Prati nas

Vijesti

Špika o poskupljenju: Jadna nam majka, razgovarat ću s Karamarkom

Nadam se da to nisu reforme o kojima su govorili, komentirao je Špika i najavio kako će o tome pokušati razgovarati sa čelnikom HDZ-a i Domoljubne koalicije Tomislavom Karamarkom iako komunikacija unutar Domoljubne koalicije nije na nekoj razini.

Objavljeno

|

Što radi stranka umirovljenika?
screenshot: HTV

Brojne su reakcije na najavu poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a.  Predstavnici udruga umirovljenika i pacijenata oštro su se usprotivili najavi ministra  zdravlja Daria Nakića o povećanju cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna od 1. svibnja, ocjenivši kako je riječ o novom udaru na građane, a posebno na umirovljeničku populaciju koja je najveći korisnik zdravstvenih usluga, javlja Hina.

Članica vladajuće koalicije protiv povećanja cijene

Predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika ne slaže se s povećanjem cijenepolice dopunskog osiguranja i ističe kako BUZ, kao članicu Domoljubne koalicije, o tome nitko nije pitao za mišljenje. “Još nije imenovano Nacionalno vijeće za umirovljenika i starije osobe, koje je trebalo razmatrati sva pitanja koja se tiču umirovljenika, u što spada i pitanje povećanja police dopunskog osiguranja, ali bez obzira na to mi takav prijedlog ne bi podržali”, izjavio je Špika Hini. “Ako su to reforme, onda jadna nam majka. Nadam se da to nisu reforme o kojima su govorili”,  komentirao je Špika i najavio kako će o tome pokušati razgovarati sa čelnikom HDZ-a i Domoljubne koalicije Tomislavom Karamarkom “iako komunikacija unutar Domoljubne koalicije nije na nekoj razini”.


Mirovine rastu za 11, a dopunsko za 19 kuna

Predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Josip Kovačić kaže da će povećanje police dopunskog osiguranja biti novi udar na umirovljenike, koji su najveći korisnici usluga zdravstvenog sustava, iako se tijekom predizborne kampanje obećavalo da se umirovljenike neće dodatno financijski opteretiti. “Ovoga mjeseca umirovljenici su temeljem usklađivanja mirovina dobili prosječno povećanje mirovina za 11 kuna, a sada se dopunsko planira povećati za 19 kuna. To je katastrofa”, rekao je Kovačić čija udruga okuplja oko 280.000 umirovljenika.

“Mi smo apsolutno šokirani socijalnom neosjetljivošću i brzopletošću novog ministra zdravlja”, kaže predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović. Povećanje police dopunskog osiguranja sa 70 na 89 kuna samo je prvi korak prema izuzimanju cjelokupnog dopunskog osiguranja iz HZZO-a i njegova prepuštanja privatnicima, tvrdi Petrović.

Umirovljenici najranjivija skupina stanovništva

Ističe da su hrvatski umirovljenici u ovom trenutku najranjivija skupina stanovništva, jer se po prihodima i ekonomskoj sigurnosti nalaze na pretposljednjem 27. mjestu među zemljama EU-a, a po siromaštvu na samom vrhu EU-a, zajedno s umirovljenicima iz Bugarske, Rumunjske i Latvije.

I predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Marijo Drlje drži kako je ta odluka, koja je došla kao “grom iz vedra neba”, usmjerena protiv siromašnih građana, a to je, kaže, većina stanovnika Hrvatske. Poskupljenje dopunskog osiguranja, najave o uvođenju nadstandarda i dodatnog zdravstvenog osiguranja koje bi bilo prepušteno privatnicima samo potvrđuju strah pacijenata da će zdravstvo biti dostupno samo bogatima, a da će siromašni koji trebaju zdravstvenu skrb biti stavljeni u drugi plan, kaže Drlje.

 


Peđa Grbin (SDP): Hrvatski je sabor dana 21. ožujka ove godine (dakle, prije osam dana) usvojio Državni proračun za 2016. godinu, uz koji se usvajaju i planovi izvanproračunskih korisnika, jedan od kojih je i HZZO. U planu HZZO-a za 2016. godinu, kojeg smo, dakle, usvojili prije tek osam dana, nije predviđeno povećanje dopunskog osiguranja. Dapače, na stavci dobrovoljno zdravstveno osiguranje predviđeno je smanjenje rashoda sa 1.382.178.000 kuna na 1.259.179.000 kuna. Imajući navedeno u vidu, postavljam dva vrlo jednostavna pitanja HDZ-u i ministru Nakiću: ako smo predvidjeli smanjenje rashoda za dobrovoljno zdravstveno osiguranje, zbog čega ga poskupljujemo i što se to toliko drastično dogodilo od prošlog ponedjeljka da je danas potrebno probijati planove koje smo tada usvojili?

HZZO: Ministar nije taj koji odlučuje o cijeni

I dok ministar zdravlja Dario Nakić naveliko najavljuje poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja, u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje još uvijek nisu upoznati s njegovim planom, javlja RTL. Također, iz HZZO-a poručuju da ministar nije taj koji donosi konačnu odluku o cijeni police.

“Kad Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) dobije službeni nalog Ministarstva zdravlja za podizanje cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a, postupit će se po redovnoj pravnoj proceduri koja čini stavljanje odluke na javnu raspravu, te potom na Upravno vijeće HZZO-a koje donosi konačnu odluku temeljem detaljne analize i izviješća s javne rasprave”, poručili su iz HZZO-a.

Potvrdili su i da država prošle godine nije podmirila sve svoje obveze prema HZZO-u. “Točno je da se iz proračuna ne dobivaju sva sredstva koja bi trebala biti dobivena za pokrivanje prava koja je država dala osjetljivim skupinama. Za spomenuti broj polica na teret državnog proračuna trebalo bi HZZO-u biti uplaćeno 815 milijuna kuna, a država je HZZO-u u 2015. godini uplatila 365.776.982,88 kuna”, stoji u odgovoru HZZO-a.

.

Vijesti

Njemačka uvodi osnovnu mirovinu, u staž se ubrajaju odgoj djece, njegovanje starih i bolesnih

Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura.

Objavljeno

|

Autor

Nakon višemjesečnih prijepora vladajuća koalicija u Njemačkoj je postigla sporazum o osnovnoj mirovini. Dogovor predviđa isplatu dodatka na nisku mirovinu. Provjeravat će se samo umirovljenički prihodi, ali ne imovina, javlja Deutsche Welle.

“Rasjekli smo veliki čvor”, izjavila je predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer u Berlinu. Ona je postizanje dogovora objavila skupa s obnašateljicom dužnosti predsjednice SPD-a Malu Dreyer i šefom CSU-a Markusom Söderom.


Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura. Procjenjuje se da će dodatak na mirovinu dobivati između milijun i dvjesto tisuća i milijun i petsto tisuća umirovljenika te da će to državni proračun stajati između milijardu i milijardu i pol eura. Dodatak na mirovinu bi trebao biti isplaćivan od 2021. godine.

I dosad je u Njemačkoj postojao novčani dodatak za one s malim mirovinama. Ali, to je bila socijalna pomoć i isplaćivala ga je socijalna služba. Prema navodima Saveznog statističkog ureda prošle godine je takav dodatak dobivalo 1,1 milijun ljudi. Prosječna visina dodatka bila je 796 eura.

A što je osnovna mirovina?

Da ljudi nakon teškog rada cijelog života i redovitih uplata u mirovinski fond ne bi na kraju postajali socijalni slučajevi, vladajuća koalicija je dogovorila uvođenje osnovne mirovine. Tko je godinama radio, odgajao djecu ili njegovao stare ili bolesne u svojoj obitelji, dobivat će mirovinu koja će biti znatno viša nego što je egzistencijalni minimum, koji je dosad osiguravala socijalna služba.

Uvjet je, dakle, da čovjek ima najmanje 35 godina mirovinskog staža u što se ubrajaju uplate u mirovinsko osiguranje za vrijeme rada, odgoj djece ili njegovanje starih ili bolesnih osoba u vlastitoj obitelji, objašnjava Deutsche Welle.

Procjene potencijalnih korisnika se kreću od 320.000 (Institut za empirijska socijalna i gospodarska istraživanja) do gotovo tri milijuna (Studija Zaklade Bertelsmann i Instituta njemačkoga gospodarstva).

Provjera potreba

U Koalicijskom ugovoru CDU-a, CSU-a i SPD-a bilo je prvotno predviđeno da se potreba isplate mirovinskog dodatka provjerava na isti način kao što se dosad provjeravala potreba za isplatu socijalne pomoći. Ali, SPD se tomu kasnije protivio pa se odustalo od provjere imovine umirovljenika i njihovih partnera.

Provjeravat će se, dakle, samo primanja umirovljenika. To znači uz mirovine (iz svih stupova) i prihodi od najma nekretnina, rendite od dionica i slično. Ali, imovina je isključena od provjere. To znači da je teoretski moguće da netko živi u vili (vlastitoj ili s partnerom u njegovoj) i da zbog male vlastite mirovine dobiva mirovinski dodatak od države.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP