Prati nas

Zdravlje

Otrovi u hrani: Imamo li razloga za paniku?

I dok se ljubitelji kobasica, čvaraka i kulena još oporavljaju od šoka koji je izazvala Svjestka zdravstvena organizacija svrstavajući prerađeno meso u istu opasnu kategoriju kao i cigarete, istražili smo je li i u kolikoj mjeri hrana doista opasna. Kao i u svemu, i ovdje je najvažnija – mjera.

Objavljeno

|

Koja je hrana otrovna?
foto: BigStock

Poput groma je neki dan odjeknuo izvještaj Svjetske  zdravstvene organizacije da su suhomesnati proizvodi, prerađeni mesni proizvodi ali i samo crveno meso kancerogeni i po opasnosti u istoj kategoriji kao i cigarete i azbest. Reakcije su bile svakakve: od onih koji su rekli da nisu saznali ništa novo jer suhomesnate proizvode nisu ni smatrali baš prezdravima, do onih koji su odmah stali u obranu čvaraka, kobasica, kulena i njegove seke, šunke, pršuta i ostalih delicija kao neizostavnih elemenata prehrane i važnog dijela naše gastronomske tradicije pa čak i kulturnog naslijeđa.

Neki su išli tako daleko da su u preporuci Svjetske zdravstvene organizacije odmah prepoznali zavjeru svjetskih sila da unište naše ukusne kobase i umjesto njih nam podvale svoje nezdrave i skupe proizvode kako bi nas u konačnici posve podredili sebi, uništili, izgladnjeli, razboljeli i što još sve ne.


Na noge se naravno digao i mesarski lobi upozoravajući kako su meso i mesne prerađevine važni izvori bjelančevina i da bez njih ljudi ne bio mogli preživjeti. Prvi dio ovog upozorenja je točan, no s drugim se dijelom, naravno, ne bi složili vegetarijanci i vegani koji sasvim dobro funkcioniraju bez mesa.

Histerija vezana iz voljene šunke i pršute pokazala se, kao i toliko puta do sada, posve nepotrebnom. Naime, niti jedna vrsta hrane nije dobra ako ju se konzumira u ogromnim količinama i ako nam je prehrana jednolična i neraznovrsna. Sve se smije jesti, no svega treba jesti po malo, u razumnim količinama.

Prisjetili smo se izvrsnog predavanja prof. dr. sc. Franje Plavšića, toksikologa, koji najbolje zna što je otrovno i u kojoj količini. Predavanje je održano 2012. godine u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu. Donosimo neke od najzanimljivijih dijelova:

“Sve se danas može proglasiti kancerogenim, čak i najobičniji jelovnik na svečanom ručku s domaćom hranom. Pečena purica i škarpina s gradela u sebi sadrže kancerogene tvari. Sadrže ih čak i vitamini. I, što ćemo sada? Najbolje da prestanete jesti i piti. Nemojte disati. Prestanite sve. Treba jasno razlučiti opasnost od rizika. Čujem kako neki govore kako je dovoljna jedna molekula dioksina i eto ti raka! To su gluposti! Dioksini i furoni ne znače mi ništa dok ne znam o kojima se točno radi. Pa zapalite logorsku vatru i dobit ćete dioksine. Ponavljam, doza je bitna. Ljudi se boje bez veze, a paniku je najlakše proširiti.”

Prof. Plavšić istaknuo je kako je, primjerice, općepoznata činjenica da je opasni benzen koji je po kancerogenosti svrstan u prvu kategoriju, a to znači da je ustanovljeno kako može izazvati rak, sastavni dio benzina.

“On kao takav ne bi smio na tržište i nitko ne prigovara jer su u pitanju interesi velikih korporacija. Formaldehid je, nastavlja, svojevremeno proglašen najvećim zlom, a ima ga svuda oko nas – u iverici, voću i povrću, čak i u shitake gljivama, koje liječe rak! Znači li to da nećemo jesti voće i povrće?”, pita se prof. Plavšić čije odlično gostovanje u emisiji Dobro jutro Hrvatska možete pogledati ovdje:

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP