Prati nas

Vijesti

Do 2030. godine mirovine padaju za 30%

Prosječni radni vijek u Hrvatskoj je iznosio 31 godinu, najmanje poslije Mađarske i Italije, daleko od Islanda (45,6), Švicarske (41,9), Švedske (40,5), Nizozemske (39,8) ili Norveške (39,5).

Objavljeno

|

Kako se boriti protiv siromaštva?
foto: bigStock

Nakon što je Europska komisija upozorila da Hrvati prerano odlaze u mirovinu, oglasila se Hrvatska gospodarska komora (HGK). Iz nje poručuju da je to upozorenje koje treba staviti u kontekst održivosti mirovinskog sustava, ali i alarmantne demografske slike Hrvatske.

HGK tako tvrdi da je prijevremeno umirovljenje značajno pridonijelo negativnom razvoju odnosa na hrvatskom tržištu rada koje je obilježeno vrlo niskom aktivnošću, gotovo najnižom u usporedbi s ostalim članicama EU. Naime, stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine prema zadnjem podatku iznosi 66,1 posto, a od svih članica EU nešto nižu stopu imaju samo Italija i Rumunjska.


Još je poraznija činjenica da je od radno sposobnog stanovništva u dobi od 50 do 64 godine na tržište rada uključeno tek 52,5 posto osoba, dakle, gotovo tek svaki drugi.

Europska komisija uz to predviđa da će se u Hrvatskoj do 2060. godine smanjiti radno sposobno stanovništvo za 10,4 posto, čime će pasti za oko 10 postotnih bodova u udjelu te dosezati tek 56,5 posto ukupnog stanovništva. Ujedno će udio stanovništva starijeg od 65 godina drastično porasti, s 18,3 posto do 29,6 posto, a onog preko 80 godina s 4,4 posto na 11,1 posto.

Navode kako raširenost prijevremenog umirovljenja u Hrvatskoj pokazuje i kratki radni vijek – prema zadnjim podacima Eurostata prosječni radni vijek u Hrvatskoj je iznosio 31 godinu, najmanje poslije Mađarske i Italije, daleko od Islanda (45,6), Švicarske (41,9), Švedske (40,5), Nizozemske (39,8) ili Norveške (39,5).

Isto tako, prema podacima Europske komisije, u Hrvatskoj je oko 33 posto umirovljenika mlađe od 65 godina, što je svrstava među članice EU s najvećim udjelom mladih umirovljenika. Najmanji udio od 17 posto ima Slovačka.

Iz Komore napominju kako nepovoljna stanja povezana s prijevremenim umirovljenjem pokazuju i podaci HZMO-a, prema kojima je u 2014. godini od ukupno 51,5 tisuća osoba koje su stekle pravo na mirovinu 18 tisuća osoba u mirovinu otišlo pod uvjetima prijevremene mirovine, što je više od trećine (35 posto) te više nego prethodnih godina, kako u udjelu, tako i u apsolutnom izrazu.

Ne čude stoga i prognoze koje je za N1 televiziju iznijela dr. Marijana Bađun s Instituta za javne financije koja predviđa da će se kroz idućih 15 godina mirovine sniziti za čak 30%. „To će biti velik društveni izazov”, navela je Bađun.

.

Vijesti

Petrović: Obiteljski domovi su mreža lešinarenja, a izgorjeli starci su posljedica spaljene države

Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja obiteljski domovi postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih, kaže za tjednik Novosti predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Objavljeno

|

Autor

Kako komentirate požar u Domu za starije i nemoćne osobe ‘Zelena oaza’ u Andraševcu u kojem je poginulo šest osoba?

Izgorjeli starice i starci posljedica su spaljene države. Životi iz jednog od brojnih ilegalnih spremišta za zanemarene starce mogli su biti spašeni da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku napravilo svoj posao. Za to je bila prilika još pri izradi Strategije socijalne skrbi za starije osobe, kad smo zagovarali hitan nadzor nad domovima umirovljenika i udomiteljima. Odbijeni smo, kao i lani kod izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti.


Jesu li obiteljski domovi u sivoj zoni socijalne skrbi?

Obiteljski domovi su ogroman biznis, ali i mreža lešinarenja. Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih. Uobičajeno je da obiteljski domovi sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju sa štićenicima. Ako 473 registrirana obiteljska doma pomnožimo s 20 legalnih štićenika, to je ukupno 9.460 štićenika, a neki, kao u Andraševcu, taj broj ilegalno povećavaju. Dodamo li neregistrirane obiteljske domove koji rade potpuno na divlje, došli smo do barem 15.000 osoba prepuštenih kriminalu i bezočnom zanemarivanju. Tu je i oko 1.500 udomiteljskih obitelji, gotovo bez ikakvog nadzora, te stotinjak privatnih i 47 županijskih domova. To ne mogu pokriti samo 12 inspektora za cijelu Hrvatsku.

Ministrica Vesna Bedeković najavila je nacrt novog Zakona o socijalnoj skrbi.

Zakon je gotovo svake godine u izmjenama, a sada je u fazi donošenja cjelovitog novog zakona. Sve to užasno kasni. U međuvremenu imamo dojave kako se u kapacitete za pet osoba trpa više desetaka štićenika; gladni su, neokupani i željni društva, katkad i vezani za krevete. Nemaju pravo ići na WC, leže u pelenama, bez higijenskog minimuma i prava na kretanje. Kriv je postojeći sustav, a za njega, zakone i politike odgovorni su u ministarstvu. Županijske i gradske vlasti moraju graditi nove kapacitete, no potrebnije je da se izgradi novi sustav stjecanja dopusnica za rad, kao i nadzora. Ministrica treba ponuditi ostavku, a ravnateljica/vlasnica doma treba biti pritvorena zbog mogućeg utjecaja na svjedoke. (Mirna Jasić Gašić, Tjednik Novosti)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP