Prati nas

Zdravlje

Čupanjem kose protiv ćelavosti?

Ćelavost je problem koji muči velik broj muškaraca srednje i starije dobi, ali i nezanemariv broj žena. Dobra je vijest da su znanstvenici na tragu rješenja za taj neugodan problem. Iako su ispitivanja zasad obavljena samo na miševima, rezultati bude nadu i u rješavanje ćelavosti kod ljudi.

Objavljeno

|

Gdje kupiti lijek protiv ćelavosti?
foto: BigStock

Tim znanstvenika pod vodstvom glavnog istraživača matičnih stanica na Sveučilištu u Sjevernoj Kaliforniji, Cheng-Ming Chounga pokazala je u pokusima na miševima da se čupanjem 200 dlaka specifičnog uzorka i gustoće može potaknuti rast do 1.200 novih dlaka. Rezultati su objavljeni 9. travnja 2015. u časopisu Cell, prenosi portal ThirdAge.com.

U objavi sa sveučilišta citiraju Chuonga, profesora patologije na Sveučilištu, koji kaže da je ovo istraživanje „dobar primjer kako bazično istraživanje može dovesti do otkrića potencijalno primjenjivog u medicinskoj praksi. Ovaj rad postavlja temelje za liječenje alopecije, jedne vrste gubitka kose.“



Uz to, navodi se da je studija započela prije nekoliko godina kada je Chih-Chiang Chen, prvi autor i gostujući predavač s Nacionalnog Sveučilišta Yang-Ming u Taiwanu, stigao na Sveučilište u Sjevernoj Kaliforniji. Kao dermatolog, Chen je znao da ozljeda folikula dlake utječe na svoje neposrednu okolinu, dok je Choungov laboratorij ustanovio da okolina ozljeđenog folikula može aktivirati regeneraciju kose. Kombinirajući svoja znanja, zaključili su da bi mogli iskoristiti ovu okolinu folikula kako bi aktivirali dodatne folikule i time povećali broj dlaka.

Kako bi testirali ovu ideju, Chen je razvio elegantnu strategiju čupanja 200 folikula dlake, jednog po jednog, u raznim uzorcima i gustoćama na leđima miševa. Kad je čupao dlake uzorka niske gustoće iz površine koja je bila veće šest milimetara u promjeru, dlake se nisu regenerirale. Međutim, kad je počeo čupati dlake uzorka veće gustoće na kružnim površinama promjera tri do pet milimetara, pokrenuo je regeneraciju između 450 i 1300 dlaka, uključujući i dlake izvan područja iz kojih je čupao dlake.

U suradnji s Arthurom D. Landerom iz Sveučililšta u Kaliforniji, tim znanstvenika je pokazao da se ovaj regenerativni proces oslanja na princip međustanične komunikacije, koja definira kako sistem reagira na podražaje koji utječu na neke, ali ne sve njegove članove. U ovom slučaju, ta je komunikacija osnova za reakciju sistema folikula dlake na čupanje nekih, ali ne svih dlaka.

Kroz molekularnu analizu, tim je pokazao da ovi isčupani folikuli šalju signal za uzbunu putem oslobađanja upalnih bjelančevina, koje onda regrutiraju imunološke stanice na mjesto ozljede. Ove imunološke stanice zatim luče signalni protein zvan TNF α, koji u određenoj koncentraciji šalje poruku drugim folikulima da je vrijeme za rast dlake. „Implikacije ovog rada su u tome da sada znamo da slični procesi mogu postojati u fiziološkim i patogenim procesima u drugim organima, iako se ne mogu uočiti tako lako kao regeneracija kose“, rekao je Chuong.

Uz ova najnovija saznanja, časopis Science nedavno je odabrao Chuongov rad na utjecaju regulacije matičnih stanica folikula pera na evoluciju pernatih dinosaura u moderne ptice kao jedno od deset najvećih otkrića 2014. godine. Također, Chung je u veljači 2015. primljen u Američko udruženje za napredak znanosti.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati