Prati nas

Vijesti

Branitelj zamrznuo mirovinu, otvorio pekarnicu i zaposlio ljude

Mlad sam da bih čekao poštara, mirovina je mala, a ja nikada nisam volio sjediti. Od nečega se mora živjeti. Radno vrijeme je kakvo jest, nekada sam tu cijeli dan, ali ne žalim se.

S. Bura

Objavljeno

|

Najbolji recept za burek
foto: HTV, screenshot

Vrijednim je rukama dobro i braniti domovinu, ali i hraniti bližnje, kaže Anto Oršolić (41), Osječanin koji je zamrznuo svoju braniteljsku mirovinu i otvorio pekarnicu. Posao ide izvrsno pa je zaposlio još nekoliko djelatnika, a trenutačno traži još jednog pekara – buregdžiju.

Braniteljska mirovina mu je, kaže, bila mala. Sredstva je posudio od kolega jer kredit nije mogao dignuti. Trenutačno imaju troje zaposlenih, uz njega četvrtog, javlja HTV. Raznovrsna i inovativna ponuda, tradicionalna izrada “sve rukama” i popularne cijene razlog su što je u pekarnici uvijek red kupaca. Obogaćena je tako pekarska djelatnost burekom punjenim čokoladom, jedinstvenom kombinacijom pizze i bureka i još pokojim “osječkim receptom”. Prednost je i atraktivna lokacija u blizini osječke katedrale, a kako je krenulo, posao će se vjerojatno i proširiti.


“Opa klopa” nije samo recept za to kako biti uspješan poduzetnik, nego i cjelovita i ispunjena osoba, jer, kako kaže zadovoljni vlasnik Anto, ništa nije ljepše nego biti okružen ljudima i punih ruku posla.

“Mlad sam da bih čekao poštara, mirovina je mala, a ja nikada nisam volio sjediti. Od nečega se mora živjeti. Radno vrijeme je kakvo jest, nekada sam tu cijeli dan, ali ne žalim se”, ispričao je Oršolić za Glas Slavonije. “Ne očekujem da ću na bureku zaraditi za Ferrari, ali za sada dobro ide i ja sam zadovoljan. Radimo od 7 do 21 sat, a nudimo pizze, hot-dog, burek, čak i neka zanimljiva punjenja, imamo već i redovitih kupaca. Čudi me visoka cijena bureka drugdje jer izrada nije toliko skupa, ali i kruh je danas nerealno skup. Najskuplji proizvod koji trenutno nudimo je pizza burek po šest kuna za komad veći od 250 grama.”

.

Mozaik

Danas je Cvjetnica, ovo su narodni običaji vezani uz nju

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica ili Nedjelja muke Gospodnje) pučki je naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća, piše Hrvatska enciklopedija.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).


Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP