Prati nas

Mozaik

Ljetno računanje vremena – glupost od koje ne odustajemo

U nekoliko dana nakon pomicanja sata događa čak 20% srčanih infarkta više nego u drugim danima. Ljudi koji su morali naglo promijeniti svoj životni ritam, redovito su razdražljivi i neoprezni. Neposredna posljedica te činjenice je i znatno veći broj prometnih nesreća.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

liječenje odgođene ejakulacije. Treba mi puno da svršim. Ubrzavanje svršavanja.
foto: BigStock

Uštede energije pomicanjem naših satova sa “zimskog” na “ljetno” vrijeme se jedva mogu mjeriti. Jedini razlog za te promjene jest da to se čini diljem Europe. Makar i besmisleno, to se veoma teško može promijeniti, piše Deutsche Welle.

Glavni razlog za uvođenje “ljetnog” vremena je ušteda energije. To je bio argument gorljivog zagovornika pomicanja satova Benjamina Franklina još 1784. i to je bio razlog da su carska Njemačka i Austrougarska uvele ljetno računanje vremena usred Prvog svjetskog rata 1916. godine, kad se trebalo štedjeti svaki grumen ugljena i kap petroleja.


U stvarnosti, znamo da pomicanje satova nije pomoglo Njemačkoj u ratu, baš kao niti drugim zemljama koje su u to doba posegnule za tim već očajničkim potezom. Već ionako tanki argument za pomicanje satova, dakle ušteda energije, brzo se topi pred činjenicom da onda ljudi u proljeće i ljeto ranije pale grijanje i definitivno pada u vodu zbog sve više klima-uređaja koji bruje u Europi ljeti do dugo u noć. Sve u svemu, ušteda energije praktično nije mjerljiva i to nije mišljenje samo mrzovoljnih građana, nego i Ureda za procjenu posljedica tehničkih promjena njemačkog Bundestaga u njegovom najnovijem izvješću.

Loše, opasno i nezdravo

Negativnih posljedica ove promjene vremena zato ima čitav niz. U prometu, od 1980. kad je u Njemačkoj opet uvedeno “ljetno vrijeme” su se uglavnom već svi naučili ograničiti posljedice koliko je to moguće – jer ove nedjelje će vlakovi ili avioni iz prethodnog dana “kasniti” sat vremena, a na jesen će dolaziti jedan sat prerano. Ali ostaje pitanje: kome treba taj kaos u sektoru prometa, špedicije i logistike makar i trajao obično tek pola dana?

Povrh toga, postoje sektori gdje je to povezano sa dodatnim komplikacijama. Osobito u poljoprivredi to stvara probleme, jer ne samo da životinje ne razumiju što to izvode ti dvonošci, nego i biljke u rasadnicima imaju svoj ritam koji nema veze s našim računanjem vremena.

A taj ritam imaju i ljudi: liječnici praktično svake godine podsjećaju kako ima osoba koje su osobito osjetljive na promjene ritma njihovog sna. Makar se ove godine ovo pomicanje sata poklopilo s Uskršnjim praznicima, ostaje činjenica kako se, po saznanjima zdravstvenog osiguravatelja DAK u tri dana nakon pomicanja sata na “ljetno vrijeme” čak 15% više zaposlenih javlja na bolovanje. Razloga ima i to dobrih: osiguravatelj je u analizi proteklih 10 godina utvrdio kako se u nekoliko dana nakon pomicanja sata dešava čak 20% srčanih infarkta više nego u drugim danima.

Čak i ako vas ne “strefi” infarkt, ostaje medicinska činjenica kako su ljudi koji su morali naglo promijeniti svoj životni ritam, redovito razdražljivi i neoprezni. Neposredna posljedica te činjenice je i znatno veći broj prometnih nesreća u danima nakon promjene vremena. Jer naša opća razdraženost zbog nedostatka sna je povezana i sa činjenicom da na posao opet krećemo u sumrak – doba dana kad su udesi daleko najčešći.

Što treba Europi da se promijeni?

Ostaje dakle jedan jedini razlog da, usprkos svim tim nedostacima, uporno pomičemo satove svakih pola godine: to čine svi u Europi. Zapravo je to bio i razlog što je ljetno i zimsko vrijeme opet uvela i Njemačka: naime, tih mjera iz Prvog svjetskog rata – makar niti tada nisu mnogo pomogle – se sjetila Francuska za vrijeme naftne krize 1972. Kako bi se olakšalo zajedničko europsko tržište, to je onda prihvatila i Njemačka, kao i sve druge zemlje Europske ekonomske zajednice (koja je kasnije prerasla u EU).

U međuvremenu je sve više zemalja koje napuštaju tu praksu: nedavno je to učinila i Rusija. Mnogi europski građani niti ne znaju što bi bilo potrebno da se birokratski gigant Europske unije natjera da i Europa odustane od ove uzaludne mjere “uštede” energije – makar postoje sasvim konkretni razlozi za ukidanje tog pomicanja naših satova.

U međuvremenu čak oko tri četvrtine Nijemaca ne vidi smisao u ovim promjenama vremena, a njih 81% priznaje kako se u danima nakon prelaska na ljetno vrijeme osjećaju umorno i kako se ne mogu koncentrirati. Zato je gotovo apsurdno kako bi Nijemci radije ukinuli – zimsko, a ne ljetno vrijeme, dakle da satovi trajno ostanu jedan sat unaprijed. Astronomski, to je zapravo besmislica: mjereno po suncu, centralno europsko vrijeme i to u njegovoj zimskoj fazi, gotovo točno odgovara geografskoj dužini Berlina – ili Zagreba.

/autor: Anđelko Šubić, Deutsche Welle/

.

Show

U 92. godini umrla je glumica Zdenka Heršak

Napustila nas je velika umjetnica poznata po brojnim ulogama u kazalištu i u više od 60 filmova i serija. Manje je poznato da je Heršak bila i spisateljica te je objavila desetak knjiga.

Silvija Novak

Objavljeno

|

U 92. godini života umrla je poznata glumica Zdenka Heršak. Rođena je u Zagrebu, 19. kolovoza 1928. godine gdje je završila Zemaljsku glumačku školu te poslije bila članica studija Jadran filma.

Zanimljivo i možda manje poznato, nastupala je kao balerina u Hrvatskom narodnom kazalištu, a kad je Branko Gavella osnovao kazalište u Frankopanskoj, pridružuje se njegovom ansamblu. Zdenak Heršak ostala je članica tog kazališta sve do mirovine.


Ostat će upamćena po nizu sjajnih predstava u kojima je igrala: Držićev i Škiljanov “Dundo Maroje” iz 1955., gdje je u osam godina Lauru zaigrala čak 130 puta, zatim Krležino “Kraljevo”, von Horváthove “Priče iz Bečke šume”, glumila je Kobilu u “Balkonu” J. Geneta, Babakinu u “Ivanovu” A. P. Čehova, Bessie Burgess u predstavi “Plug i zvijezde”, Mariolu u “Gle, kako dan lijepo počinje” Z. Bajsića, Majoricu Beregi “U pozadini” M. Feldmana i u mnogim drugim predstavama. Osim u Gavelli, nastupala je i u drugim kazalištima u Zagrebu, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku.

Zdenka Heršak glumila je i u više od 60 filmova i serija, mežu kojima su “Kužiš stari moj”, “Seljačka buna 1573.”, “Događaj”, “Hoću živjeti”, “U raljama života”, “Ne daj se, Floki”, “Leo i Brigita”, “Duga mračna noć” te serije “Naše malo misto”, “Nepokoreni grad”, “Smogovci”, “Putovanje u Vučjak”, “Bitange i princeze” i druge.

Valja napomenuti i da je Heršak, osim glumačke, ostvarila i značajnu spisateljsku karijeru te je objavila desetak knjiga.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP