Prati nas

Zdravlje

Loše spavate? Evo kako si pomoći

Spavanje je jedna od najvažnijih stvari u životu. Nedovoljno sna može dovesti do raznih zdravstvenih problema, a o lošem raspoloženju ne treba posebno niti govoriti. Ako loše spavate, postoji rješenje ali važno je uložiti malo truda i biti discipliniran kod odlaska u krevet.

Objavljeno

|

Kako bolje spavati?
foto: Pixabay

Spavate li dobro ili se noću budite, a poslije ne možete ponovno zaspati? Ili vas možda muči apneja? Događa li vam se da noću loše spavate, pa ste zato umorni cijeli idući dan? Spavanje je, znamo svi, silno važno, a nedovoljno sna može dovesti do pojave raznih zdravstvenih poteškoća. Kako si pomoći kod nekih od najčešćih poremećaja sna?

Patite li od apneje?

To je doista velik problem. Patite li od apneje, shvatite to vrlo ozbiljno. Zanimljivo je da mnogi ljudi pate od lagane – ili čak teške – apneje, a da toga nisu uopće svjesni. Ljudi često na hrkanje gledaju kao na usputnu, smiješnu pojavu kod spavanja, a ne uviđaju da su česta noćna buđenja zapravo uzrokovana nedostatkom zraka i nemogućnošću disanja.



Postoje jednostavni testovi pomoću kojih možete doznati patite li od apneje i koliko je ona ozbiljna.  Najbolje je o njima se informirati kod svojeg liječnika. Ponekad je rješenje jednostavno: u snu ćete lakše disati ako izgubite koji kilogram ili ako se riješite nekog alergena iz vaše okoline. No problemi mogu biti i ozbiljniji pa je zato važno na vrijeme se informirati.

Često se budite noću? Kako nakon toga ponovno brzo zaspati?

Za početak, opustite se. Napeti mišići tijekom spavanja mogu potaknuti aktivnost mozga a to može dovesti do buđenja. Zato opustite mišiće i to jedan po jedan. Krenite od nožnih prstiju i fokusirajte se na svaki mišić sve do gornjeg dijela vašeg tijela. U većini slučajeva, dok dođete do vrata već ćete usnuti. Meditacija je općenito vrlo dobra za opuštanje i kvalitetan san. Probudite li se usred noći, ne razmišljajte u problemima niti o stvari koje morate obaviti idući dan, već se usredotočite na sadašnji trenutak i opuštanje. Ispraznite um i san će lakše doći.

Je li istina da se zbog nedovoljno sna nakupljaju kilogrami?

Da. I što je najgore, od nedovoljno sna masnoća će vam se nakupljati baš na najgorem mjestu – oko struka. Kad ne spavate dovoljno, vaš se metabolizam usporava kako bi sačuvao energiju te se istovremeno pokreću hormoni koji signaliziraju glad. Rezultat je prava hormonalna oluja koja dovodi do nakupljanja masnoće oko struka, a zna se da masnoća upravo u tom području pogoduje razvoju srčanih bolesti.

Kako se najbolje oporaviti ako ste loše spavali?

Odrijemajte. Najbolja stvar koju možete učiniti kad niste dobro spavali je da malo odspavate. No ako niste u mogućnosti malo ‘ubiti oko’, izađite na sunce. Zrake sunca signalizirat će vašem tijelu da mora biti budno.

Koja je idealna duljina popodnevnog drijemanja?

Dvadesetak minuta sasvim je dovoljno da se osjećate osvježeno. Možete drijemati i malo dulje, ali nemojte spavati dulje od 40 minuta. Spavate li dulje od toga, upast ćete u REM fazu dubokog sna pa ćete se osjećati mamurno kada se probudite.

Što možete napraviti kako biste već noćas bolje spavali?

Uspostavite dobru naviku odlaska u krevet. Sve elektroničke uređaje uklonite iz spavaće sobe, okupajte se ili otuširajte. U krevetu malo čitajte. To je bolje od gledanja televizije. Ponavljate li ovu rutinu svaki dan, u san ćete utonuti brže i spavat ćete bolje.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati