Prati nas

Zdravlje

Otrovi u hrani: Imamo li razloga za paniku?

I dok se ljubitelji kobasica, čvaraka i kulena još oporavljaju od šoka koji je izazvala Svjestka zdravstvena organizacija svrstavajući prerađeno meso u istu opasnu kategoriju kao i cigarete, istražili smo je li i u kolikoj mjeri hrana doista opasna. Kao i u svemu, i ovdje je najvažnija – mjera.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Koja je hrana otrovna?
foto: BigStock

Poput groma je neki dan odjeknuo izvještaj Svjetske  zdravstvene organizacije da su suhomesnati proizvodi, prerađeni mesni proizvodi ali i samo crveno meso kancerogeni i po opasnosti u istoj kategoriji kao i cigarete i azbest. Reakcije su bile svakakve: od onih koji su rekli da nisu saznali ništa novo jer suhomesnate proizvode nisu ni smatrali baš prezdravima, do onih koji su odmah stali u obranu čvaraka, kobasica, kulena i njegove seke, šunke, pršuta i ostalih delicija kao neizostavnih elemenata prehrane i važnog dijela naše gastronomske tradicije pa čak i kulturnog naslijeđa.

Neki su išli tako daleko da su u preporuci Svjetske zdravstvene organizacije odmah prepoznali zavjeru svjetskih sila da unište naše ukusne kobase i umjesto njih nam podvale svoje nezdrave i skupe proizvode kako bi nas u konačnici posve podredili sebi, uništili, izgladnjeli, razboljeli i što još sve ne.


Na noge se naravno digao i mesarski lobi upozoravajući kako su meso i mesne prerađevine važni izvori bjelančevina i da bez njih ljudi ne bio mogli preživjeti. Prvi dio ovog upozorenja je točan, no s drugim se dijelom, naravno, ne bi složili vegetarijanci i vegani koji sasvim dobro funkcioniraju bez mesa.

Histerija vezana iz voljene šunke i pršute pokazala se, kao i toliko puta do sada, posve nepotrebnom. Naime, niti jedna vrsta hrane nije dobra ako ju se konzumira u ogromnim količinama i ako nam je prehrana jednolična i neraznovrsna. Sve se smije jesti, no svega treba jesti po malo, u razumnim količinama.

Prisjetili smo se izvrsnog predavanja prof. dr. sc. Franje Plavšića, toksikologa, koji najbolje zna što je otrovno i u kojoj količini. Predavanje je održano 2012. godine u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu. Donosimo neke od najzanimljivijih dijelova:

“Sve se danas može proglasiti kancerogenim, čak i najobičniji jelovnik na svečanom ručku s domaćom hranom. Pečena purica i škarpina s gradela u sebi sadrže kancerogene tvari. Sadrže ih čak i vitamini. I, što ćemo sada? Najbolje da prestanete jesti i piti. Nemojte disati. Prestanite sve. Treba jasno razlučiti opasnost od rizika. Čujem kako neki govore kako je dovoljna jedna molekula dioksina i eto ti raka! To su gluposti! Dioksini i furoni ne znače mi ništa dok ne znam o kojima se točno radi. Pa zapalite logorsku vatru i dobit ćete dioksine. Ponavljam, doza je bitna. Ljudi se boje bez veze, a paniku je najlakše proširiti.”

Prof. Plavšić istaknuo je kako je, primjerice, općepoznata činjenica da je opasni benzen koji je po kancerogenosti svrstan u prvu kategoriju, a to znači da je ustanovljeno kako može izazvati rak, sastavni dio benzina.

“On kao takav ne bi smio na tržište i nitko ne prigovara jer su u pitanju interesi velikih korporacija. Formaldehid je, nastavlja, svojevremeno proglašen najvećim zlom, a ima ga svuda oko nas – u iverici, voću i povrću, čak i u shitake gljivama, koje liječe rak! Znači li to da nećemo jesti voće i povrće?”, pita se prof. Plavšić čije odlično gostovanje u emisiji Dobro jutro Hrvatska možete pogledati ovdje:

.

Nema predaje

Maske vas neće ostaviti bez kisika i pretvoriti u zombije, a neće vas ni otrovati ugljikovim dioksidom

‘Probudite se! Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet’, tvrdi hrvatska influencerica.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Među bizarnijim objavama koje ovih dana kruže društvenim mrežama, a u čijem se korijenu nalazi politička motivacija, jest ona da nas nošenje maske, zapravo, čini bolesnima, poslušnima i moždano umrtvljenima. Prvenstveno zbog nedostatka kisika, ali i trovanja ugljičnim dioksidom.

Poslušate li zdravstvene vlasti i stavite li si masku, mogli biste, ne daj bože, postati zombi kojim će upravljati svjetske elite i strukture “duboke države” umrežene u “novi svjetski poredak”, tvrdnje su maštovitijih hrvatskih protivnika aktualne politike zaštite javnog zdravlja. Oni praktičniji u svemu vide potencijalnu opasnost da tako omamljeni i neuračunljivi izađete na izbore i zaokružite – krivu opciju.


Tako je i jedna hrvatska književna influencerica obožavateljima laički objavila: “Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet.” No stvarnost je, tvrde stručnjaci, sasma drugačija.

Kako je sve počelo?

Američki portal Healthline navodi da je panika oko maski počela 23. travnja kada je vozač koji je izazvao prometnu nesreću za sve okrivio respirator koji je nosio. Za vrijeme vožnje je, kazao je, ostao bez svijesti baš zbog dugog nošenja respiratora. Slučaj je na Facebooku objavila policija New Jerseya uz navod: “Vjerovali smo da je pretjerano nošenje maske doprinijelo nesreći. Ne možemo biti sigurni 100 %, ali znamo da je vozač nekoliko sati nosio masku u vozilu.” No stručnjaci su tu mogućnost odbacili.

Radilo se o N95 respiratoru visoke filtracije koji tijesno priliježe na lice, a koriste ga najčešće zdravstveni djelatnici u okolnostima epidemija.

Dobivamo li kisik kroz masku?

Materijali od kojih se izrađuju maske ne sprječavaju disanje i ne izazivaju hipoksiju (pοmanjkanje kisika u stanicama οrganizma), čak ni u uvjetima prolongiranog korištenja, kaže Svjetska zdravstvena organizacija. To je još manje vjerojatno kada se radi o laganim tekstilnim maskama koje, za razliku od respiratora, ne priliježu tijesno uz lice.

U cilju zaštite zdravlja zdravstvenih radnika, provedeno je nekoliko istraživanja fiziološkog opterećenja koje bi moglo izazvati nošenje respiratora. Tako su Roberge, Coca, Williams i Powel 2010. godine zaključili da “kod zdravih zdravstvenih radnika nošenje respiratora nije izazvalo nikakvo važno fiziološko opterećenje tijekom jednosatne uporabe”. Ispitanici su nosili maske dok su hodali na traci tijekom čega su im mjerene razine kisika i ugljikovog dioksida u krvi.

A što je s tim ugljikovim dioksidom?

Ništa. Zaboravite ga. Kao što smo rekli, koronaskeptici i dio ljudi koji se loše nose s pandemijskim stresom, navode i da nošenjem maski udišemo ugljikov dioksid i tako se trujemo. “Udisanje ugljikovog dioksida dovodi do opasne hiperkapnije”, navodi se u nizu prezentacija koje ovih dana preplavljuju Facebook. Hiperkapnija je povećana razina ugljikovog dioksida u tkivima ili krvi.

“To se može dogoditi jedino ako se zabrtvite i udišete samo zrak koji ste izdahnuli”, kazao je za BBC infektolog Keith Neal. Naime, maske i respiratori ne zatvaraju hermetički naš dišni trakt, a molekule ugljikovog dioksida su toliko sitne da ne mogu ostati zarobljene ispod prozračnog materijala.

“Mala količina ugljikovog dioksida kojeg udahnemo natrag zbog nošenja maske, ne bi trebala brinuti veliku, veliku većinu ljudi”, kaže Darell Spurlock sa sveučilišta Widener za Healthline. Ta se “doza”, navodi Spurlock, vrlo brzo iz tijela eliminira disanjem i metaboličkim procesima.

Jelda da je ugljikov monoksid isto što i dioksid?

E pa nije! Čovjek udiše kisik, a izdiše ugljikov dioksid. Što se ne bi reklo po iznimno popularnom videu u kojem talijanski farmaceut Stefano Montanari, inače poznati protivnik cijepljenja, govori o “opasnostima” udisanja ugljikovog dioksida ispod maske. Naime, hrvatski “prevoditelji”, to su titlovali kao – ugljikov monoksid.

Ugljikov dioksid zapravo nije otrovan, a u koncentraciji znatno većoj od normalnih nadražuje sluznicu zbog stvaranja ugljične kiseline. Osim što ga ima u vašem dahu, ugljikov dioksid čini mjehuriće u gaziranim pićima koje rado pijete. S druge strane, u ovoj tvrdnji pogrešno naveden ugljikov monoksid zaista jest opasni krvni otrov, a ljudi ga  u najvećoj mjeri dobrovoljno unose u organizam – pušenjem.

I dalje ne vjerujete?

Ne znamo za vas, ali mi nismo čuli za slučajeve da su se vlastitim ugljikovim dioksidom otrovale žene koje, recimo, cijeli život iz vjerskih razloga nose pokrivala za lice. Ili kirurzi koji svakodnevno satima nose puno gušće respiratore. Ili radnici u lakirnicama, na trakama farmaceutske industrije, na poslovima brušenja ili u bilo kojim pogonima koji zahtijevaju obavezno nošenje maski i respiratora. Upravo suprotno. Maske su tu da bi zaštitili njihovo i tuđe zdravlje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP