Prati nas

Vijesti

HSU: Ostavite prijevremene umirovljenike na miru

Molimo Europsku komisiju, ali i naše medije da ostave umirovljenike s prijevremenim mirovinama na miru, da ih ne smatraju krivcima za tešku socioekonomsku situaciju u državi.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Jesu li umirovljenici teret?
foto: BigStock

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) održala je konferenciju za novinare na temu HSU protiv stvaranja atmosfere da su umirovljenici krivi za sve, javlja HRT. Poručili su Europskoj komisiji i medijima – ostavite umirovljenike s prijevremenim mirovinama na miru i ne smatrajte ih krivcima za tešku socioekonomsku situaciju u zemlji. Silvano Hrelja upozorava kako je riječ o ljudima koji su u prijevremenu mirovinu išli s prosječno 36 godina staža, a sada žive s mirovinom od 2254 kune, doživotno umanjenom i do 20,4 posto.

Molim Europsku komisiju, ali i naše medije da ostave umirovljenike s prijevremenim mirovinama na miru, da ih ne smatraju krivcima za tešku socioekonomsku situaciju u državi. Ako netko misli da je prosječna mirovina od 2254 kune dobitak na lutriji, misli krivo, poručio je Hrelja, uz upozorenje kako svako spominjanje prijevremenih mirovina generira nove odlaske.


Potvrđuje to usporedba s, primjerice, 2008. godinom. kada je penalizacija za prijevremeno umirovljenje bila svega 9 posto, a bilo je dvostruko manje odlazaka u prijevremenu starosnu mirovinu. S druge strane, u vrijeme vlade Jadranke Kosor i najave povećanja penalizacije nastao je stampedo od 21 140 prijevremenih umirovljenja. Nakon toga broj se ustabilio na prosječno 13 000 umirovljenika godišnje. Bojimo se, ako počnemo oko toga larmati, da će nam se stvoriti novih 10 000 prijevremenih umirovljenika, dodaje Hrelja. HSU podsjeća kako je većina prijevremenih mirovina bila rezultat restrukturiranja.

Neka stručnjaci EK našim radnicima pojasne koja je to njihova krivnja što odlaze ili moraju otići u prijevremenu mirovinu i budu kažnjeni s jednom petinom mirovine manje, i to doživotno. Velik broj odlazaka nije dobrovoljna odluka radnika, nego rezultat pritiska u restrukturiranju, ne samo loših nego i dobrih poduzeća, sve u borbi za što veći profit, naglasio je Željko Šemper.

HSU brani i sustav odlaska u mirovinu sa 60 godina života i 41 godinom staža bez penalizacije. Mi se ponosimo tim institutom jer, prema nama, to predstavlja civilizacijski doseg hrvatskoga društva ili povratak Hrvatske u krug europskih zemalja koje nikada nisu izostavile kriterij duljine radnog staža za ostvarivanja prava na mirovinu, samo smo izašli iz omče MMF-a i Svjetske banke, izjavio je Hrelja koji uvjerava kako je i to, kao i prijevremena mirovina, daleko od dobitka na lutriji.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP