Prati nas

Kuhinja

Mladi Europljani ne žele kuhati, stariji se još drže kuhače

Tek među osobama iznad 60 godina je još uvijek donekle normalno da sva tri obroka pripremaju kod kuće, ali niti to nije velika sreća za prehrambenu industriju: stariji ljudi kupuju manje hrane, ne samo zbog novca, nego jednostavno jer im i treba manje.

Objavljeno

|

Znaju li mladi kuhati? kako kuhaju mladi? Što su jeli naši stari?
foto: BigStock

U Kölnu počinje najveći svjetski sajam prehrambene industrije Anuga. Raspoloženje u tom sektoru je tmurno: sve je manje vremena i volje za kuhanje i objed, ali se zato već razmišljaju što ponuditi izbjeglicama, javlja Deutsche Welle.

Najveći sajam prehrambene industrije Anuga u Kölnu (10.-14.10.) okupio je rekordnih, preko sedam tisuća izlagača iz 108 zemalja, ali im je sve veći problem što ponuditi današnjem Europljaninu. Jer po netom objavljenoj studiji krovnog udruženja prehrambene industrije u Njemačkoj BVE (Bundesvereinungug der Ernährungsindustrie), u ovoj zemlji u kuhinjama i blagovaonicama u krugu obitelji je u samo deset godina jednostavno nestalo preko tri milijarde obroka godišnje.


U tom razdoblju je broj onih koji priznaju kako “nikad ne kuhaju” porastao sa 38 na skoro 42%, a više niti dijete u kući ne znači da će se tamo kuhati barem jedan obrok. Čak i među mališanima od 3 do 5 godina je još prije deset godina za njih 69% bilo jasno da će ručati kod kuće, danas tu privilegiju uživa još samo njih 41%.

Jer roditelji su sretni da će njihovi potomci “nešto dobiti” u školama i vrtićima, baš kao što se i sami snalaze gdje i kako mogu. Većina ih nema vremena, ali ih je i sve više koji jednostavno niti ne znaju pripremiti namirnice u koliko-toliko jestivi obrok. Tek među osobama iznad 60 godina je još uvijek donekle normalno da sva tri obroka pripremaju kod kuće, ali niti to nije velika sreća za prehrambenu industriju: stariji ljudi kupuju manje hrane, ne samo zbog novca, nego jednostavno jer im i treba manje.

Kuhati? Kako se to radi?

Sve u svemu, njemačka domaćinstva daju još samo 296 eura godišnje za hranu i (bezalkoholne) napitke godišnje, a treba imati pred očima i da je hrana u zemlji, zbog žestoke konkurencije među diskounterima, na samom dnu cjenovne ljestvice u Europi. Utoliko je i proizvođačima veliki problem, što ponuditi takvim potrošačima.

Naravno, na prvom mjestu i ove Anuge je takozvani Convenience Food – pripremljena ili polugotova jela za To-Go ili Ready-To-Cook. Doduše, gotova jela masovno se proizvode još od sredine prošlog stoljeća, ali takvi pomodni engleski naslovi ulijevaju nadu proizvođačima da će i današnja mobitel-generacija valjda nekom sretnom igrom slučaja ipak pogoditi pravu tipku na mikrovalnoj pećnici i uspjeti sama “skuhati” večeru.

Zapravo, ispitivanja ponašanja njemačkih potrošača daju proturječnu sliku. Još prije deset godina je na uvjerljivo prvom mjestu (56%) cijena bila glavni argument što će se naći u nečijem hladnjaku, a usprkos svoj toj žurbi i neznanju kuhanja je danas na prvom mjestu (51%) kvaliteta proizvoda.

Doduše to znači da se tako i svojom ishranom želi “za iste novce” udovoljiti i nekoj drugoj potrebi. To može biti i politički stav kupovinom “Fair Trade” proizvoda, ali još češće kupovinom “zdrave hrane” i uvjerenjem da se tako štiti vlastito zdravlje. I dalje traje trend ekoloških namirnica, ali i namirnicama sa ili bez nekog sastojka za kojeg se vjeruje da utječe na zdravlje – od “omega faktora” pa do laktoze ili glutena.

A tu onda spada i halal, hrana pripremljena prema vjerskim muslimanskim pravilima. To je i za njemačku prehrambenu industriju koja broji 5800 poduzeća i zapošljava 560 tisuća suradnika sve važnije područje, ne na kraju i zbog izbjeglica koji dolaze u ovu zemlju. Već se naveliko razmišlja što će oni značiti za ovdašnje tržište živežnih namirnica, tako da se i na Anugi bave tradicionalnom hranom iz zemalja odakle te izbjeglice dolaze. Nada za budućnost i nove mušterije ne leži u šunki i kobasicama, nego u slanutku i u prosu za kus-kus.

.

Kuhinja

Laki kolač od marelica – većinu sastojaka već imate u kući

Nudimo vam isprobani recept za iznimno jednostavan, a ukusan kolač. Kada vam dosade marelice, možete ih zamijeniti šljivama, višnjama, trešnjama…

Objavljeno

|

Autor

Tako je bliska šljivi, a opet se od nje razlikuje! Marelica ili kajsija svestrano je voće koje svoju primjenu pronalazi u marmeladama, džemovima, punjenjima za okruglice, sokovima pa čak i u kozmetici. Jedemo je svježu ili sušeno.

Riječ je o koštuničavom voću koja zajedno sa šljivama, bademima, breskvama, višnjama i trešnjama pripada rodu Prunus porodice Rosaceae ili ruža.


Hranjiva vrijednost i sastav ploda mijenjaju se sušenjem ili termičkom obradom. U sastav ploda ulaze pojedini vitamini, kao i polifenoli. Osim ploda, sjemenka marelice koristi se u prehrambenoj industriji, najčešće kao zamjena za sjemenku badema. Od ove sjemenke se spravlja i talijanski liker amareto. Mi vam nudimo isprobani recept za iznimno jednostavan, a ukusan kolač. Kada vam ponestane marelica, možete ih zamijeniti šljivama, višnjama, trešnjama…

foto: Pixabay

Sastojci

500 – 700 grama svježih marelica (prema želji)
4 jaja
130 grama šećera
1,3 dl ulja
1,8 dl jogurta
2 razom pune žlice ribane limunove korice
200 g brašna
1 prašak za pecivo
1 vanilin šećer
šećer u prahu za posipanje

Priprema

Marelice operite i krpom dobro posušite. Nožem ih raspolovite i izvadite koštice. Istucite bjelanjke u čvrsti snijeg. U drugoj zdjeli pjenasto mikserom izradite žutanjke, ulje, šećer, vanilin šećer i limunovu koricu. Dodajte jogurt, prašak za pecivo i brašno pa sjedinite miješajući na najmanjoj brzini. Kada nestanu grudice, žlicom umiješajte bjelanjak. Smjesu izlijte u namašćeni okrugli lim promjera 32 cm (za pite ili pizze) ili u kalup za torte. Dobro je na dno lima staviti papir za pečenje. Na smjesu posložite marelice tako da kožica bude položena prema dolje. Ako su kisele, rupe od koštica napunite šećerom. Količinu marelica prilagodite vlastitom ukusu i veličini lima. Pecite 40 minuta na 175°C. Kada se ohladi, pospite šećerom u prahu i poslužite.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP