Svaka invalidska mirovina ne ostaje uvijek formalno invalidska. Kada korisnik invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, ako je taj gubitak prouzročen bolešću, navrši dob propisanu za starosnu mirovinu, njegovo se pravo prevodi u starosnu mirovinu.
Za muškarce je to 65 godina života, dok za žene još traje prijelazno razdoblje i u 2026. godini žene moraju navršiti 64 godine.
Iako stručnjaci za mirovinski sustav tvrde da se ovom mjerom ništa ne gubi jer svota prevedene mirovine nije manja, Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom je 2018. godine upozorio da time invalidski umirovljenici gube status invalidne osobe, da im se ne radi povoljniji preračun, nego ostaje isti iznos. Ured je tada naveo da ne vidi razlog za takvo zakonsko uređenje “osim u službi statističkog prikaza” prema kojem bi s vremenom bilo manje invalidskih mirovina u ukupnom broju mirovina.
Kolike su te mirovine?
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, za siječanj je isplaćeno 64.213 prevedenih mirovina, a u to nisu uračunati korisnici prema međunarodnim ugovorima. Njihova prosječna mirovina iznosila je 644,73 eura uz prosječan staž od 24 godine, četiri mjeseca i osam dana.
Gotovo osam od deset korisnika starosne mirovine prevedene iz invalidske prima do 800 eura. U toj je skupini 51.309 korisnika, dok ih je iznad 800 eura 12.904. Najviše ih je u razredima od 600,01 do 670 eura, gdje je 10.941 korisnik, zatim od 470,01 do 540 eura s 10.850 korisnika te od 670,01 do 800 eura s 10.796 korisnika.
Podaci pokazuju i znatnu razliku između muškaraca i žena. Muškaraca je u ovoj kategoriji 34.257, a žena 29.956. Prosječna mirovina muškaraca iznosi 675,37 eura, dok žene u prosjeku primaju 609,69 eura. Istodobno, muškarci imaju prosječno 25 godina, osam mjeseci i 23 dana staža, a žene 22 godine, devet mjeseci i 16 dana.
Što je donijela mirovinska reforma?
Mirovinska reforma donekle je popravila status invalidskih umirovljenika. Od 1. siječnja rad uz istovremenu isplatu mirovine omogućen je i korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, kao i korisnicima invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, ako se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno. Ista mogućnost postoji i za korisnike mirovina ostvarenih prema posebnom propisu, ako je to za njih povoljnije.
Promijenjen je i mirovinski faktor. Od 1. siječnja 2026. za izračun invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti te invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu faktor više nije 1,0 nego 1,1, a što je rast od 10 posto. Za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti faktor je povećan s 0,8 na 0,9.
