Prati nas

Vijesti

Do 2030. godine mirovine padaju za 30%

Prosječni radni vijek u Hrvatskoj je iznosio 31 godinu, najmanje poslije Mađarske i Italije, daleko od Islanda (45,6), Švicarske (41,9), Švedske (40,5), Nizozemske (39,8) ili Norveške (39,5).

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako se boriti protiv siromaštva?
foto: bigStock

Nakon što je Europska komisija upozorila da Hrvati prerano odlaze u mirovinu, oglasila se Hrvatska gospodarska komora (HGK). Iz nje poručuju da je to upozorenje koje treba staviti u kontekst održivosti mirovinskog sustava, ali i alarmantne demografske slike Hrvatske.

HGK tako tvrdi da je prijevremeno umirovljenje značajno pridonijelo negativnom razvoju odnosa na hrvatskom tržištu rada koje je obilježeno vrlo niskom aktivnošću, gotovo najnižom u usporedbi s ostalim članicama EU. Naime, stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine prema zadnjem podatku iznosi 66,1 posto, a od svih članica EU nešto nižu stopu imaju samo Italija i Rumunjska.


Još je poraznija činjenica da je od radno sposobnog stanovništva u dobi od 50 do 64 godine na tržište rada uključeno tek 52,5 posto osoba, dakle, gotovo tek svaki drugi.

Europska komisija uz to predviđa da će se u Hrvatskoj do 2060. godine smanjiti radno sposobno stanovništvo za 10,4 posto, čime će pasti za oko 10 postotnih bodova u udjelu te dosezati tek 56,5 posto ukupnog stanovništva. Ujedno će udio stanovništva starijeg od 65 godina drastično porasti, s 18,3 posto do 29,6 posto, a onog preko 80 godina s 4,4 posto na 11,1 posto.

Navode kako raširenost prijevremenog umirovljenja u Hrvatskoj pokazuje i kratki radni vijek – prema zadnjim podacima Eurostata prosječni radni vijek u Hrvatskoj je iznosio 31 godinu, najmanje poslije Mađarske i Italije, daleko od Islanda (45,6), Švicarske (41,9), Švedske (40,5), Nizozemske (39,8) ili Norveške (39,5).

Isto tako, prema podacima Europske komisije, u Hrvatskoj je oko 33 posto umirovljenika mlađe od 65 godina, što je svrstava među članice EU s najvećim udjelom mladih umirovljenika. Najmanji udio od 17 posto ima Slovačka.

Iz Komore napominju kako nepovoljna stanja povezana s prijevremenim umirovljenjem pokazuju i podaci HZMO-a, prema kojima je u 2014. godini od ukupno 51,5 tisuća osoba koje su stekle pravo na mirovinu 18 tisuća osoba u mirovinu otišlo pod uvjetima prijevremene mirovine, što je više od trećine (35 posto) te više nego prethodnih godina, kako u udjelu, tako i u apsolutnom izrazu.

Ne čude stoga i prognoze koje je za N1 televiziju iznijela dr. Marijana Bađun s Instituta za javne financije koja predviđa da će se kroz idućih 15 godina mirovine sniziti za čak 30%. „To će biti velik društveni izazov”, navela je Bađun.

.

Vijesti

Jasna A. Petrović: ‘Kako biste reagirali da koronavirus većinom ubija mlade?’

Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

razlika između dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja

“Zamislite na trenutak svijet u kojemu se koronavirus širi ubrzano i to najviše šireći zarazu na mlađe od 50 godina. I da je danak u smrti najviši među djecom i školarcima. I zamislite da znanstvenici procjenjuju da su upravo stari ti kod kojih je niži rizik zaraze zbog dugogo­dišnje izloženosti sličnim virusima. Kako biste vi reagirali na bolest koja većinom ubija mlade diljem planeta?” Pitanje je to koje postavlja šefica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović u Glasu umirovljenika.

Vaša reakcija bi bila različita od ove koju sada imate, a osobito bi mnogi mlađi stanovnici svijeta imali drugi rječnik u javnosti. Ta danas čak i stariji građani smatraju kako je prirodno da oni prvi umru, “jer stari ionako trebaju od nečega umrijeti”.


Slijede teška pitanja: jesu li neke vlade zemalja, po­put SAD-a, reagirale s ignoriranjem i odgodom spram prijetnji pandemije, samo zato što je u stvarnosti veća opasnost da će oboljeti i umrijeti starije osobe? Da li je to razlog što nam se pred očima vraćaju strogo omeđene, s policijom i vojskom na granicama, europske države, koje nimalo ne nalikuju na zajednicu ravnopravnih europskih država? Bez zajedničke politike u odnosu na pandemiju. Je li tu riječ o kašnjenju koje se ne bi dogodilo da je virus za prvotne žrtve “odabrao” mlade?

Dobizam (ageism) igra ulogu, ne samo u kreiranju po­litika i mjera, već i u praktičnoj ulozi božjeg djelitelja smr­ti ili života. U Italiji su mnogi liječnici svjedočili kako su donosili teške odluke hoće li na respiratore spojiti mlađe, a starije ostavljati da umru. Što su i činili. Otuda i loše šale da su zapravo mirovinski fondovi financirali stvaranje i širenje takvog virusa, kako bi mogli ojačati mirovinske sustave i odgoditi njihov raspad. U stvarnosti se stvorila shizoidna podvojenost apela za zaštitu svojih starih od izlaganja virusu, zabranama izlazaka iz kuće, ali s podtek­stom kako bi njihov pritisak na zdravstvene ustanove bio manji. I to postaju protokoli trijaže, ostavite stare doma, a mlade spašavajte; dobizam u zdravstvenim uslugama bez presedana.

Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih. Izuzetak su javne bu­dale čiji govor mržnje sad već svatko prepoznaje. Klauni koji nikada neće doći na vlast. Osim u zemljama gdje već jesu na vlasti i gdje stari već plaćaju velik danak, ne samo zbog koronavirusa.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP