Prati nas

Mozaik

Gladovanjem do 120. rođendana? Da ili ne?

Ljudski životnik vijek bez sumnje se produžuje, a jedan od načina kako poživjeti dugo jest i paziti na prehranu. No pobornici tzv. CR dijete tvrde da za dugovječnost nije toliko važno što se jede, već općenito jesti što manje. Osigurava li redukcija kalorija doista dugovječnost?

Objavljeno

|

Kako živjeti dugo?
foto: BigStock

Drevni taoisti vjerovali su da se besmrtnost može postići ustezanjem od ejakulacije, što nas dovodi do vječnog egzistencijalnog pitanja: Je li život bez orgazama uopće vrijedan življenja? Taoisti su, srećom, bili u krivu. No neki misle da smo još uvijek suočeni sa sličnom dilemom, samo što su ovaj put u igri restrikcije vezane uz unos hrane. Ovu je temu za Esquire istražio novinar Arnold Stephen Jacobs poznat po eksperimentiranju sa životnim stilovima. Pročitajte što je napisao.

Možda ste čuli za dijetu zvanu CR (calorie restriction) tijekom koje se hranite tako kao da ste sami svoj ratni zarobljenik. Unosite otprilike 30 posto manje kalorija od normalnog, što za muškarce znači oko 1.750 umjesto 2.500 kalorija dnevno. Držite li se na rubu izgladnjivanja, tvrde pobornici CR dijete, možete produžiti svoj život do 100, pa čak i 120 godina. U teoriji, kad unosimo manje hrane, tijelo se prebaci na ‘opciju za hitne slučajeve’ i usporava metabolizam te tako proizvodi i manje slobodnih radikala koji oštećuju stanice.



Prije nekoliko godina iskušao sam CR dijetu dok sam pisao knjigu o zdravlju. Rezultat? Bilo je apsolutno grozno! Provodio sam sate i sate ispunjavajući tablice s kalorijama, važući hranu preciznom vagom i gledajući svoje prijatelje kako jedu. Neprestano sam bio gladan i razdražljiv što su na svojoj koži najbolje osjetili članovi moje obitelji i prijatelji. Zasigurno nisam prava osoba da o tome govori jer sam tu dijetu iskušavao samo nekoliko tjedana. Obožavatelji CR dijete kažu da se jednostavno moraš naviknuti. Zapravo, s vremenom je zavoliš. Osjećaš se punim energije.

“Doslovno se osjećam high zbog ove dijete'”, rekao mi je jedan CR stručnjak. Usput, bio je mršav, ali nije djelovao izgladnjelo. Više kao nekakav oporavljeni narkoman. Pokazao mi je neke CR tehnike poput tehnike ‘sporog jedenja’ zvanu još i ‘meditacija uživanja’. Tako smo proveli 20 minuta jedući borovnicu. (Usput, svaki od nas je dobio svoju borovnicu, nismo je morali dijeliti.)

No, djeluje li doista CR dijeta? Pa, još uvijek sam živ, tako da možemo krenuti otuda. Osim toga, doista postoje znanstvene studije koje podržavaju ovu teoriju – barem kad su životinje u pitanju. U istraživanju Sveučilišta Cornell iz 1934. godine, znanstvenici su uspjeli udvostručiti životni vijek kod miševa stavljajući ih na izuzetno nisko kaloričnu dijetu. Slične studije, sa sličnim rezultatima, provedene su i na crvima i paucima.

No kad su primati u pitanju, teško je izvući ovakav zaključak. Rezultati dobiveni na majmunima vrlo su kontradiktorni. Postoje, doduše, istraživanja provedena na ljudima koja govore o tome da reduciran unos kalorija pomaže kod dijabetesa i pojave krvnih ugrušaka. No zasad još ne postoje rigorozne, dugotrajne studije koje bi dokazale produženje životnog vijeka.

Općenita ideja je dobra. Generalno je bolje da jedemo manje nego sad jedemo. Primjerice, američke porcije hrane su sramotno velike. No je li vrijeme za baš tako radikalne mjere? Radije ću umrijeti malo ranije, nego se u potpunosti odreći svih prženih delicija.

.

Mozaik

Žene bolje rade u toplijim prostorima

Svi koji su ikad radili na radnom mjestu koje dijele i žene i muškarci znaju da se najveće bitke uvijek vode oko otvaranja prozora ili pojačavanja grijanja. Znanstvenici su si dali truda i ustanovili zašto je to tako…

Objavljeno

|

Znanstvenici su podigli ulog u vječnoj borbi spolova oko temperature u uredima i ostalim radnim prostorima. Naime, otkrili su da mozgovi žena rade bolje na višim temperaturama. S druge strane, muškarci rade bolje kad su temperature nešto niže, pokazala je studija objavljena u časopisu PLOS One.

Istraživanje provedeno u Njemačkoj, ispitalo je sposobnost 500 muškaraca i žena da obave niz zadataka na različitim temperaturama.



Na višim temperaturama, žene bolje obavljaju zadatke koje uključuju matematiku i verbalno izražavanje, dok za muškarce vrijedi obrnuto. Za žene je poboljšanje u izvedbi kad je temperatura viša, značajno veće nego što se kod muškaraca na istoj temperaturi kvaliteta izvedbe smanji.

“Naša saznanja sugeriraju da bi radni prostori u kojima obitavaju i žene i muškarci možda povećali razinu produktivnosti ako bi termostat bio podešen na malo više”, stoji u studiji. Rezultati ove studije i nisu neka utjeha za žene koje na poslu moraju nositi dodatnu vestu, šal ili jaknu, no objašnjavaju zašto muškarci obučeni u odijelo i kravatu podese temperaturu na smrzavanje.

Nastavi čitati