Prati nas

Vijesti

U Samoboru osnovana Europska udruga umirovljeničkih stranaka

Svi osnivači složili su se o nužnosti zajedništva umirovljeničkih opcija, suradnje izvan nacionalnih granica te važnosti aktivnog sudjelovanja u institucijama i političkom razvoju EU, kako bi skrenuli pažnju na sve veće probleme umirovljenika i osoba u trećoj dobi te poboljšali kvalitetu njihovog života.

Objavljeno

|

foto: Stranka umirovljenika

U Samoboru je osnovana Udruga EPPA – Europska udruga umirovljeničkih stranaka (European pensioners party asociation). Osnivačka skupština Udruge EPPA održana je u Vijećnici grada Samobora, u nazočnosti predstavnika četvero osnivača: Ukrajinske stranke umirovljenika, Stranke penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine, Stranke penzionera, invalida i socijalne pravde Crne Gore i Stranke umirovljenika iz Hrvatske. Podršku osnivanju EPPA dale su i umirovljeničke stranke iz Švedske, Nizozemske, Italije, Luksemburga i Slovenije. Osnivače Udruge EPPA i uzvanike pozdravio je domaćin, gradonačelnik Samobora Krešo Beljak, javlja portal Stranke umirovljenika.

U uvodnom dijelu Konferencije kao posebna gošća skupu se obratila bivša predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, koja je u radnom dijelu Skupštine jednoglasno izabrana za počasnu predsjednicu Udruge EPPA. Na Skupštini su naglašene njezine zasluge za uvođenje Hrvatske u EU, skrb za branitelje, obitelj i međugeneracijsku solidarnost te inicijativa i podrška osnivanju Vijeća za umirovljenike i starije osobe u vrijeme dok je obnašala premijersku dužnost.


Na osnivačkoj Skupštini govore su održali predsjednik ukrajinske stranke UPP Mykola Kukurika, predstavnica SPU BiH Ana Baltić, predsjednik Stranke penzionera, invalida i socijalne pravde iz Crne Gore dr. Smajo Šabotić te predstavnik Hrvatske, predsjednik Stranke umirovljenika Lazar Grujić, koji je jednoglasno izabran za predsjednika Udruge EPPA u naredne četiri godine.

Svi osnivači složili su se o nužnosti zajedništva umirovljeničkih opcija, suradnje izvan nacionalnih granica te važnosti aktivnog sudjelovanja u institucijama i političkom razvoju EU, kako bi skrenuli pažnju na sve veće probleme umirovljenika i osoba u trećoj dobi te poboljšali kvalitetu njihovog života. Jednoglasno je prihvaćeno da će se iduća Skupština EPPA održati u Crnoj Gori.

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP