Prati nas

Zdravlje

Bacite školjku i nabavite čučavac, zdravije je

Ako ste ipak odlučili zadržati školjku, dok sjedite na njoj stopala podignite na mali stolčić i primaknite koljena tijelu kako biste postigli položaj sličan čučnju.  Zabavno, zar ne?

Objavljeno

|

Gdje kupiti čučavac?
foto: BigStock

Izmet, izmetina, drek, kakica, govno, stolica, ekskrement. Nije važno kako ga zovete, već to da ga svakodnevno, ako imate sreće, izbacujete na krivi način. Naime, znanstvenici odgovorno tvrde da je za zdravlje puno bolje “to” obaviti na čučavcu ili na livadi, nego u uređenom, luskuznom zahodu sa školjkom. Tajna je u tome da je probavni trakt tako dizajniran da kada stojimo ili sjedimo, na sreću, zatvoren za pražnjenje crijeva.  Ali kada čučnemo, fizička blokada crijeva nestane, izmet jednostavno sklizne, bez po’ muke, piše LiveScience.

Amatomski gledano, kada sjedimo na školjci, mišići moraju protjerati materiju kroz “krivinu”, baš kao kada automobilom ulazimo u zavoj. To znači da izmet hoće-neće zakoči na putu, objasnila je Giulia Enders, gastroenterologinja i autorica popularne knjige o probavi “Šarmantna crijeva”. Naravno, ovdje nije riječ tek o zabavnoj opasci, već o spoznaji da je tijelo dizajnirano na način da se crijeva prazne u čučećem položaju. Sve ostalo oštećuje naše tijelo, misli ova stručnjakinja.


“1.2 milijarde ljudi diljem svijeta koji čuče prilikom defekacije gotovo da nemaju problema s divertikulozom i hemoroidima. S druge strane, mi u zapadnom svijetu toliko pritišćemo svoja crijeva dok nam napokon ne počnu izlaziti iz tijela”, kaže Enders. Divertikuli su mala, vrećasta izbočenja sluznice kroz mišićni sloj debeloga crijeva (kolona), a nastaju, između ostalog, i zbog pritiska prilikom pražnjenja crijeva. Hemeroidi su nateknuti krvni sudovi oko anusa, a uzrokuje ih, također, naprezanje.

Ova spoznaja nije nova. I istraživanju iz 2003. godine kojega je proveo izraelski znanstvenik Dov Sikirikov zaključilo je da je čučeći položaj najbolji za pražnjenje crijeva. Istraživanje je usporedno pratilo pražnjenje u tri različita položaja; na školjci visine 42 cm, na školjci visine 31 cm te u čučećem položaju. Za pražnjenje u čučećem položaju trebalo je prosječno 50 sekundi, dok je u sjedećem položaju bilo potrebno čak 130 sekundi i znatno veća sila.

I na kraju, što kako ne možete ugraditi čučavac u zahod, a nije vam opcija ni odlazak “iza kuće”? Enders vam savjetuje da se (na vlastitu odgovornost, op. ur.) popnete na zahodsku dasku i da jednostavno čučnete. Manje komplicirana verzija jest da dok sjedite na školjki, stopala podignete na mali stolčić i primaknete koljena tijelu kako biste postigli položaj sličan čučnju.  Zabavno, zar ne?

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP