Prati nas

Zdravlje

Od ‘slomljenog srca’ umiru žene starije od 50 godina

Bol u prsima i nestajanje daha. Male koronarne arterije se grče. Srčani mišić postaje slabo prokrvljen; simptomi su isti kao kod srčanog udara. Pacijenti sa “sindromom slomljenog srca” su u 90 posto slučajeva žene. Prvi prioritet je: pacijent mora smanjiti stres.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Može li se umrijeti zbog slomljenog srca?
foto: BigStock

Od slomljenog srca se stvarno može umrijeti. No sindrom slomljenog srca većinom nema veze s ljubavnom boli, piše Deutsche Welle. Ljubavna patnja je bolna. Ponekada treba puno vremena da duševne rane zacijele i slomljeno srce ponovo zakuca u taktu. No kod sindroma “slomljenog srca” ili Tako-Tsubo kardiomiopatije ne radi se o ljubavnoj boli. Taj sindrom je dobio ime po tome što se simptomi uvijek javljaju kao posljedica duševne ili psihičke patnje, kaže njemački kardiolog Heribert Brück. “Često ulogu igraju posve osobne okolnosti. Zato se kaže: to mu je slomilo srce – u pravom smislu te riječi. Tako je nastao pojam ‘sindroma slomljenog srca’.”

Teška dijagnoza

Bol u prsima i nestajanje daha. Male koronarne arterije se grče. Srčani mišić postaje slabo prokrvljen; simptomi su isti kao kod srčanog udara. Tako je bilo i kod Monike Vogler: “Imala sam bolove u prsima i teško sam disala. Moj liječnik je odmah napravio EKG koji je bio jako loš. Odmah sam završila u bolnici.” Ova 75-godišnjakinja je bila tri dana na intenzivnoj njezi. Dijagnoza: Takotsubo kardiomiopatija.


Većinom je teško dati točnu dijagnozu, jer simptomi su isti kao kod srčanog udara. “Slaba prokrvljenost dovodi do slabosti srca”, objašnjava doktor Brück. “U toj fazi može nastupiti aritmija opasna po život.” Samo tri posto pacijenata umre od ovog sindroma. Promjene na srčanom mišiću većinom nestaju već u roku nekoliko tjedana. No za one koji su jednom doživjeli Takotsubo kardiomiopatiju to je veliki šok.

Stres kao uzrok

Najnovija istraživanja pokazuju da pacijenti sa “sindromom slomljenog srca” imaju neobično mnogo receptora na vrhu srca. To su mjesta koja prenose hormone stresa poput noradrenalina i adrenalina. “Kada se netko nalazi pod tjelesnim ili duševnim stresom izbacuje jako mnogo hormona stresa”, objašnjava njemačka kardiologinja Jana Boer. “Zbog brojnih receptora na vrhu srca može biti primljeno posebno mnogo hormona stresa. A to onda dovodi do akutnog iznenadnog poremećaja u funkciji srčanog mišića.” Kod pretrage ultrazvukom izgleda kao da je riječ o akutnom srčanom udaru, kaže ova liječnica. “Pacijenti imaju smanjeni kapacitet srca kao kod akutnog infarkta. No njihove arterije su potpuno prohodne.”

Veliko neznanje

Kod “sindroma slomljenog srca” promjene na srčanom mišiću većinom brzo nestaju i EKG je opet u redu. No još uvijek ima premalo liječnika kojima je to poznato. “Mi smo u našoj strukovnoj udruzi pokrenuli registar u kojemu centralno bilježimo podatke o pacijentima. Tako želimo otkriti koje lijekove treba prepisati. Taj registar postoji oko pet godina”, priča doktorica Boer.

Liječnici razmjenjuju iskustva u liječenju. Prvi prioritet je: pacijent mora smanjiti stres. “Utvrdili smo da je vrlo važno da pacijenti idu na psihoterapiju kako ne bi ponovno došli u stresne situacije.” Boer smatra da se liječnici moraju bolje educirati. “Ima kolega koji još nikada nisu došli u dodir s Takotsubo kardiomiopatijom i onda pacijentima kažu: ‘Vaše arterije su prohodne. Vi niste imali infarkt, vi ste zdravi’.” U međuvremenu takav registar postoji i u Švicarskoj, a u njemu sudjeluju i Italija, Francuska i Njemačka. I liječnici iz SAD-a daju podatke.

Ženski problem

Pacijenti sa “sindromom slomljenog srca” su u 90 posto slučajeva žene. “Pretpostavlja se da tu određenu ulogu igraju estrogenski receptori”, pojašnjava kardiolog Brück. Posebno su ugrožene žene starije od 50 godina i one u menopauzi. “Ženski hormon estrogen štiti nas od Takotsubo kardiomiopatije. Žene u klimakteriju osjetljivije su na stres. Količina estrogena pada i zato su žene prijemčive za djelovanje hormona stresa.“

1990. godine Japanci su prvi opisali sindrom slomljenog srca. U Japanu postoje brojni znanstveni projekti koji se bave akutnim stresom i njegovim djelovanjem. Jedan od razloga su i česti potresi. Znanstvenici su istražili kako takve prirodne katastrofe djeluju na ljude i utvrdili da je nakon potresa uvijek više smrtnih slučajeva koji liče na infarkt, ali to nisu. Iz Japana dolazi i ime takotsubo kardiomiopatija. Takotsubo je tradicionalna japanska zamka za hobotnice. To je okrugla posuda koja se spusti u more. Kada hobotnice uđu u nju, ribari ju podižu iz mora. Srce na ultrazvuku ima isti oblik kao ta posuda za lov na hobotnice – i odatle potječe ime.

/autor: Heise Gudrun, Deutsche Welle/

.

Zdravlje

Ipak nije kao gripa, COVID-19 je šest puta smrtonosniji

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prema zadnjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječna smrtnost oboljelih od covida-19 je 0,6 posto, piše Jutarnji list.

To koronavirus čini šest puta smrtonosnijom bolešću negoli je to sezonska gripa. Prema riječima epidemiologinje dr. Marije Van Kerkhove, “možda to ne zvuči mnogo, ali to je ipak visoka smrtnost jer ubija jednog od 167 oboljelih”.


Naime, službene statistike govore da je od početka pandemije umrlo 700.000 ljudi od 18,200 milijuna, ali prema procjenama, taj je broj puno veći odnosno oko 115 milijuna, a u tom slučaju smrtnost je 0,6 posto.

Za stručnjake je vrlo izazovno procijeniti stopu smrtnosti od koronavirusa jer je sigurno da svim zaraženima bolest nije dokazana, što znači i da sve smrti od korone nisu evidentirane.

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Po toj metodologiji smrtnosti od covida-19 u Hrvatskoj bila bi 0,19 posto kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP