Prati nas

Vijesti

Branitelj zamrznuo mirovinu, otvorio pekarnicu i zaposlio ljude

Mlad sam da bih čekao poštara, mirovina je mala, a ja nikada nisam volio sjediti. Od nečega se mora živjeti. Radno vrijeme je kakvo jest, nekada sam tu cijeli dan, ali ne žalim se.

S. Bura

Objavljeno

|

Najbolji recept za burek
foto: HTV, screenshot

Vrijednim je rukama dobro i braniti domovinu, ali i hraniti bližnje, kaže Anto Oršolić (41), Osječanin koji je zamrznuo svoju braniteljsku mirovinu i otvorio pekarnicu. Posao ide izvrsno pa je zaposlio još nekoliko djelatnika, a trenutačno traži još jednog pekara – buregdžiju.

Braniteljska mirovina mu je, kaže, bila mala. Sredstva je posudio od kolega jer kredit nije mogao dignuti. Trenutačno imaju troje zaposlenih, uz njega četvrtog, javlja HTV. Raznovrsna i inovativna ponuda, tradicionalna izrada “sve rukama” i popularne cijene razlog su što je u pekarnici uvijek red kupaca. Obogaćena je tako pekarska djelatnost burekom punjenim čokoladom, jedinstvenom kombinacijom pizze i bureka i još pokojim “osječkim receptom”. Prednost je i atraktivna lokacija u blizini osječke katedrale, a kako je krenulo, posao će se vjerojatno i proširiti.


“Opa klopa” nije samo recept za to kako biti uspješan poduzetnik, nego i cjelovita i ispunjena osoba, jer, kako kaže zadovoljni vlasnik Anto, ništa nije ljepše nego biti okružen ljudima i punih ruku posla.

“Mlad sam da bih čekao poštara, mirovina je mala, a ja nikada nisam volio sjediti. Od nečega se mora živjeti. Radno vrijeme je kakvo jest, nekada sam tu cijeli dan, ali ne žalim se”, ispričao je Oršolić za Glas Slavonije. “Ne očekujem da ću na bureku zaraditi za Ferrari, ali za sada dobro ide i ja sam zadovoljan. Radimo od 7 do 21 sat, a nudimo pizze, hot-dog, burek, čak i neka zanimljiva punjenja, imamo već i redovitih kupaca. Čudi me visoka cijena bureka drugdje jer izrada nije toliko skupa, ali i kruh je danas nerealno skup. Najskuplji proizvod koji trenutno nudimo je pizza burek po šest kuna za komad veći od 250 grama.”

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP