Prati nas

Kuhinja

Mladi Europljani ne žele kuhati, stariji se još drže kuhače

Tek među osobama iznad 60 godina je još uvijek donekle normalno da sva tri obroka pripremaju kod kuće, ali niti to nije velika sreća za prehrambenu industriju: stariji ljudi kupuju manje hrane, ne samo zbog novca, nego jednostavno jer im i treba manje.

Objavljeno

|

Znaju li mladi kuhati? kako kuhaju mladi? Što su jeli naši stari?
foto: BigStock

U Kölnu počinje najveći svjetski sajam prehrambene industrije Anuga. Raspoloženje u tom sektoru je tmurno: sve je manje vremena i volje za kuhanje i objed, ali se zato već razmišljaju što ponuditi izbjeglicama, javlja Deutsche Welle.

Najveći sajam prehrambene industrije Anuga u Kölnu (10.-14.10.) okupio je rekordnih, preko sedam tisuća izlagača iz 108 zemalja, ali im je sve veći problem što ponuditi današnjem Europljaninu. Jer po netom objavljenoj studiji krovnog udruženja prehrambene industrije u Njemačkoj BVE (Bundesvereinungug der Ernährungsindustrie), u ovoj zemlji u kuhinjama i blagovaonicama u krugu obitelji je u samo deset godina jednostavno nestalo preko tri milijarde obroka godišnje.


U tom razdoblju je broj onih koji priznaju kako “nikad ne kuhaju” porastao sa 38 na skoro 42%, a više niti dijete u kući ne znači da će se tamo kuhati barem jedan obrok. Čak i među mališanima od 3 do 5 godina je još prije deset godina za njih 69% bilo jasno da će ručati kod kuće, danas tu privilegiju uživa još samo njih 41%.

Jer roditelji su sretni da će njihovi potomci “nešto dobiti” u školama i vrtićima, baš kao što se i sami snalaze gdje i kako mogu. Većina ih nema vremena, ali ih je i sve više koji jednostavno niti ne znaju pripremiti namirnice u koliko-toliko jestivi obrok. Tek među osobama iznad 60 godina je još uvijek donekle normalno da sva tri obroka pripremaju kod kuće, ali niti to nije velika sreća za prehrambenu industriju: stariji ljudi kupuju manje hrane, ne samo zbog novca, nego jednostavno jer im i treba manje.

Kuhati? Kako se to radi?

Sve u svemu, njemačka domaćinstva daju još samo 296 eura godišnje za hranu i (bezalkoholne) napitke godišnje, a treba imati pred očima i da je hrana u zemlji, zbog žestoke konkurencije među diskounterima, na samom dnu cjenovne ljestvice u Europi. Utoliko je i proizvođačima veliki problem, što ponuditi takvim potrošačima.

Naravno, na prvom mjestu i ove Anuge je takozvani Convenience Food – pripremljena ili polugotova jela za To-Go ili Ready-To-Cook. Doduše, gotova jela masovno se proizvode još od sredine prošlog stoljeća, ali takvi pomodni engleski naslovi ulijevaju nadu proizvođačima da će i današnja mobitel-generacija valjda nekom sretnom igrom slučaja ipak pogoditi pravu tipku na mikrovalnoj pećnici i uspjeti sama “skuhati” večeru.

Zapravo, ispitivanja ponašanja njemačkih potrošača daju proturječnu sliku. Još prije deset godina je na uvjerljivo prvom mjestu (56%) cijena bila glavni argument što će se naći u nečijem hladnjaku, a usprkos svoj toj žurbi i neznanju kuhanja je danas na prvom mjestu (51%) kvaliteta proizvoda.

Doduše to znači da se tako i svojom ishranom želi “za iste novce” udovoljiti i nekoj drugoj potrebi. To može biti i politički stav kupovinom “Fair Trade” proizvoda, ali još češće kupovinom “zdrave hrane” i uvjerenjem da se tako štiti vlastito zdravlje. I dalje traje trend ekoloških namirnica, ali i namirnicama sa ili bez nekog sastojka za kojeg se vjeruje da utječe na zdravlje – od “omega faktora” pa do laktoze ili glutena.

A tu onda spada i halal, hrana pripremljena prema vjerskim muslimanskim pravilima. To je i za njemačku prehrambenu industriju koja broji 5800 poduzeća i zapošljava 560 tisuća suradnika sve važnije područje, ne na kraju i zbog izbjeglica koji dolaze u ovu zemlju. Već se naveliko razmišlja što će oni značiti za ovdašnje tržište živežnih namirnica, tako da se i na Anugi bave tradicionalnom hranom iz zemalja odakle te izbjeglice dolaze. Nada za budućnost i nove mušterije ne leži u šunki i kobasicama, nego u slanutku i u prosu za kus-kus.

.

Kuhinja

Bili smo skeptični, ali kraljevska sipana pita od jabuka je pun pogodak

Riječ je tipu slastica koje zovemo sipanim pitama, a odlika im je da se tijesto ne mijesi, već se s voćem slažu suhi sipki sastojci. Od temeljnog recepta za sipanu pitu od jabuka razlikuje je dodatak oraha i grožđica.

Objavljeno

|

Autor

Ako ste od onih koji vole pitu od jabuka, a ne volite raditi tijesta za pitu, ovaj bi vas recept mogao oduševiti. Riječ je tipu slastica koje zovemo sipanim pitama, a odlika im je da se tijesto ne mijesi, već se s voćem slažu suhi sipki sastojci.

Recept za vrlo izdašnu kraljevsku sipanu pitu od jabuka pronašli smo na blogu “Sašina kuhinja”. Od temeljnog recepta za sipanu pitu od jabuka razlikuje je dodatak oraha i grožđica.


Sastojci

Za ovaj kolač sastojke možete mjeriti čašom od 2 dl ili vaganjem. Za kolač sa slike, vagali smo sastojke.

Suha smjesa

3 čaše glatkog brašna ili 360 g
2 čaše griza ili 360 g
1 čaša šećera ili 180 g
100 grama oraha
1 vanil šećer
1 prašak za pecivo
5 g soli (malo više od pola žličice)

Nadjev

2 kg jabuka
100 g grožđica
1/2 čaše šećera ili 90 gr
1 vanilin šećer
1 žličica cimeta

Za prekrivanje i posipanje

250 g margarina s aromom vanilije
šećer u prahu

Priprema

Dobro kuhačom izmiješajte sipke suhe sastojke. Jabuke ogulite i izribajte pa pomiješajte s ostalim vlažnim sastojcima za nadjev. Standardnu tepsiju 27×34 cm dobro namastite margarinom i krenite slagati sastojke.

Na dno tepsije rasporedite 2 i pol čaše suhe smjese, poravnajte. Na to žlicu po žlicu položite pola smjese nadjeva i pažljivo poravnajte. Na taj sloj izlijte i sok koji su jabuke otpustile. Potom opet nasipajte 2 i pol čaše suhe smjese pa poravnajte. Složite sloj preostalog nadjeva pa završite slojem preostale suhe smjese. Potom sve pokrijte margarinom narezanim na listove i pecite 45 minuta na 200 °C. Ohladite i pospite šećerom u prahu. Kolač je najukusniji kada ga dobro rashladite u frižideru.

Za svaki slučaj pogledajte i video za ovaj sjajan recept.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP