Prati nas

Zdravlje

Čupanjem kose protiv ćelavosti?

Ćelavost je problem koji muči velik broj muškaraca srednje i starije dobi, ali i nezanemariv broj žena. Dobra je vijest da su znanstvenici na tragu rješenja za taj neugodan problem. Iako su ispitivanja zasad obavljena samo na miševima, rezultati bude nadu i u rješavanje ćelavosti kod ljudi.

Objavljeno

|

Gdje kupiti lijek protiv ćelavosti?
foto: BigStock

Tim znanstvenika pod vodstvom glavnog istraživača matičnih stanica na Sveučilištu u Sjevernoj Kaliforniji, Cheng-Ming Chounga pokazala je u pokusima na miševima da se čupanjem 200 dlaka specifičnog uzorka i gustoće može potaknuti rast do 1.200 novih dlaka. Rezultati su objavljeni 9. travnja 2015. u časopisu Cell, prenosi portal ThirdAge.com.

U objavi sa sveučilišta citiraju Chuonga, profesora patologije na Sveučilištu, koji kaže da je ovo istraživanje „dobar primjer kako bazično istraživanje može dovesti do otkrića potencijalno primjenjivog u medicinskoj praksi. Ovaj rad postavlja temelje za liječenje alopecije, jedne vrste gubitka kose.“


Uz to, navodi se da je studija započela prije nekoliko godina kada je Chih-Chiang Chen, prvi autor i gostujući predavač s Nacionalnog Sveučilišta Yang-Ming u Taiwanu, stigao na Sveučilište u Sjevernoj Kaliforniji. Kao dermatolog, Chen je znao da ozljeda folikula dlake utječe na svoje neposrednu okolinu, dok je Choungov laboratorij ustanovio da okolina ozljeđenog folikula može aktivirati regeneraciju kose. Kombinirajući svoja znanja, zaključili su da bi mogli iskoristiti ovu okolinu folikula kako bi aktivirali dodatne folikule i time povećali broj dlaka.

Kako bi testirali ovu ideju, Chen je razvio elegantnu strategiju čupanja 200 folikula dlake, jednog po jednog, u raznim uzorcima i gustoćama na leđima miševa. Kad je čupao dlake uzorka niske gustoće iz površine koja je bila veće šest milimetara u promjeru, dlake se nisu regenerirale. Međutim, kad je počeo čupati dlake uzorka veće gustoće na kružnim površinama promjera tri do pet milimetara, pokrenuo je regeneraciju između 450 i 1300 dlaka, uključujući i dlake izvan područja iz kojih je čupao dlake.

U suradnji s Arthurom D. Landerom iz Sveučililšta u Kaliforniji, tim znanstvenika je pokazao da se ovaj regenerativni proces oslanja na princip međustanične komunikacije, koja definira kako sistem reagira na podražaje koji utječu na neke, ali ne sve njegove članove. U ovom slučaju, ta je komunikacija osnova za reakciju sistema folikula dlake na čupanje nekih, ali ne svih dlaka.

Kroz molekularnu analizu, tim je pokazao da ovi isčupani folikuli šalju signal za uzbunu putem oslobađanja upalnih bjelančevina, koje onda regrutiraju imunološke stanice na mjesto ozljede. Ove imunološke stanice zatim luče signalni protein zvan TNF α, koji u određenoj koncentraciji šalje poruku drugim folikulima da je vrijeme za rast dlake. „Implikacije ovog rada su u tome da sada znamo da slični procesi mogu postojati u fiziološkim i patogenim procesima u drugim organima, iako se ne mogu uočiti tako lako kao regeneracija kose“, rekao je Chuong.

Uz ova najnovija saznanja, časopis Science nedavno je odabrao Chuongov rad na utjecaju regulacije matičnih stanica folikula pera na evoluciju pernatih dinosaura u moderne ptice kao jedno od deset najvećih otkrića 2014. godine. Također, Chung je u veljači 2015. primljen u Američko udruženje za napredak znanosti.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP