Prati nas

Zdravlje

Ovo su obavezni liječnički pregledi za vašu dob

Prevencija i rano otkrivanje bolesti najbolji su put ka zdravlju. U Hrvatskoj su brojni pregledi dostupni besplatno pa je jedino što mirate učiniti – otići k liječniku i provjeriti u kakvom vam je stanju organizam. Donosimo popis pregleda koje bi svakako trebali obaviti…

Silvija Novak

Objavljeno

|

Na koje preglede ići?
foto: BigStock

Svaka dob donosi određene zdravstvene rizike. No dobra je vijest da se mnoge bolesti mogu spriječiti i izliječiti ako su otkrivene na vrijeme. Donosimo popis rizika i obaveznih pregleda, za žene i muškarce, koje biste svakako morali obaviti kad dođete u određene godine:

 

Popis preventivnih pregleda za žene

20-e godine


Pregled kože jednom godišnje

Pregled zdjelice i Papa-test jednom godišnje

Mjerenje krvnog tlaka tijekom svakog posjeta liječniku

Mjerenje kolesterola svakih pet godina

 

30-e godine

Pregled kože kod dermatologa kako bi se na vrijeme uočile sve sumnjive promjene jednom godišnje

Pregled zdjelice i Papa-test jednom godišnje

Mjerenje krvnog tlaka tijekom svakog posjeta liječniku

Mjerenje razine kolesterola svakih pet godina, počevši od 20. godine

 

40-e godine

Mjerenje gustoće kostiju svake tri godine za žene s manje od 57 kilograma tjelesne težine ili s povišenim rizikom za razvoj osteoporoze

Mjerenje razine šećera i kolesterola u krvi jednom godišnje

Mamografija jednom godišnje za sve žene

Pregled jajnika svake tri godine za žene u postmenopauzi i one s visokim rizikom za rak jajnika

 

50-e godine

Mjerenje gustoće kostiju svake tri godine

Screening za rak jajnika svake tri godine

Mjerenje šećera svake tri godine, a jednom godišnje za pretile ili osobe s povišenim rizikom za dijabetes

Pretraga za otkrivanje raka debelog crijeva svakih pet godina

Pregled srca, uključujući EKG, jednom godišnje

Jednom godišnje nastaviti s pregledom kože, Papa-testom, pregledom zdjelice i mamografijom

 

60-e godine

Pretraga za otkrivanje raka debelog crijeva svake tri godine

Mjerenje gustoće kostiju svake dvije do tri godine

Kolonoskopija svakih pet godina

Jednom godišnje mamografija, pregled zdjelice, Papa-test i pregled krvnih žila

 

Popis preventivnih pregleda za muškarce

20-e godine

Pregled testisa jednom godišnje od 20. godine

Mjerenje kolesterola svakih pet godina

Pregled kože kod dermatologa jednom godišnje

 

30-e godine

Krvna slika svakih pet godina, a jednom godišnje za pretile osobe

Mjerenje kolesterola svakih pet godina

Jednom godišnje pregled testisa

Pretrage za otkrivanje raka debelog crijeva i prostate za one s povišenim rizikom

 

40-e godine

Mjerenje razine šećera svake tri godine

Pretrage za otkrivanje raka debelog crijeva jednom godišnje

Pretrage srca svakih pet godina ili jednom godišnje za osobe s povišenim rizikom

Pregled prostate ako postoji povišen rizik ili ako se primijeti često mokrenje ili bolovi u zdjelici

Pregledi kože jednom godišnje

 

50-e godine

Pretrage za otkrivanje raka prostate svake tri godine, a jednom godišnje za osobe s povišenim rizikom

Mjerenje razine kolesterola jednom godišnje

Pretraga za otkrivanje raka debelog crijeva svake tri godine, a jednom godišnje za osobe s povišenim rizikom

Nastaviti s pregledom testisa svake tri godine

 

60-e godine

Jednom godišnje mjerenje kolesterola, pregled krvnih žila i pregled prostate

Pretraga za rano otkrivanje raka debelog crijeva svake tri godine

 

70-e i poslije – vrijedi i za žene i za muškarce

Iako je očekivani životni vijek danas puno dulji, današnja populacija ima znatno veći rizik za razvoj srčanih bolesti, moždani udar te slabljenje funkcije određenih organa zbog dijabetesa koji je u najvećoj mjeri prouzročen pretjeranom debljinom. Osobe u 70-im godinama trebale bi paziti na prehranu, redovito provoditi laganu tjelovježbu i nastaviti s redovitim odlascima na preventivne preglede.

.

Nema predaje

Maske vas neće ostaviti bez kisika i pretvoriti u zombije, a neće vas ni otrovati ugljikovim dioksidom

‘Probudite se! Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet’, tvrdi hrvatska influencerica.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Među bizarnijim objavama koje ovih dana kruže društvenim mrežama, a u čijem se korijenu nalazi politička motivacija, jest ona da nas nošenje maske, zapravo, čini bolesnima, poslušnima i moždano umrtvljenima. Prvenstveno zbog nedostatka kisika, ali i trovanja ugljičnim dioksidom.

Poslušate li zdravstvene vlasti i stavite li si masku, mogli biste, ne daj bože, postati zombi kojim će upravljati svjetske elite i strukture “duboke države” umrežene u “novi svjetski poredak”, tvrdnje su maštovitijih hrvatskih protivnika aktualne politike zaštite javnog zdravlja. Oni praktičniji u svemu vide potencijalnu opasnost da tako omamljeni i neuračunljivi izađete na izbore i zaokružite – krivu opciju.


Tako je i jedna hrvatska književna influencerica obožavateljima laički objavila: “Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet.” No stvarnost je, tvrde stručnjaci, sasma drugačija.

Kako je sve počelo?

Američki portal Healthline navodi da je panika oko maski počela 23. travnja kada je vozač koji je izazvao prometnu nesreću za sve okrivio respirator koji je nosio. Za vrijeme vožnje je, kazao je, ostao bez svijesti baš zbog dugog nošenja respiratora. Slučaj je na Facebooku objavila policija New Jerseya uz navod: “Vjerovali smo da je pretjerano nošenje maske doprinijelo nesreći. Ne možemo biti sigurni 100 %, ali znamo da je vozač nekoliko sati nosio masku u vozilu.” No stručnjaci su tu mogućnost odbacili.

Radilo se o N95 respiratoru visoke filtracije koji tijesno priliježe na lice, a koriste ga najčešće zdravstveni djelatnici u okolnostima epidemija.

Dobivamo li kisik kroz masku?

Materijali od kojih se izrađuju maske ne sprječavaju disanje i ne izazivaju hipoksiju (pοmanjkanje kisika u stanicama οrganizma), čak ni u uvjetima prolongiranog korištenja, kaže Svjetska zdravstvena organizacija. To je još manje vjerojatno kada se radi o laganim tekstilnim maskama koje, za razliku od respiratora, ne priliježu tijesno uz lice.

U cilju zaštite zdravlja zdravstvenih radnika, provedeno je nekoliko istraživanja fiziološkog opterećenja koje bi moglo izazvati nošenje respiratora. Tako su Roberge, Coca, Williams i Powel 2010. godine zaključili da “kod zdravih zdravstvenih radnika nošenje respiratora nije izazvalo nikakvo važno fiziološko opterećenje tijekom jednosatne uporabe”. Ispitanici su nosili maske dok su hodali na traci tijekom čega su im mjerene razine kisika i ugljikovog dioksida u krvi.

A što je s tim ugljikovim dioksidom?

Ništa. Zaboravite ga. Kao što smo rekli, koronaskeptici i dio ljudi koji se loše nose s pandemijskim stresom, navode i da nošenjem maski udišemo ugljikov dioksid i tako se trujemo. “Udisanje ugljikovog dioksida dovodi do opasne hiperkapnije”, navodi se u nizu prezentacija koje ovih dana preplavljuju Facebook. Hiperkapnija je povećana razina ugljikovog dioksida u tkivima ili krvi.

“To se može dogoditi jedino ako se zabrtvite i udišete samo zrak koji ste izdahnuli”, kazao je za BBC infektolog Keith Neal. Naime, maske i respiratori ne zatvaraju hermetički naš dišni trakt, a molekule ugljikovog dioksida su toliko sitne da ne mogu ostati zarobljene ispod prozračnog materijala.

“Mala količina ugljikovog dioksida kojeg udahnemo natrag zbog nošenja maske, ne bi trebala brinuti veliku, veliku većinu ljudi”, kaže Darell Spurlock sa sveučilišta Widener za Healthline. Ta se “doza”, navodi Spurlock, vrlo brzo iz tijela eliminira disanjem i metaboličkim procesima.

Jelda da je ugljikov monoksid isto što i dioksid?

E pa nije! Čovjek udiše kisik, a izdiše ugljikov dioksid. Što se ne bi reklo po iznimno popularnom videu u kojem talijanski farmaceut Stefano Montanari, inače poznati protivnik cijepljenja, govori o “opasnostima” udisanja ugljikovog dioksida ispod maske. Naime, hrvatski “prevoditelji”, to su titlovali kao – ugljikov monoksid.

Ugljikov dioksid zapravo nije otrovan, a u koncentraciji znatno većoj od normalnih nadražuje sluznicu zbog stvaranja ugljične kiseline. Osim što ga ima u vašem dahu, ugljikov dioksid čini mjehuriće u gaziranim pićima koje rado pijete. S druge strane, u ovoj tvrdnji pogrešno naveden ugljikov monoksid zaista jest opasni krvni otrov, a ljudi ga  u najvećoj mjeri dobrovoljno unose u organizam – pušenjem.

I dalje ne vjerujete?

Ne znamo za vas, ali mi nismo čuli za slučajeve da su se vlastitim ugljikovim dioksidom otrovale žene koje, recimo, cijeli život iz vjerskih razloga nose pokrivala za lice. Ili kirurzi koji svakodnevno satima nose puno gušće respiratore. Ili radnici u lakirnicama, na trakama farmaceutske industrije, na poslovima brušenja ili u bilo kojim pogonima koji zahtijevaju obavezno nošenje maski i respiratora. Upravo suprotno. Maske su tu da bi zaštitili njihovo i tuđe zdravlje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP