Čupanjem kose protiv ćelavosti?

Tim znanstvenika pod vodstvom glavnog istraživača matičnih stanica na Sveučilištu u Sjevernoj Kaliforniji, Cheng-Ming Chounga pokazala je u pokusima na miševima da se čupanjem 200 dlaka specifičnog uzorka i gustoće može potaknuti rast do 1.200 novih dlaka. Rezultati su objavljeni 9. travnja 2015. u časopisu Cell, prenosi portal ThirdAge.com.

U objavi sa sveučilišta citiraju Chuonga, profesora patologije na Sveučilištu, koji kaže da je ovo istraživanje „dobar primjer kako bazično istraživanje može dovesti do otkrića potencijalno primjenjivog u medicinskoj praksi. Ovaj rad postavlja temelje za liječenje alopecije, jedne vrste gubitka kose.“

Uz to, navodi se da je studija započela prije nekoliko godina kada je Chih-Chiang Chen, prvi autor i gostujući predavač s Nacionalnog Sveučilišta Yang-Ming u Taiwanu, stigao na Sveučilište u Sjevernoj Kaliforniji. Kao dermatolog, Chen je znao da ozljeda folikula dlake utječe na svoje neposrednu okolinu, dok je Choungov laboratorij ustanovio da okolina ozljeđenog folikula može aktivirati regeneraciju kose. Kombinirajući svoja znanja, zaključili su da bi mogli iskoristiti ovu okolinu folikula kako bi aktivirali dodatne folikule i time povećali broj dlaka.

Kako bi testirali ovu ideju, Chen je razvio elegantnu strategiju čupanja 200 folikula dlake, jednog po jednog, u raznim uzorcima i gustoćama na leđima miševa. Kad je čupao dlake uzorka niske gustoće iz površine koja je bila veće šest milimetara u promjeru, dlake se nisu regenerirale. Međutim, kad je počeo čupati dlake uzorka veće gustoće na kružnim površinama promjera tri do pet milimetara, pokrenuo je regeneraciju između 450 i 1300 dlaka, uključujući i dlake izvan područja iz kojih je čupao dlake.

U suradnji s Arthurom D. Landerom iz Sveučililšta u Kaliforniji, tim znanstvenika je pokazao da se ovaj regenerativni proces oslanja na princip međustanične komunikacije, koja definira kako sistem reagira na podražaje koji utječu na neke, ali ne sve njegove članove. U ovom slučaju, ta je komunikacija osnova za reakciju sistema folikula dlake na čupanje nekih, ali ne svih dlaka.

Kroz molekularnu analizu, tim je pokazao da ovi isčupani folikuli šalju signal za uzbunu putem oslobađanja upalnih bjelančevina, koje onda regrutiraju imunološke stanice na mjesto ozljede. Ove imunološke stanice zatim luče signalni protein zvan TNF α, koji u određenoj koncentraciji šalje poruku drugim folikulima da je vrijeme za rast dlake. „Implikacije ovog rada su u tome da sada znamo da slični procesi mogu postojati u fiziološkim i patogenim procesima u drugim organima, iako se ne mogu uočiti tako lako kao regeneracija kose“, rekao je Chuong.

Uz ova najnovija saznanja, časopis Science nedavno je odabrao Chuongov rad na utjecaju regulacije matičnih stanica folikula pera na evoluciju pernatih dinosaura u moderne ptice kao jedno od deset najvećih otkrića 2014. godine. Također, Chung je u veljači 2015. primljen u Američko udruženje za napredak znanosti.