Prati nas

Zdravlje

Dvije-tri kile viška mogle bi biti jako dobre za zdravlje

Biti predebeo nikako nije dobro, to svi znamo. No brojne studije sugeriraju da su kod osoba starijih od 60 godina dvije-tri kile viška vrlo zdrave. Tek malo veća težina od one idealne može blagotvorno djelovati na vaše kosti, srce, pa čak i ten.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Deblji muškarci duže vode ljubav
foto:BigStock

Može li se biti premršav? Apsolutno. Naravno, i prekomjerna težina također je pogubna po zdravlje. No imati oko 5 kila više od idealne težine kod osoba starijih od 60 pokazalo se povezanim s duljim životom i manjim brojem oboljelih od osteoporoze, piše Huffington Post.

Ovo naravno nije poziv na prejedanje, a redovita tjelovježba svakako mora biti dio svakodnevnog života kako bi vam dovoljna mišićne masa osigurala zdravo starenje.Te dodatne kile trebale bi doći iz energetski bogate hrane, oraha i zdravih masnoća. Ako se trebate udebljati, savjetuje se da to činite postupno (baš kao i kod mršavljenja).


Meta analiza 97 različitih studija koje su obuhvatile 2,8 milijuna ljudi širom svijeta, a koje je izdalo Američko medicinsko udruženje, potvrdilo je povezanost između debljine i prerane smrti, no također je ustanovilo i da ljudi koji imaju svega nekoliko kila previše žive dulje od onih s idealnom težinom.  Australski su znanstvenici također predstavili daljnje dokaze da kod starije populacije višak kilograma nije povezan s većim rizikom od smrti, već je, sasvim suprotno, veći rizik od smrti zamijećen kod populacije iznad 60 čiji je indeks tjelesne mase manji od 23.

Kako još mogu pomoći dvije-tri ekstra kile? Malo dodatnih jastučića može zaštititi krhke kosti i smanjiti rizik od prijeloma kuka. Također, da bi ostale snažne, kosti moraju nositi određenu težinu, pa te ekstra kile mogu povećati njihovu gustoću. Par kila viška mogu blagotvorno djelovati i na imunitet. Borba s infekcijom zahtijeva energiju, proteine i mikronutrijente. Jedna od posljedica infekcije je da gubite apetit, a ako to potraje, gubi se mišićna masa i tijelo nema dovoljno energije za borbu. Kad napadne viroza ili upala pluća, osobe s dvije-tri pile ekstra imaju nešto zalihe pa gubitak apetita neće toliko oslabiti organizam.

Osim toga, i kad se porežete i kad je rana izložena bakterijama, vaš imuno sistem mora priskočiti u pomoć – što može potrajati. No sada znamo, zahvaljujući studiji Sveučilišta Kalifornija u San Diegu, da masno tkivo ispod kože počne istog trenutka proizvoditi antitijela koji predstavljaju prvi odgovor tijela na uljeze. Na miševima su provedeni i testovi s MRSA bakterijom, koja je otporna na mnoge antibiotike i pojavljuje se u bolnicama i domovima.

Indeks tjelesne mase najbolji je način za određivanje jeste li normalne težine, a možete ga izračunati pomoću kalkulatora dostupnog na ovom linku. Normalnim indeksom tjelesne mase smatraju se vrijednosti između 18,5 i 24,9. Oni kojima je indeks iznad 30, smatraju se pretilima.

Iako se nešto prekomjerne težine kod osoba starijih od 60 godina smatra dobrim, fizička aktivnost nikako se ne smije preskakati. Ti dodatni kilogrami moraju biti mišići, a ne mast. Redovita tjelovježba ključna je za zdravo starenje, pa bi svaka osoba barem pola sata dnevno trebala šetati, trčati, razgibavati se ili vježbati s utezima.

Eventualno gubitak apetita kod starijih osoba može biti povezan s određenim lijekovima, gubitkom osjeta mirisa i okusa, usamljenošću ili depresijom. Primijetite li nešto od ovoga kod sebe, posavjetujte se s liječnikom. Važno je i uživati u životu, bez obzira na sve moguće probleme. Uzmite si zato vremena da zastanete, podružite se s prijateljima, uživate u sunčanom danu.

Naposljetku, dva-tri ekstra kilograma mogu imati i kozmetički učinak. Masnoća osigurava malo punoće licu, ispunjuje male bore te rješava problem upalih obraza. Iako se ne radi baš o zdravstvenom učinku, ako izgledamo bolje – bolje ćemo se i osjećati.

.

Zdravlje

Što treba imati u kućnoj ljekarni, a koje lijekove treba odmah baciti?

U kućnim ljekarnama nađe se svačega, no s lijekovima valja biti oprezan i prije uzimanja se konzultirati s liječnikom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Andoli, aspirini, analgetici, razni vitamini kojima je odavno istekao rok trajanja, onda antibiotici koje nismo popili do kraja, a “šteta da se bace jer nikad ne znaš”…

Ukratko, u kućnim apotekama nađe se svega i svačega. Zbog koronavirusa su ladice s lijekovima dopunjene i dodatnim preparatima koji bi nam trebali pomoći da prebolimo nesretni virus ako ga na koncu ne uspijemo izbjeći.


No od kolike su doista koristi sve te stvari koje čuvamo u kućnim ljekarnama? Je li što od toga štetno i što bi zapravo obavezno trebali imati u svojim domovima sad kad nam osim sezonske gripe i viroze prijeti i taj nesretni COVID-19? Pitali smo to liječnika opće prakse Milana Mazalina.

“Kao prvo, ljudi kod kuće uopće ne bi trebali imati previše raznih lijekova jer kućna apoteka ne bi trebala izgledati kao prava, a upravo to, nažalost, mnogi nastoje napraviti. Za to nema razloga, jer većinu lijekova ionako treba uzimati tek nakon dogovora s liječnikom ili barem farmaceutom” kaže doktor Mazalin.

Temperaturu ne treba odmah snižavati

Ono što bi ipak bilo preporučljivo imati za prvu ruku je nešto za snižavanje temperature, no i tu valja biti oprezan.

“U zadnje vrijeme za snižavanje temperasture najviše preporučujemo lijekove na bazi paracetamola, a ponekad se mogu uzimati i neki antireumatici. Doduše, nekim ljudima taj paracetamol ne uspije baš skinuti temperaturu jer je manje potentan, ali je bolji za ljude kojima bi, recimo, ibuprofen mogao izazvati neke gastro tegobe. No ni paracetamol nije bezazlen jer može oštetiti jetru”, kaže doktor Mazalin i naglašava da čak ni lijekove za snižavanje temperature ne bi trebalo uzimati po vlastitom nahođenju.

“Čak ni te lijekove za temperaturu ne treba uzimati bez konzultacije, niti temperaturu uopće treba skidati čim se pojavi i ako iznosi oko 37-38 Celzijevih stupnjeva. Temperaturu nižu od 38 ne treba skidati jer ona i služi za zaštitu od infekcija i kao pokazatelj u kojem smjeru čitav infekt ide. Na primjer, ako rano krenemo skidati temperaturu, onda temperatura nije odradila što je trebala, osjećamo se dobro, a zapravo još nismo zdravi”, kaže doktor Mazalin.

Od kapi za nos bolja je fiziološka otopina

Od drugih lijekova dobro je imati nekakve kapi za nos, iako niti s njima ne treba pretjerivati.

“Bolje su razne otopine morske vode i varijacije na temu tih fizioloških otopina za nos koje rade toaletu nosa, olakšavaju izbacivanje svih tih nakupljenih stvari u nosu pa tako i virusa. To se pokazalo dosta korisnim i u slučaju koronavirusa gdje je naročito važna vlažna sluznica koja je tako otpornija. Klasične kapi za nos mogu se koristiti u slučaju jakog začepljenja nosa, no tek neko kraće vrijeme i uz oprez jer mogu izazvati oštećenje nosne sluznice”, kaže doktor Mazalin.

Kod ljudi koji imaju proljev nisu loši ni probiotici, a za suhi kašalj dobro je imati nešto protiv kašlja, sirup ili pastile i to je zapravo sve što bi ljudi trebali imati u kućnim apotekama, kaže doktor.

Antibiotike se ne smije uzimati na svoju ruku

“Važno je naglasiti da treba izbjegavati imati u kući antibiotike jer za to doista nema nikakvog razloga. U zadnje je vrijeme nastala nekakva pošast oko azitromicina i deksametazona… Čim se u medijima pojavi neki lijek koji potencijalno pomaže kod COVID-19, odmah krene veliki interes. No kao prvo, problem je u tome što čovjek ne smije na svoju ruku uzimati takve lijekove, a drugo, bilo je dosta slučajeva u kojima se naknadno ustanovilo da ti lijekovi ne samo da nisu korisni nego su i štetni. Moj savjet je da se nikako ne nasjeda tim poluinformacijama kojima smo u zadnje vrijeme zatrpani i koje onda slijedimo u želji da se nekako zaštitimo”, kaže doktor Mazalin.

Vitamin D uzimati oprezno

U posljednje je vrijeme bilo dosta govora i o vitaminu D koji pomaže optimalnoj funkciji imuniteta, no i tu doktor Mazalin savjetuje oprez. “S D vitaminom treba biti oprezan. Iako ima dosta ljudi koji imaju deficit tog vitamina, to je ujedno i vitamin koji se može nagomilavati u organizmu pa možemo doći u stanje hipervitaminoze što također nije dobro. Tako da ga treba uzimati sa zrnom soli, što bi se reklo, odnosno ne napamet.”

Slična je stvar, kaže doktor, i s vitaminom C koji je jedno vrijeme bio jako popularan. “Istraživanjima se nije dokazalo da je pojačano uzimanje C vitamina korisno kod respiratornih infekata. Ako ćemo ga uzimati, bolje je držati se nekakvih prirodnih izvora, a vitamine u obliku tableta treba uzimati samo onda kada se dokaže njihov nedostatak u organizmu. Osim toga, i oni mogu biti loši za želudac”, kaže doktor Mazalin.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP