Prati nas

Zdravlje

Otrovi u hrani: Imamo li razloga za paniku?

I dok se ljubitelji kobasica, čvaraka i kulena još oporavljaju od šoka koji je izazvala Svjestka zdravstvena organizacija svrstavajući prerađeno meso u istu opasnu kategoriju kao i cigarete, istražili smo je li i u kolikoj mjeri hrana doista opasna. Kao i u svemu, i ovdje je najvažnija – mjera.

Objavljeno

|

Koja je hrana otrovna?
foto: BigStock

Poput groma je neki dan odjeknuo izvještaj Svjetske  zdravstvene organizacije da su suhomesnati proizvodi, prerađeni mesni proizvodi ali i samo crveno meso kancerogeni i po opasnosti u istoj kategoriji kao i cigarete i azbest. Reakcije su bile svakakve: od onih koji su rekli da nisu saznali ništa novo jer suhomesnate proizvode nisu ni smatrali baš prezdravima, do onih koji su odmah stali u obranu čvaraka, kobasica, kulena i njegove seke, šunke, pršuta i ostalih delicija kao neizostavnih elemenata prehrane i važnog dijela naše gastronomske tradicije pa čak i kulturnog naslijeđa.

Neki su išli tako daleko da su u preporuci Svjetske zdravstvene organizacije odmah prepoznali zavjeru svjetskih sila da unište naše ukusne kobase i umjesto njih nam podvale svoje nezdrave i skupe proizvode kako bi nas u konačnici posve podredili sebi, uništili, izgladnjeli, razboljeli i što još sve ne.


Na noge se naravno digao i mesarski lobi upozoravajući kako su meso i mesne prerađevine važni izvori bjelančevina i da bez njih ljudi ne bio mogli preživjeti. Prvi dio ovog upozorenja je točan, no s drugim se dijelom, naravno, ne bi složili vegetarijanci i vegani koji sasvim dobro funkcioniraju bez mesa.

Histerija vezana iz voljene šunke i pršute pokazala se, kao i toliko puta do sada, posve nepotrebnom. Naime, niti jedna vrsta hrane nije dobra ako ju se konzumira u ogromnim količinama i ako nam je prehrana jednolična i neraznovrsna. Sve se smije jesti, no svega treba jesti po malo, u razumnim količinama.

Prisjetili smo se izvrsnog predavanja prof. dr. sc. Franje Plavšića, toksikologa, koji najbolje zna što je otrovno i u kojoj količini. Predavanje je održano 2012. godine u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu. Donosimo neke od najzanimljivijih dijelova:

“Sve se danas može proglasiti kancerogenim, čak i najobičniji jelovnik na svečanom ručku s domaćom hranom. Pečena purica i škarpina s gradela u sebi sadrže kancerogene tvari. Sadrže ih čak i vitamini. I, što ćemo sada? Najbolje da prestanete jesti i piti. Nemojte disati. Prestanite sve. Treba jasno razlučiti opasnost od rizika. Čujem kako neki govore kako je dovoljna jedna molekula dioksina i eto ti raka! To su gluposti! Dioksini i furoni ne znače mi ništa dok ne znam o kojima se točno radi. Pa zapalite logorsku vatru i dobit ćete dioksine. Ponavljam, doza je bitna. Ljudi se boje bez veze, a paniku je najlakše proširiti.”

Prof. Plavšić istaknuo je kako je, primjerice, općepoznata činjenica da je opasni benzen koji je po kancerogenosti svrstan u prvu kategoriju, a to znači da je ustanovljeno kako može izazvati rak, sastavni dio benzina.

“On kao takav ne bi smio na tržište i nitko ne prigovara jer su u pitanju interesi velikih korporacija. Formaldehid je, nastavlja, svojevremeno proglašen najvećim zlom, a ima ga svuda oko nas – u iverici, voću i povrću, čak i u shitake gljivama, koje liječe rak! Znači li to da nećemo jesti voće i povrće?”, pita se prof. Plavšić čije odlično gostovanje u emisiji Dobro jutro Hrvatska možete pogledati ovdje:

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP