Prati nas

Zdravlje

Nijemi vrisak

Paraliza sna: Zašto vam Mora sjeda na prsa?

S ovim jezivim stanjem se je barem jednom u životu susrela polovica ljudi, a liječnici tvrde da pogađa jednako muškarce i žene. Čestu se takve epizode popraćene halucinacijama i osjećajem ostajanja bez daha, a ljudi se osjećaju kao da će umrijeti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako spriječiti noćne more?
foto: BigStock

Nerijetko ćemo od starijih čuti priče o Mori, natprirodnom biću koje ih posjećuje tijekom noći, sjedne im na prsa i istiskuje dah dok oni užasnuti ne mogu pomaknuti ni prst na ruci. Potpuno ukočeni u mraku ljudi su suočeni s jednim od najneugodnijih doživljaja – paralizom sna. S ovim jezivim stanjem se je barem jednom u životu susrela polovica ljudi, a liječnici tvrde da pogađa jednako muškarce i žene. Neki je doživljavaju često, no dobra je vijest da je paraliza sna relativno bezopasna.

Zbunjenost i strah mogu potrajati danima nakon epizode paralize sna, pogotovo ako je osoba sklona vjerovati u natprirodno. Upravo je stoga razumijevanje onoga što se dogodilo važno za smanjenje stresa nakon ovakvog neugodnog iskustva, piše i popularno-znanstveni portal LiveScience.


O čemu se radi?

Paraliza sna se događa zbog nesklada mozga i tijela u snu. Naime, u REM fazi sna snovi su česti, a tijelo je opušteno do točke nepokretnosti, najvjerojatnije zbog toga da sami sebe ne bismo ozlijedili tijekom sna. Zamislite samo kako bi izgledalo da naše tijelo fizički manifestira ono što mu se događa u snu.

Ukratko, ono što se događa jest da se mozak budi ranije od tijela koje je još u stanju paralize. To iskustvo može biti užasavajuće u trenutku kada ljudi shvate da se ne mogu pomaknuti ili govoriti. Čestu se takve epizode popraćene halucinacijama i osjećajem ostajanja bez daha, a ljudi se osjećaju kao da će umrijeti, ‘propadaju’ ili ‘plutaju’ u snu ili se čak odvajaju od vlastitog tijela. Ovi osjećaji izazivaju čak i veći stres od same paralize, tvrdi se u istraživanju objavljenom u znanstvenoj publikaciji Clinical Psychological Science.

Znanstvenici James Cheyne i  Gordon Pennycook  sa Sveučilišta Waterloo u Kanadi su ispitali 293 osobe, pretežno se radilo o ženama, a koje su imale epizode paralize u snu. Utvrdili su da osobe sklone analitičkom promišljanju, a koje su ujedno manje sklone vjerovanju u natprirodno, manje pate zbog ovih neugodnih stanja. Kod osoba koje su sklone vjerovati u natprirodno, posljedice su bile gore.

Sada znate zbog čega su nastali mitovi o demonima koji ‘prikucaju’ čovjeka za krevet dok spavaju, a ponekad čak i vode ljubav s njima u snu.  U hrvatskim predajama često se govori i o, već spomenutoj, Mori koja ljudima sjedne na prsa. Zanimljivo, epizode u kojima pojedinci tvrde da su ih tijekom sna oteli vanzemaljci pa čak i spolno općili s njima, najvjerojatnije imaju isti uzrok.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP