Prati nas

Mozaik

Gladovanjem do 120. rođendana? Da ili ne?

Ljudski životnik vijek bez sumnje se produžuje, a jedan od načina kako poživjeti dugo jest i paziti na prehranu. No pobornici tzv. CR dijete tvrde da za dugovječnost nije toliko važno što se jede, već općenito jesti što manje. Osigurava li redukcija kalorija doista dugovječnost?

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako živjeti dugo?
foto: BigStock

Drevni taoisti vjerovali su da se besmrtnost može postići ustezanjem od ejakulacije, što nas dovodi do vječnog egzistencijalnog pitanja: Je li život bez orgazama uopće vrijedan življenja? Taoisti su, srećom, bili u krivu. No neki misle da smo još uvijek suočeni sa sličnom dilemom, samo što su ovaj put u igri restrikcije vezane uz unos hrane. Ovu je temu za Esquire istražio novinar Arnold Stephen Jacobs poznat po eksperimentiranju sa životnim stilovima. Pročitajte što je napisao.

Možda ste čuli za dijetu zvanu CR (calorie restriction) tijekom koje se hranite tako kao da ste sami svoj ratni zarobljenik. Unosite otprilike 30 posto manje kalorija od normalnog, što za muškarce znači oko 1.750 umjesto 2.500 kalorija dnevno. Držite li se na rubu izgladnjivanja, tvrde pobornici CR dijete, možete produžiti svoj život do 100, pa čak i 120 godina. U teoriji, kad unosimo manje hrane, tijelo se prebaci na ‘opciju za hitne slučajeve’ i usporava metabolizam te tako proizvodi i manje slobodnih radikala koji oštećuju stanice.


Prije nekoliko godina iskušao sam CR dijetu dok sam pisao knjigu o zdravlju. Rezultat? Bilo je apsolutno grozno! Provodio sam sate i sate ispunjavajući tablice s kalorijama, važući hranu preciznom vagom i gledajući svoje prijatelje kako jedu. Neprestano sam bio gladan i razdražljiv što su na svojoj koži najbolje osjetili članovi moje obitelji i prijatelji. Zasigurno nisam prava osoba da o tome govori jer sam tu dijetu iskušavao samo nekoliko tjedana. Obožavatelji CR dijete kažu da se jednostavno moraš naviknuti. Zapravo, s vremenom je zavoliš. Osjećaš se punim energije.

“Doslovno se osjećam high zbog ove dijete'”, rekao mi je jedan CR stručnjak. Usput, bio je mršav, ali nije djelovao izgladnjelo. Više kao nekakav oporavljeni narkoman. Pokazao mi je neke CR tehnike poput tehnike ‘sporog jedenja’ zvanu još i ‘meditacija uživanja’. Tako smo proveli 20 minuta jedući borovnicu. (Usput, svaki od nas je dobio svoju borovnicu, nismo je morali dijeliti.)

No, djeluje li doista CR dijeta? Pa, još uvijek sam živ, tako da možemo krenuti otuda. Osim toga, doista postoje znanstvene studije koje podržavaju ovu teoriju – barem kad su životinje u pitanju. U istraživanju Sveučilišta Cornell iz 1934. godine, znanstvenici su uspjeli udvostručiti životni vijek kod miševa stavljajući ih na izuzetno nisko kaloričnu dijetu. Slične studije, sa sličnim rezultatima, provedene su i na crvima i paucima.

No kad su primati u pitanju, teško je izvući ovakav zaključak. Rezultati dobiveni na majmunima vrlo su kontradiktorni. Postoje, doduše, istraživanja provedena na ljudima koja govore o tome da reduciran unos kalorija pomaže kod dijabetesa i pojave krvnih ugrušaka. No zasad još ne postoje rigorozne, dugotrajne studije koje bi dokazale produženje životnog vijeka.

Općenita ideja je dobra. Generalno je bolje da jedemo manje nego sad jedemo. Primjerice, američke porcije hrane su sramotno velike. No je li vrijeme za baš tako radikalne mjere? Radije ću umrijeti malo ranije, nego se u potpunosti odreći svih prženih delicija.

.

Mozaik

Protiv znanosti: Teorije urote nisu teorije; to su mitovi, priče i zatvorene ideologije

Neke priče o zavjeri su toliko kompleksne i složene da formiraju zatvoreni pogled na svijet, za koje je primjeren izraz ideologija.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Ne, pandemiju koronavirusa nije smislio Bill Gates kako bi implantirao mikročipove svjetskoj populaciji. Većina ljudi svrstava takve tvrdnje u teorije zavjere. Ali postoje i bolji izrazi za to, piše Deutsche Welle.

Tijekom pandemije koronavirusom znanstveni rad je dobio više pozornosti javnosti – prije izbijanje epidemije bilo bi nezamislivo da se veliki vodeći mediji danima bave znanstvenom raspravom o nekoj virološkoj studiji.


Istovremeno, nastaju specijalne “teorije” koje nemaju ništa zajedničko sa znanstvenim empirizmom. Tako se navodi da je novi koronavirus izmišljen ili da su ga namjerno stvorili ljudi. Istraživanje provedeno sredinom svibnja u sklopu studije Sveučilišta u Erfurtu i partnera pokazalo je da jednoj od ove dvije tvrdnje vjeruje po 17 posto ispitanika – dok 10 posto njih čak vjeruje u obje tvrdnje. Postoji još više tvrdnji, od koji se ljudima diže kosa na glavi, na primjer da IT milijarder i filantrop Bill Gates želi implantirati mikročipove ljudima u sklopu obveznog cijepljenja kako bi ih mogao kontrolirati. Takve tvrdnje uglavnom spadaju u kategoriju “teorija zavjere” – ali s jezičnog stajališta postoje prikladniji izrazi za to.

“Teorija zavjere”

Da bi se opisao ovaj fenomen, nijedan termin na njemačkom jeziku nije toliko raširen kao “teorija zavjere”. Ali, to je pogrešno. “Koncept teorije znači da imate pretpostavku zasnovanu na činjenicama”, kaže socijalna psihologinja Pia Lamberty sa Sveučilišta u Mainzu. “Ako činjenice ne odgovaraju teoriji, teorija će se u nekom trenutku morati prilagoditi ili će biti odbačena”, kaže Lamberty za DW. “A to se ne događa s pričama o zavjeri.”

Politički savjetnik Johannes Hillje piše na Twitteru da pojam “teorija” ima gotovo “znanstveni prizvuk, kojim ne treba uzdizati ovu glupost”. Hillje se boji da bi pojam “teorija zavjere” mogao dovesti do toga da se oni koji ga šire osjećaju kao zagovarači “protuznanosti”.

“Mit zavjere” ili “priča o zavjeri”

Pia Lamberty, čija se stručna knjiga o toj temi našla na raznim bestseler-listama, u svojim raspravama pravi razliku između “mita zavjere” i “priče o zavjeri”: “Priča o zavjeri su konkretne priče, kada ljudi pretpostave da je napad od 9. rujna 2001. došao “iznutra” (što bi značilo da su za napad odgovorni zavjerenici iz krugova američke vlade, op. ur.) ili da je princeza Diana još živa. S druge strane mit zavjere je više apstraktni, prevladavajući motiv, nešto poput ‘zavjere Židova protiv cijelog svijeta’. Taj motiv se može naći u konkretnim pričama o uroti i on se također društveno prilagođava, tj. ažurira.”

Kao primjer Pia Lamberty navodi priče o zavjeri koje se odnose na mađarsko-američkog milijardera Georgea Sorosa, koje se temelje na antisemitskim mitovima o navodnoj svjetskoj zavjeri Židova. Zajedničko za oba ova pojma je to da se često prenose i shodno tome neprekidno dopunjuju i mijenjaju.

“Ideologija zavjere”

Neke priče o zavjeri su toliko kompleksne i složene da formiraju zatvoreni pogled na svijet, za koje je primjeren izraz ideologija: na dobro posjećenim forumima za diskusiju u SAD-u širi se tvrdnja da tajna skupina urotnika drži na tisuće otete djece zarobljene u tamnicama, da pije njihovu krv kako bi ostali mladi, navodi Deutsche Welle.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump je za pristaše ove ideologije osloboditelj, dok se Trumpov prethodnik Barack Obama i njegova suparnica u izbornoj kampanji 2016. Hillary Clinton smatraju članovima zavjere. Ova ideologija je svoje ime dobila od anonimnog navodnog zaposlenika američke administracije sigurnosnog koda “Q” – “QAnon”.

Drugi primjer za ideologiju zavjere daju takozvani “građani Rajha” u Njemačkoj, koji u biti vjeruju da njemački Rajh i dalje postoji i da stoga institucije SR Njemačke nemaju legitimnost. Građani Rajha često zastupaju krajnje desničarsko-ekstremističke pozicije, a postoji i određeno preklapanje s “prepper-scenom”, čije se pristaše pripremaju na scenarije rata i smaka svijeta (enl. to prepare – pripremati). Na primjeru građana Rajha dobro se vidi koliko opasne mogu biti ideologije zavjere: u listopadu 2016. je teško naoružani muškarac, predmnijevani pripadnik te skupine, ubio jednog policajca.

Dok samoproglašeni građani Rajha zajedno s drugim pripovjedačima zavjere i ekstremistima, ali i bezopasnim demonstrantima, prosvjeduju protiv ograničenja povezanih s borbom protiv pandemije koronavirusom, savezni ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer je prvi put zabranio jednu skupinu građana Rajha.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP