Prati nas

Aktivno starenje

Zašto žene i muškarci različito stare?

Svi starimo i to je neminovno. No muškarci i žene stare na drugačiji način. I dok jedni imaju problema s debljinom, druge muči gubitak kose. Razloge tome treba tražiti u razlikama između muškog i ženskog tijela i u hormonima.

Objavljeno

|

Zašto žene brže stare?
foto: BigStock

Poznato je da djevojčice i dječaci odrastaju različitom brzinom, pri čemu djevojčice odrastaju malo brže. No kakva je situacija sa starenjem? Svi smo svjesni društvenih razlika kad je u pitanju starenje žena i muškaraca. No ovdje smo odlučili opisati kako starenje doista utječe na žene i muškarce i u čemu je razlika, piše Huffington post.

1. Dugovječnost

Prema istraživanju američkog Centra za kontrolu i sprječavanje bolesti, očekivana dob muškaraca u SAD-u je 76,4, a žena 81,2 godine. To je skoro pet godina razlike. Neke studije to povezuju s Y kromosomom i višom smrtnosti od raka kod muškaraca. Druge teorije zaključuju da baš sve kod muškaraca, od načina na koji se nose sa stresom, ranijih pojava srčanih bolesti, pa do rjeđih kontrola kod liječnika, znači da će živjeti kraće. Što god bio razlog, Svjetska zdravstvena organizacija kaže da žene žive dulje od muškaraca u svim dijelovima svijeta.


2. Hormoni

I muškarci i žene osjećaju promjene u svom seksualnom životu kako stare. Kod žena se radi o menopauzi, koja se događa otprilike oko pedesete godine. To je pojava kad žena prestane imati menstruaciju i kad jajnici prestanu proizvoditi hormon estrogen. Uobičajeni simptomi su smanjen libido, valunzi, suhoća vagine i umor.

Kod muškaraca starenje ne donosi iznenadne promjene raspoloženja kao što je to slučaj kod žena, već je promjena postupnije s obzirom da razina testosterona opada nešto sporije. To je proces koji se naziva andropauza. Prosječno, razina testosterona opada za jedan posto svake godine nakon tridesete. Smanjena razina testosterona može dovesti do erektilne disfunkcije, smanjenog libida i promjena u spavanju. Za razliku od menopauze koja označava i kraj plodnog razdoblja, muškarci i dalje mogu imati potomke i proizvoditi spermije i u kasnijoj životnoj dobi.

3. Deblja koža

Nema sumnje da se kozmetička industrija više obraća ženama nudeći im proizvode “protiv starenja”, poput krema i seruma protiv bora i za mladenački izgled kože, jer i društvo vrši veći pritisak na žene da dulje ostanu mlade. No prema Međunarodnom institutu za kožu, muška koža je doista otpornija na znakove starenja. Testosteron kod muškaraca omogućuje njihovoj koži da bude čak i do 25 posto deblja od ženske kože. Također, kod muškaraca je veća i koncentracija kolagena, nešto grublja tekstura i prirodno više vlage u koži jer se više znoje i imaju više mliječne kiseline u svojem znoju.

I muškarci i žene polagano gube kolagen nakon tridesete godine, no nakon menopauze, opadanje kolagena kod žena se ubrzava u sljedećih pet godina nakon čega se ponovno ustabili. Muška koža, s druge strane, stari postupno. No s druge strane, žene češće koriste zaštitu od sunca te brojne druge proizvode za njegu kože.

4. Tjelesna težina

U srednjoj dobi većina se ljudi malo udeblja jer mišićna masa počne opadati, a količina masnog tkiva raste. No muškarci i žene dobivaju na težini na različite načina. Muškarci obično dobivaju na težini poslije pedesetog rođendana i to najčešće zbog smanjene razine testosterona, dok žene počnu s debljanjem koje desetljeće ranije. I one, kao i muškarci, prestanu dobivati na težini nakon šezdeset i pete.

5. Gubitak kose

I žene i muškarci gube kosu kako stare, što ovisi o hormonima i genetici, no ćelavost ipak značajno više pogađa muškarce. Procjenjuje se da oko polovice muškaraca izgubi ponešto kose do pedesetog rođendana. Nasljedna ćelavost pojavljuje se oko četrdesete godine. Iako rijetko, ćelavost se pojavljuje i kod žena no najčešće se radi tek o prorijeđivanje kose a ne o potpunom gubitku.

 

.

Aktivno starenje

Britanka (77) postala najstarija osoba koja je sama oplovila svijet

‘Bogovi vjetra nisu čitavo vrijeme bili sa mnom, morala sam zaobići dva ciklona kod Havaja i jedan u Indijskom oceanu. Na to sam potrošila čitav tjedan’, kazala je Socrates.

Objavljeno

|

77-godišnja Britanka postala je najstarija osoba na svijetu koja je potpuno sama, bez ičije pomoći i u jednom mahu, oplovila svijet, piše Guardian.

Jeane Socrates iz Lymingtona u Hampshireu, svoje je putovanje dugo 320 dana završila u Victoriji u Kanadi. Kad je uplovljavala u luku pratila ju je flotila drugih brodica, a s obale su joj oduševljeno mahale stotine ljudi. Kraljevski jahtaški klub Victorija čestitao je Jeane na velikom pothvatu i potvrdio da je upravo postala najstarija osoba kojoj je tako nešto pošlo za rukom.


Socrates je plovila na 11,5 metara dugoj jedrilici Nereida, a tijekom putovanja čak je doživjela i manju nesreću kad su joj solarni paneli pali u more.

No za Jeane ovo nije prvi rekord takve vrste. Naime, i 2013. je oplovila svijet te je i tada bila najstarija osoba koja je to učinila. Prije nje, rekord je držao Minoru Saito kojemu je bila 71 godina kad je 2005. oplovio svijet.

“Bogovi vjetra nisu čitavo vrijeme bili sa mnom, morala sam zaobići dva ciklona kod Havaja i jedan u Indijskom oceanu. Na to sam potrošila čitav tjedan”, kazala je Socrates. Također, zahvalila je javnosti na podršci: “Poslali su mi jako puno divnih poruka. Mislim da im se sviđa činjenica da sam tijekom puta prevladala toliko puno problema i dokazala da su i ovakve stvari moguće.”

Jeane je počela jedriti zajedno s mužem nedugo nakon što je 1997. otišla u mirovinu. Par je putovao Europom, Karibima i Amerikom. Nakon suprugove smrti 2003., Jeane je nastavila putovati sama i to opisala kao nimalo lak zadatak jer se morala upoznati s raznim sistemima na jedrilici Nereida i uhvatiti se u koštac s raznim problemima – što je sve opisala u svojem blogu.

Prvi pokušaj oplovljavanja svijeta imala je 2009. no tada nije uspjela. U pokušaju iz 2017. doživjela je i strašnu nesreću kad je pala preko palube u more i slomila nekoliko rebara.

Tijekom putovanja Socrates je prikupila i oko 2.000 funti za humanitarnu organizaciju RNLI koja se bavi spašavanjima na moru bez obzira na vremenske uvjete. “Zapravo, što je vrijeme gore, to je vjerojatnije da su oni tamo negdje vani i pokušavaju nekoga spasiti. Njih ne financira vlada i zato je ovo jako važno”, kazala je Socrates.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP