Prati nas

Vijesti

Za svako mjesto u domu umirovljenika čeka 7 kandidata

U zadnjih nekoliko godina potražnja za mjestom u domu umirovljenika povećala se gotovo dvostruko. No natoč tome, dodatni kapaciteti nisu osigurani tako da je svako mjesto zlata vrijedno. Alaramantan je podatak da se, unatoč starenju stanovništva, kapaciteti u domovima ne povećavaju.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Koliko košta umorvljenički dom?
foto: BigStock

Iako hrvatska nacija stari, kapacitet institucija za skrb o starijim osobama nije se povećao već punih deset godina, prenosi Jutarnji list. Gotovo 70 tisuća ljudi prošle je godine čekalo je smještaj u nekom od državnih domova za starije i nemoćne osobe, od kojih je 13 tisuća istog trenutka spremno preseliti se u jedan od takvih domova. Alarmantni su to podaci ako znamo da je 2007. godine zahtjev predalo nešto manje od 32 tisuće ljudi, što znači da je u samo sedam godina potražnja porasla više nego dvostruko.

Nezahvalan omjer

Osim što broj zahtjeva za smještaj u domovima sumanuto raste te tako ukazuje na neugodnu demografsku činjenicu da smo nacija koja neumoljivo stari, hrvatsko se društvo istodobno suočava sa starim-novim problemom: broj kapaciteta u domovima gotovo cijelo desetljeće je isti. Hrvatska u ovom trenutku ima tri doma u državnom vlasništvu, 45 domova kojima je osnivač županija i 83 privatna (vjerska) doma. U državnim, odnosno županijskim domovima 2007. godine imali smo 10.337 mjesta, 2010. godine 10.709 mjesta, a lani 10.923 mjesta, što znači da smo proširili kapacitete za samo 586 kreveta. Drugim riječima, gotovo 70 tisuća starijih građana pokušava se smjestiti na nešto manje od 11 tisuća postojećih kreveta, što je vrlo nezahvalan omjer.


Ovi trendovi ukazuju i na činjenicu da se donekle promijenio društveni svjetonazor – djeca više ne žive u tolikoj mjeri sa svojim roditeljima ili ih, pak, ne mogu primiti u svoje oskudne stambene kapacitete. Istodobno je situacija u privatnim domovima suprotna. Prošle godine bilo je 5480 kreveta u privatnim domovima za starije i nemoćne osobe, a popunjena su bila 4704 kreveta (prazno ih je bilo 776). U istom je razdoblju zahtjev predalo samo 1637 osoba, od kojih je 517 odmah zainteresirano za preseljenje u dom.

Dakle, neki kapaciteti u privatnim domovima zjape prazni, vjerojatno zato što su preskupi u odnosu na uslugu koju nude, pa ljudi radije čekaju da se oslobodi mjesto u nekom boljem domu. Međutim, za svako je društvo zanimljivo pogledati omjer između liste čekanja za tzv. državne domove, kako ih narod neformalno naziva, i liste čekanja za privatne domove. Gotovo 70 tisuća predanih zahtjeva za državne i županijske domove nasuprot nešto više od 1600 zahtjeva za privatne domove neumoljivo pokazuje da smo siromašno društvo u kojemu građani treće životne dobi ne mogu iz svojih mirovina pokriti smještaj u privatnom domu.

Privatni dvostruko skuplji

To ne čudi ako znamo da je razlika u cijeni dvostruka: smještaj u državnom domu stoji tri tisuće, a u privatnom šest tisuća kuna mjesečno u prosjeku. Situaciju otežavaju netransparentni kriteriji dobivanja doma pa su se tako znali vidjeti primjeri u kojima imovinski status nije glavni kriterij te državni, odnosno županijski dom po povoljnoj cijeni dobiju osobe boljeg materijalnog statusa, što nije u skladu sa službenom socijalnom politikom.

Što po tom pitanju radi država i zašto imamo kroničan nedostatak kapaciteta u domovima za starije i nemoćne? Zašto se ne grade novi domovi? U Ministarstvu socijalne politike i mladih neslužbeno kažu da je to političko pitanje na koje oni ne mogu utjecati. – Većina je domova u vlasništvu županija i Ministarstvo nema puno ovlasti utjecati na liste čekanja, liste prioriteta i slično. Mi nemamo uvid u liste čekanja, za ta pitanja nadležni su upravni odjeli po županijama – kažu u Ministarstvu.

.

Vijesti

Tko sve ne mora nositi maske? HZJZ je objavio poduži popis

Ponekad se nakon dužeg nošenja maski mogu javiti promjene na koži lica, posebno kod ljetnih vrućina. U takvim slučajevima neophodna je dosljedna higijena lica i pravilno nošenje maske.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je da pojedine osobe uslijed zdravstvenog stanja i značajki razvojne dobi ne mogu nositi masku ili mogu nositi masku samo uz određena ograničenja.

Najčešće se radi o situacijama kod kojih nošenje maske može dovesti do otežanog disanja, opasnosti od gušenja ili do toga da se maska nosi nepravilno što može povećati izglede za zarazu. Kod navedenih stanja neophodno je omogućiti osobi da ne nosi masku.


Riječ je o sljedećim stanjima i okolnostima:

  • djeca u dobi do 2 godine
  • djeca predškolske dobi nakon navršene druge godine ako dijete, usprkos nastojanju roditelja/staratelja da nosi masku, pruža otpor nošenju maske ili se ne može suzdržati od dodirivanja maske i lica (pojedinoj djeci maska smeta te osjećaju neotklonjivu potrebu da namještaju masku i dodiruju lice, čime se povećavaju izgledi za unos virusa kroz usta, nos ili oči)
  • djeca u dobi nakon navršene druge godine pa do nižih razreda osnovne škole mogu nositi masku samo u aktivnostima koje su vremenski ograničene (aktivnosti koje traju najviše sat ili dva) i kada su pod neprestanim nadzorom roditelja/staratelja (primjerice kod vožnje u javnom prijevozu, u zdravstvenoj ustanovi ili kod odlaska u trgovinu iako se roditeljima preporučuje da djecu vode u trgovine samo ako je to krajnje nužno)
  • osobe s određenim oblicima invaliditeta kao što su: određena oštećenja mentalnog zdravlja uključujući teškoće iz autističnog spektra ako osobe pružaju otpor ili ne podnose masku na licu, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima zbog možebitnih teškoća disanja ili nemogućnosti da skinu masku bez pomoći druge osobe
  • osobe koje trebaju prenijeti informaciju osobi s oštećenim sluhom, uključujući prevoditelje za gluhoslijepe osobe i druge osobe u pratnji, u situaciji kada poruku osobi s oštećenim sluhom ne mogu napisati ili prenijeti znakovnim jezikom, već isključivo čitanjem s lica i usana
  • osobe s oštećenim sluhom u situacijama u kojima maska onemogućuje učinkovitu komunikaciju i primjereno razumijevanje prenesene poruke
  • osobe s teškoćama disanja uslijed kroničnih bolesti (ove situacije ne treba zamijeniti s respiratornom infekcijom uz povišenu temperaturu ili druge znakove koji mogu biti karakteristični za bolest COVID-19 kada je nošenje maske obavezno)
  • osobe promijenjene svijesti ili kod gubitka svijesti
  • sve osobe koje iz drugih razloga ne mogu skinuti masku bez pomoći druge osobe

Iritacija kože lica

Ponekad se nakon dužeg nošenja maski mogu javiti promjene na koži lica, posebno kod ljetnih vrućina. U takvim slučajevima neophodna je dosljedna higijena lica i pravilno nošenje maske:

  • operite lice nježno sapunom i vodom, i to dva puta dnevno
  • zamijenite masku ako je vlažna ili oštećena
  • nosite masku preko nosa i usta – ne samo preko usta

U slučaju jače izraženih promjena na koži lica, javite se liječniku
obiteljske medicine ili pedijatru.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP