Prati nas

Aktivno starenje

Sporedno zanimanje je sjajna prilika za rad u mirovini

Odlazak u mirovinu ne treba predstavljati razlog za depresiju i nezadovoljstvo kada nam se nudi mogućnost dodatne zarade koja ne zamrzava mirovinu. Razmislite o tome što vas veseli, gdje se vidite i može li se vaš hobi pretvoriti u dobar izvor dodatne zarade.

Objavljeno

|

Kada se je sve plaćalo njemačkim markama
foto: BigStock

“Odlazak u mirovinu trebalo bi biti razdoblje opuštanja i uživanja u plodovima dugogodišnjeg rada. Mirovina bi trebala biti miran period u kojem ćemo se prepustiti sebi, svojim hobijima i interesima i svemu onome za što nismo imali vremena ranije”, kaže poduzetnica Ankica Livić.

Ipak, za nju i slične njoj, odlazak u mirovinu je posebno stresan iz više razloga. Onaj glavni je, svakako, financijske prirode. Osim toga, puno ljudi se s odlaskom u mirovinu počinje osjećati beskorisnima. Ako su u dobroj formi, a voljeli bi si podebljati kućni budžet te imaju volje, umirovljenicima se nudi izvrstan način za dodatnu zaradu, a to je sporedno zanimanje. Upravo je to bio put kojim se je Ankica u privatni posao otisnula u 60. godini života. I to nakon što je, kako smo već pisali, prisilno prijevremeno umirovljena.


Kaže, umirovljenici su u mogućnosti na taj način neki svoj hobi pretvoriti u dodatni izvor zarade, o čemu možda niste razmišljali dok ste bili u klasičnom radnom odnosu. Za one koji i sami razmišljaju o novom poduzetničkom putu, Ankica je odgovorila na najčešće postavljana pitanja.

Što je sporedno zanimanje?

Sporedno zanimanje, kao i kućna radinost zapravo spadaju u obrtničku djelatnost, a mogu je obavljati sve fizičke osobe koje nisu obveznici PDV-a.

Koji su uvjeti za obavljanje sporednog zanimanja?

-da te poslove obavljate isključivo osobnim radom (dakle, ne možete imati zaposlenike. Izuzetak su članovi vaše obitelji koji vam mogu pomagati).
-udovoljavanje posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, ako se obavlja djelatnost s popisa vezanih obrta.
-da vam ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja tih djelatnosti ne prelaze iznos od deset bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavlja određena djelatnost (prosječna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za studeni 2015. godine iznosila je 8.185 kunu (10 bruto prosječnih mjesečnih plaća iznosilo je 81.850 kuna).

Kako registriram sporedno zanimanje?

Pri gradskom Uredu za gospodarstvo rad i poduzetništvo, Odsjek za obrtni registar moguće je otvoriti ‘sporedno zanimanje’. Otvaranje je vrlo jednostavno i nije skupo. Potrebno je imati kopiju osobne iskaznice, podnijeti zahtjev, uplatiti pristojbu u državni proračun i biljege. Vrlo brzo dobijete rješenje i iskaznicu s kojom treba otići u Ministarstvo financija tj. područnu poreznu upravu (općina prebivališta). Nakon toga možete raditi legalno uz izdavanje računa za usluge.

Trošak registriranja je 170 kuna (od čega se 100 kuna odnosi na izdavanje odobrenja). Fizička osoba time ne stječe status obrtnika nego se vodi u evidenciji koju vode nadležni uredi državne uprave u županijama odnosno ured Grada Zagreba.

Kako pokrenuti posao u mirovini?

screenshot: RTL

Kako se obavlja naplata?

Za svaku isporuku potrebno je izdati račun koji mora sadržavati sljedeće podatke: naziv radnje, podaci o vlasniku, broj računa, datum izdavanja računa, naziv robe ili usluge, jedinična cijena i ukupna svota računa.

Ima li ih i koja su ograničenja?

Ako zaradite više od 10 prosječnih mjesečnih bruto plaća, morate prestati obavljati djelatnost 01. siječnja iduće godine i do 15. siječnja podnijeti Zahtjev za prestanak obavljanja djelatnosti.

Što je s porezom?

Porez se može obračunavati paušalno ili se porez na dohodak utvrđuje na temelju podataka iz poslovnih knjiga. Sami birate način oporezivanja ovisno o planiranoj količini proizvodnje odnosno količini usluga.

Što je s doprinosima?

Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno se ne obračunavaju ako ste umirovljenik, u suprotnome da.

Koje djelatnosti mogu obavljati?

Detaljan popis nalazi se na stranicama Narodnih novina. Ovo su samo neka od njih:

– razne usluge popravaka
– skupljanje puževa, ljekovitih biljaka
– usluge kovanja metala
– usluge pakiranja
– usluge brige o kućnim ljubimcima (čuvanje, šetanje)
– usluge pranja i glačanja odjeće

“Eto dragi moji, nadam se da sam vam možda barem malo dala prostora za razmišljanje. Smatram da zaista nema potrebe da nam odlazak u mirovinu predstavlja razlog za depresiju i nezadovoljstvo kada nam se nudi mogućnost dodatne zarade koja ne zamrzava mirovinu. Razmislite o tome što vas veseli, gdje se vidite i može li se vaš hobi pretvoriti u dobar izvor dodatne zarade te ako imate volje – registrirajte sporedno zanimanje. Sretno!”, piše Ankica Livić na svom portalu Kućanski poslovi.

.

Aktivno starenje

‘Sad napokon imam vremena pa učim strani jezik!’

Mnogi umirovljenici nakon prestanka radnog odnosa napokon imaju vremena posvetiti se svojim interesima, pa mnogi odlučuju naučiti neki strani jezik. U ponudi je mnogo tečajeva za umirovljenike, a dobra je vijest što se jezik može naučiti i u zrelijoj životnoj dobi.

Objavljeno

|

“Što sam učila u školi? Joj, pa ja sam vam učila ruski. Bilo je to prije ohoho godina. Takvo je vrijeme bilo – ili ruski ili ništa. Ne moram ni reći da mi od tog ruskog na kraju nije ništa ostalo. A i ne putujem u Rusiju, ne treba mi baš ruski jezik. Ali engleski – to je posve druga stvar”, priča nam Olga Mišak, umirovljenica iz Zagreba.

“Odlučila sam se na engleski jer u današnje vrijeme svi znaju engleski. To je postao nekakva lingua franca, zajednički jezik na kojem se svi sporazumijevaju. Osim toga, ako hoćeš pročitati nekakav članak izvana, vidjeti što se događa po svijetu, moraš znati engleski. To je postalo posve normalno. A mi koji nismo engleski učili u školi i koji nismo odrasli uz kompjutore, nama engleski nije tako prirodan i normalan kao mlađima. Ja sam zato došla na tečaj”, govori dalje gospođa Olga.


“U današnje vrijeme svi znaju engleski. Moji unuci su znali engleski i prije nego su krenuli u školu. Tu su filmovi, igrice, glazba… Engleski im je ušao u uho i prije nego su ga počeli učiti u školi. Ali s nama starijima je drugačije. Mi engleski nismo ‘uhvatili’ u mladosti i danas je puno teže naučiti ga. Ja sam zato odlučila upisati tečaj. U mirovini sam, imam vremena i sad je vrijeme da nešto napravim za sebe – a to je učenje jezika”, objašnjava naša sugovornica.

Tečaj je, kaže, platila na rate. “Upisala sam početni tečaj da mi objasne sve lijepo ispočetka. Imam nastavu dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom. Učiteljica nam je jako simpatična mlada djevojka. To koliko ona ima strpljenja s nama je nevjerojatno. Znate, mi stariji ne kopčamo baš tako brzo kao djeca i za neka nam stvari treba puno više vremena. Ali naša Ivana je jako strpljiva. Svaka joj čast”, kaže nam na kraju gospođa Olga pripremajući se za još jedan sat.

Učenje i druženje

Razna pučka otvorena učilišta, centri za kulturu i obrazovanje pa i privatne škole stranih jezika nude tečajeve jezika za umirovljenike. Oni nisu toliko popularni kao tečajevi jezika za mlade, no zainteresiranih se ipak nađe. Nekoliko pitanja postavili smo profesorici Ani Horvatović iz centra za jezike Poliglossa.

Razlikuje li se učenje jezika u starijoj dobi od učenja u mlađoj, kako je koncipiran tečaj i koje su specifičnosti učenja jezika kasnije u životu?

Imamo dosta učenika starije životne dobi koji dolaze iz privatnih razloga u smislu da sada napokon imaju vremena učiti jezike i žele savladati neki jezik za koji prije nisu imali vremena. Možda imaju neku rodbinu vani ili im djeca žive vani pa im treba jezik ili naprosto sada više putuju pa se žele moći sporazumjeti. Znači, treba im svakodnevna komunikacija, snalaženje u restoranima, u zračnoj luci i slično.

Je li nastava jezika za starije po nečemu specifična i razlikuje li se od nastave za mlađe osobe?

Prije svega, tečajevi za umirovljenike uglavnom su u prijepodnevnim satima kad umirovljenici imaju vremena jer ne rade i ne idu na posao. U to vrijeme i brže stignu do naše škole jer u prometu nije takva gužva kao kad bi na tečaj morali dolaziti poslijepodne kad su nam termini tečajeva za poslovne ljude ili učenike.

Što se same nastave tiče, i teme i način i ritam prezentiranja prilagođeni su starijim osobama i njihovim potrebama i dok poslovni ljudi više trebaju pisanu komunikaciju, umirovljenici uglavnom više trebaju usmenu komunikaciju pa je naglasak na konverzaciji, ponavljanju, igranju uloga i slično.

Posebno je i to što su na tečajevima jezika za umirovljenike naši polaznici okruženi osobama slične dobi i sličnih interesa, pa nema treme koja bi se možda pojavila da idu na tečaj s mlađima. Atmosfera na satovima je zato sjajna, opuštena, stvaraju se i prijateljstva koja često potraju i nakon što tečaj završi. Ljudi često poslije sata idu na kavu i druže se tako da je to jedna vrlo vrijedna posebnost tečaja za umirovljenike. Dakle, nije samo učenje jezika već i druženje.

Može li osoba u zrelim godinama doista savladati neki jezik i progovoriti ga kao da ga je počela učiti u mlađim godinama?

Starije osobe definitivno mogu naučiti jezik. Oni koji zaista dođu motivirani, čak i ako nemaju neko posebno predznanje, čak i ako nisu engleski ili koji drugi jezik nikada nisu učili, mogu ga savladati do razine koja im je potrebna. Godine tu nisu nikakva prepreka. Ako doista to žele, svi mogu naučiti strani jezik bez obzira na godine.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP