Prati nas

Aktivno starenje

Zašto žene i muškarci različito stare?

Svi starimo i to je neminovno. No muškarci i žene stare na drugačiji način. I dok jedni imaju problema s debljinom, druge muči gubitak kose. Razloge tome treba tražiti u razlikama između muškog i ženskog tijela i u hormonima.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Zašto žene brže stare?
foto: BigStock

Poznato je da djevojčice i dječaci odrastaju različitom brzinom, pri čemu djevojčice odrastaju malo brže. No kakva je situacija sa starenjem? Svi smo svjesni društvenih razlika kad je u pitanju starenje žena i muškaraca. No ovdje smo odlučili opisati kako starenje doista utječe na žene i muškarce i u čemu je razlika, piše Huffington post.

1. Dugovječnost

Prema istraživanju američkog Centra za kontrolu i sprječavanje bolesti, očekivana dob muškaraca u SAD-u je 76,4, a žena 81,2 godine. To je skoro pet godina razlike. Neke studije to povezuju s Y kromosomom i višom smrtnosti od raka kod muškaraca. Druge teorije zaključuju da baš sve kod muškaraca, od načina na koji se nose sa stresom, ranijih pojava srčanih bolesti, pa do rjeđih kontrola kod liječnika, znači da će živjeti kraće. Što god bio razlog, Svjetska zdravstvena organizacija kaže da žene žive dulje od muškaraca u svim dijelovima svijeta.


2. Hormoni

I muškarci i žene osjećaju promjene u svom seksualnom životu kako stare. Kod žena se radi o menopauzi, koja se događa otprilike oko pedesete godine. To je pojava kad žena prestane imati menstruaciju i kad jajnici prestanu proizvoditi hormon estrogen. Uobičajeni simptomi su smanjen libido, valunzi, suhoća vagine i umor.

Kod muškaraca starenje ne donosi iznenadne promjene raspoloženja kao što je to slučaj kod žena, već je promjena postupnije s obzirom da razina testosterona opada nešto sporije. To je proces koji se naziva andropauza. Prosječno, razina testosterona opada za jedan posto svake godine nakon tridesete. Smanjena razina testosterona može dovesti do erektilne disfunkcije, smanjenog libida i promjena u spavanju. Za razliku od menopauze koja označava i kraj plodnog razdoblja, muškarci i dalje mogu imati potomke i proizvoditi spermije i u kasnijoj životnoj dobi.

3. Deblja koža

Nema sumnje da se kozmetička industrija više obraća ženama nudeći im proizvode “protiv starenja”, poput krema i seruma protiv bora i za mladenački izgled kože, jer i društvo vrši veći pritisak na žene da dulje ostanu mlade. No prema Međunarodnom institutu za kožu, muška koža je doista otpornija na znakove starenja. Testosteron kod muškaraca omogućuje njihovoj koži da bude čak i do 25 posto deblja od ženske kože. Također, kod muškaraca je veća i koncentracija kolagena, nešto grublja tekstura i prirodno više vlage u koži jer se više znoje i imaju više mliječne kiseline u svojem znoju.

I muškarci i žene polagano gube kolagen nakon tridesete godine, no nakon menopauze, opadanje kolagena kod žena se ubrzava u sljedećih pet godina nakon čega se ponovno ustabili. Muška koža, s druge strane, stari postupno. No s druge strane, žene češće koriste zaštitu od sunca te brojne druge proizvode za njegu kože.

4. Tjelesna težina

U srednjoj dobi većina se ljudi malo udeblja jer mišićna masa počne opadati, a količina masnog tkiva raste. No muškarci i žene dobivaju na težini na različite načina. Muškarci obično dobivaju na težini poslije pedesetog rođendana i to najčešće zbog smanjene razine testosterona, dok žene počnu s debljanjem koje desetljeće ranije. I one, kao i muškarci, prestanu dobivati na težini nakon šezdeset i pete.

5. Gubitak kose

I žene i muškarci gube kosu kako stare, što ovisi o hormonima i genetici, no ćelavost ipak značajno više pogađa muškarce. Procjenjuje se da oko polovice muškaraca izgubi ponešto kose do pedesetog rođendana. Nasljedna ćelavost pojavljuje se oko četrdesete godine. Iako rijetko, ćelavost se pojavljuje i kod žena no najčešće se radi tek o prorijeđivanje kose a ne o potpunom gubitku.

 

.

Aktivno starenje

Diplomirao s 96 godina, a planira i postdiplomski: ‘Napokon sam ostvario svoj san!’

Giuseppe Paternò oduvijek je volio učiti i želio studirati. No njegova siromašna obitelj nije mu mogla priuštiti obrazovanje. Giuseppe je svoj san ipak ostvario i postao najstarija osoba u Italiji koja je završila fakultet.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Sicilijanac Giuseppe Paternò oduvijek je silno želio završiti fakultet, no rat i siromaštvo u tom su ga naumu omeli. Ipak, od svoje želje nikada nije odustao te je sada, s 96 godina, napokon ostvario svoj san i postao najstariji diplomant na nekom talijanskom sveučilištu, piše Guardian.

“Napokon sam ostvario svoj san”, kazao je ovaj bivši željeznički radnik i veteran Drugog svjetskog rata nakon što je uspješno diplomirao filozofiju na Sveučilištu Palermo.


“Studiranje mi je oduvijek bilo velika želja, no moja obitelj nije mogla platiti za moje obrazovanje. Bili smo velika i jako siromašna obitelj”, kazao je Paternò.

Giuseppe je najstariji od sedmero braće i sestara, a raditi je počeo još kao dijete kad je pomagao ocu u njihovoj pivovari u Palermu. U srpnju 1943. kad su se saveznici iskrcali na Siciliji, Paternò je radio kao telegrafist za talijansku vojsku u Trapani.

“Srećom, iz rata sam izašao neozlijeđen i tada počeo raditi na željeznici. Nisam baš bio presretan svojim poslom, no znao sam da moram nešto raditi jer sam u međuvremenu dobio djecu i morao sam uzdržavati obitelj. U isto vrijeme, imao sam silnu želju čitati i učiti”, kaže Paternò.

U dobi od 31 godine, Giuseppe je uspio završiti večernju školu i dobiti srednjoškolsku diplomu. “Po danu bih radio, a navečer išao u školu i učio po noći”, kaže Paternò. Ali njegov san o pohađanju fakulteta još je neko vrijeme ostao samo san.

No, 2017. godine ustrajni Paternò upisao je studij filozofije na Sveučilištu Palermo. “Budio bih se u 7 ujutro i odmah počeo učiti. Za obavljanje raznih studentskih zadataka, koristio sam stari pisaći stroj. Popodne bih se odmarao i onda opet učio navečer sve do ponoći. Moji susjedi su me znali pitati čemu sva ta gnjavaža pod stare dane, no oni ne shvaćaju važnost ispunjenja sna, bez obzira na dob”, kaže Giuseppe.

Kad je svijet zahvatila pandemija Covida-19, Giuseppeu je bilo ostalo još nekoliko ispita. Tada se, kao i ostali studenti, prebacio na on-line nastavu i to je bilo prvi put da je ozbiljno počeo koristiti modernu tehnologiju.

“Kad je Italiju zahvatila epidemija, počeo sam se doista brinuti za njegovo zdravlje”, kaže Giuseppeov sin Ninni Paternò. “Kazao sam ocu da odgodi ispite i da se vrati na fakultet najesen. No on je rekao da neće. Rekao je da s obzirom na svoju dob, možda ne preživi ljeto.2

Giuseppeov san postao je stvarnost prošlog petka kad je s izvrsnim ocjenama napokon diplomirao. “Ovo je jedan od najsretnijih dana u mojem čitavom životu”, kazao je presretni Giuseppe i dodao da jedino žali što ga sad ne može vidjeti njegova supruga koja je umrla prije 14 godina.

Je li, nakon svega, Giuseppe prestao sanjati? Ne – upravo suprotno! 2Razmišljam da upišem poslijediplomski studij. Moja majka je živjela do sto godina. Ako je genetika na mojoj strani, imam još četiri godine vremena”, kaže Giuseppe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP