika: pitajte vašu djecu što bi voljeli da učinimo ako se njihova djeca ponašaju nedolično. Koja su disciplinska pravila? Jednom kad naučite pravila, držite ih se čak i kada to nije ono što biste sami učinili.

4. loša navika: Doživljavate stvari osobno.

Teško je ne doživjeti osobno kad vam unuci ne odgovaraju na pitanja ili se ponašaju nepristojno. Također je teško ne doživjeti osobno kad kćer ili sin ne prihvaćaju vaše savjete. “Tu je i scenario u kojem je djed bliži sa svojim unukom nego baka, ili obrnuto, što može biti teško za prihvatiti onome tko je manje blizak sa svojim unukom.” Kaže Dr. Brann. Najgora stvar koju možete napraviti je uzrujati se i žaliti se na to.

Bolja navika: “Veliki dio vašeg odnosa s unucima ovisi o tome kakva je vaša interakcija.” kaže Dr. Brann. “Ako su djeca tinejdžeri, tekstualne poruke, a ne telefonski razgovori, su način na koji oni obično komuniciraju, stoga razmislite o tome da im pošaljete tekstualnu poruku da pitate kako su.” Razmislite o čemu pričaju i što rade vaši unuci i pokušajte ih uključiti u razgovor o tim stvarima. Ako ostavljate zabavan i vedar dojam, polagano ćete doći do toga da saznate što osjećaju prema vama, kaže Dr. Brann. “To je teško, ali ponekad morate proanalizirati vlastito ponašanje i reći sebi, ‘Možda se moram mijenjati.'”

5. loša navika: Kritiziranje djece ili unuka.

Uvijek kad uputite kritiku ili ponudite prijedlog, zaprvo kažete svojoj odrasloj djeci, “Ne radiš to kako treba.” “Još jednom, ovdje trebate primijeniti pravilo 10 sekundi.” kaže Dr. Brann. Razmislite prije nego što kažete nešto prije nego što započnete moguću prepirku.

Bolja navika: “Nemojte davati savjete osim ako vas ne pitaju da im ga date. Čak i kada vas pitaju, budite oprezni,” kaže Dr. Brann. “Vodite računa o tome da možda neće poslušati vaše prijedloge.” Ako vaše dijete pita savjet, recite nešto poput,”Mislim da bi ova odluka mogla biti teška. Mogu vam dati ideju kako to napraviti, ali možda vama to neće odgovarati.” Preuzmite potpunu odgovornost za svoje savjete i pobrinite se da sročite savjet na način koji neće zvučati kritički.

6. loša navika: Otuđivanje.

Živite daleko od njih i ne možete vidjeti djecu redovito, pa ih posjećujete samo za praznike i rođendane. Kad telefonirate oni djeluju prezauzeto i osjećate se loše kad pozivi zvuče usiljeno.

Bolja navika: Počnite pomalo, ali budite uključeni u njihove živote. “Postoje stvari koje djed i baka mogu ponuditi a vrlo su vrijedne njihovoj djeci i unucima. Oni donose perspektivu i razumijevanje na stol,” kaže Dr. Brann.”Važno je da smo uključeni, a to ne mora biti fizička uključenost.” Možete se vidjeti preko Skypea, tekstualnih poruka, ili slati pisma (sva djeca vole pisma!) kako bi stvorili osobni odnos sa svojom obitelji. “Može biti neugodno kada dijete na telefonu neće pričati, ali nemojte dopustiti da vas to zaplaši,” kaže. “Uključivanje u malim koracima na dosljedan način rezultira time da se ta dosljednost s vremenom počinje pretvarati u povezanost.” Slušajte čime se sve bave vaši unuci i postavljajte im pitanja u vezi tih stvari. Kad ste s njima, pokušajte se interesirati za njihove aktivnosti. Ove stvari mogu pomoći da se vaši unuci osjećaju kao da ih upoznajete i tako počinjete graditi čvršći odnos.

.

Mozaik

Što god da pisalo, garancija vam vrijedi dvije godine!

‘Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja.’

Objavljeno

|

“Taman je istekla garancija i mašina se pokvarila. Evo, pet godina i par mjeseci je prošlo otkako smo je kupili. Majstor je rekao da je crkla elektronika i da se to ne popravlja. Sad kupujemo novu. Ma dobro smo i prošli. Evo susjedu krepala nakon tri godine. U redu, njegova je još bila pod garancijom, ali ipak. Problem je to i nepotrebna komplikacija. A prije – prije si kupio mašinu i imao si je čitav život. Danas mi se čini da su stvari baš tako dizajnirane da se pokvare kad istekne garancija”, govori Branko Šimić (68) umirovljeni grafičar iz Zagreba.

Vjerujemo da su se mnogi susreli s ovakvim problemom, iako nije do kraja jasno radi li se samo o dojmu ili su današnji uređaju doista tako “programirani” da se pokvare taman kad istekne jamstvo. Bilo kako bilo, Europski parlament usvojio je Izvješće o produljenju trajanja uređaja kojim se zabranilo programirano kvarenje, ugradnja vitalnih dijelova koji se nakon kvara više ne mogu zamijeniti, a usvojen je i prijedlog o većoj dostupnost rezervnih dijelova i uvođenja minimalnog trajanja električnih aparata.


No bez obzira na akcije Europskog parlamenta, i u okviru već postojećih propisa, prava potrošača su u nekim slučajevima veća – samo što to mnogi kupci ne znaju. Da – opet se radi o malim slovima na ugovorima i jamstvenim listovima koji, barem u ovom slučaju, nezadovoljnom potrošaču idu na ruku.

Porazgovarali smo s Dunjom Maletić, pravnom savjetnicom iz područja zaštite potrošača koja nam je otkrila neke od dobro čuvanih tajni koje bi kupci morali znati.

Dunja Maletić (foto: privatni album)

“Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja da se ostvari pravo na besplatni popravak ili zamjenu uređaja. Znači, to je prvo: zavarava se kupce vezano uz duljinu trajanja roka za reklamaciju”, otkriva nam Maletić.

Važno je znati i da, barem u prvo vrijeme, imate pravo birate želite li pokvareni uređaj popravljati ili uzeti novi. “Drugo je – i to potrošači trebaju znati – ako kupe uređaj i u prvih šest mjeseci dođe do kvara, oni imaju pravo predati u tih prvih šest mjeseci uređaj na servis da bi se ustanovilo postojanje kvara, ali u prvih šest mjeseci mogu birati žele li popravak ili novi uređaj. Nakon protoka tih šest mjeseci, ide se na popravak, ali unutar tih šest mjeseci kupac bira hoće li popravak ili zamjenu. Ako je popravak nemoguć, onda ide zamjena. To vrijedi općenito za sve električne uređaje koje je kupila fizička osoba. Dakle, ne ako je kupljen preko firme ili obrta već ako ga je kupila fizička osoba.”

Otpremanje uređaja na servis također je zadaća trgovca, nastavlja Maletić: “Treba naglasiti još jedan detalj kojeg potrošači često nisu svjesni. Oni ne moraju uređaj slati na servis o svom trošku, nego je trgovac kod kojeg je uređaj kupljen dužan poslati uređaj na servis i vratiti ga nazad potrošaču. Hoće li za to vrijeme potrošač dobiti zamjenski uređaj nije regulirano zakonima i propisima već to ovisi o dobroj volji trgovca. Treba naglasiti i da mnogi trgovci kažu da uređaj može biti na servisu 45 dana, no to ne propisuje ni jedan zakon već smatramo da bi razumni rok za popravak trebao biti mnogo kraći. Tako da kad netko kaže potrošaču da je rok 45 dana, ovaj mora znati da to nije tako propisano već da se radi o subjektivnom tumačenju.”

Oko nekih rokova ipak valja biti oprezan, kaže Maletić: “Kad se neki uređaj, recimo mobitel ili tablet, kupi u poslovnici, trgovac nije dužan odobriti zamjenu u roku od 14 dana ako taj uređaj nema nedostatka. To je također korisno znati. Znači, za uređaje kupljene u poslovnici ne vrijedi onaj rok od 14 dana kao kod ugovora sklopljenih na daljinu, preko telefona ili interneta.”

Za kraj, Maletić savjetuje koji je najbolji način za upućivanje prigovora: “Jedini ispravni način je pisani način. Dakle, prigovor trgovcu se uvijek mora uputiti pisanim putem – e-mailom ili regularnom poštom – kako bi postojao pisani trag o reklamaciji, ali i zbog još jedne važne stvari. Naime, na pisani prigovor je trgovac dužan odgovoriti u roku od 15 dana, dok se u razgovoru osobno u poslovnici ili preko telefonom stvari mogu unedogled odugovlačiti. Znači, prigovor uvijek treba upućivati pisanim putem.”

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP