Prati nas

Zdravlje

Bacite školjku i nabavite čučavac, zdravije je

Ako ste ipak odlučili zadržati školjku, dok sjedite na njoj stopala podignite na mali stolčić i primaknite koljena tijelu kako biste postigli položaj sličan čučnju.  Zabavno, zar ne?

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Gdje kupiti čučavac?
foto: BigStock

Izmet, izmetina, drek, kakica, govno, stolica, ekskrement. Nije važno kako ga zovete, već to da ga svakodnevno, ako imate sreće, izbacujete na krivi način. Naime, znanstvenici odgovorno tvrde da je za zdravlje puno bolje “to” obaviti na čučavcu ili na livadi, nego u uređenom, luskuznom zahodu sa školjkom. Tajna je u tome da je probavni trakt tako dizajniran da kada stojimo ili sjedimo, na sreću, zatvoren za pražnjenje crijeva.  Ali kada čučnemo, fizička blokada crijeva nestane, izmet jednostavno sklizne, bez po’ muke, piše LiveScience.

Amatomski gledano, kada sjedimo na školjci, mišići moraju protjerati materiju kroz “krivinu”, baš kao kada automobilom ulazimo u zavoj. To znači da izmet hoće-neće zakoči na putu, objasnila je Giulia Enders, gastroenterologinja i autorica popularne knjige o probavi “Šarmantna crijeva”. Naravno, ovdje nije riječ tek o zabavnoj opasci, već o spoznaji da je tijelo dizajnirano na način da se crijeva prazne u čučećem položaju. Sve ostalo oštećuje naše tijelo, misli ova stručnjakinja.


“1.2 milijarde ljudi diljem svijeta koji čuče prilikom defekacije gotovo da nemaju problema s divertikulozom i hemoroidima. S druge strane, mi u zapadnom svijetu toliko pritišćemo svoja crijeva dok nam napokon ne počnu izlaziti iz tijela”, kaže Enders. Divertikuli su mala, vrećasta izbočenja sluznice kroz mišićni sloj debeloga crijeva (kolona), a nastaju, između ostalog, i zbog pritiska prilikom pražnjenja crijeva. Hemeroidi su nateknuti krvni sudovi oko anusa, a uzrokuje ih, također, naprezanje.

Ova spoznaja nije nova. I istraživanju iz 2003. godine kojega je proveo izraelski znanstvenik Dov Sikirikov zaključilo je da je čučeći položaj najbolji za pražnjenje crijeva. Istraživanje je usporedno pratilo pražnjenje u tri različita položaja; na školjci visine 42 cm, na školjci visine 31 cm te u čučećem položaju. Za pražnjenje u čučećem položaju trebalo je prosječno 50 sekundi, dok je u sjedećem položaju bilo potrebno čak 130 sekundi i znatno veća sila.

I na kraju, što kako ne možete ugraditi čučavac u zahod, a nije vam opcija ni odlazak “iza kuće”? Enders vam savjetuje da se (na vlastitu odgovornost, op. ur.) popnete na zahodsku dasku i da jednostavno čučnete. Manje komplicirana verzija jest da dok sjedite na školjki, stopala podignete na mali stolčić i primaknete koljena tijelu kako biste postigli položaj sličan čučnju.  Zabavno, zar ne?

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP