Prati nas

Zdravlje

Žene, dižite utege i jačajte mozak!

Poznato je da vježbanje popravlja zdravlje i tjelesnu kondiciju. No, novo istraživanje pokazalo je i da dizanje utega ima pozitivan učinak na održavanje mozga mlađim. Doista, želite li očuvati svoje moždane funkcije, bacite se na vježbe s opterećenjem.

Objavljeno

|

Kako očuvati mozak?
foto: Pexels

Bake bi trebale uvesti dizanje utega u svakodnevnu praksu. Naime, znanstvenici su otkrili da upravo vježbanje s utezima može spriječiti neke aspekte starenja mozga, pogotovo kod žena, piše portal Big Think. Kako naši mozgovi stare, oni postaju sve slabiji. Međutim, u kojem trenutku će se to početi događati jako ovisi o biološkoj dobi neke osobe, a to pak ovisi o tome koliko smo pazili na naše tijelo, kako smo se hranili i jesmo li vježbali.

Teresa Liu-Ambrose, profesorica fizikalne terapije i voditeljica neuroznanstvenog laboratorije pri Sveučilištu Columbia u Vancouveru, istraživanjem je provjerila može li se kod žena kod kojih je već nastupilo propadanje bijele tvari u mozgu usporiti taj proces kroz vježbanje s opterećenjem. Štoviše, Liu-Ambrose željela je provjeriti može li se bijela tvar ojačati, baš poput mišića.



Znanstvenici su grupu od 54 ispitanica u dobi od 65 do 75 godina, podijelili u tri grupe. Prva grupa je vježbala s utezima jednom tjedno, druga je vježbala s utezima dva puta tjedno,  a treća je dva puta tjedno radila vježbe istezanja i ravnoteže. Žene su zamoljene da ovakve vježbe izvode čitavu godinu. Nakon godine dana, ispitanice su ponovno podvrgnute skeniranju mozga kako bi se njihovo stanje usporedilo s onim prije.

Znanstvenici su ustanovili da je kod sve tri grupe primjetna određena lezija (odumiranje) bijele tvari. No kod onih koji su vježbali s utezima dva puta tjedno, to je odumiranje bijele tvari bilo značajno manje nego kod preostale dvije grupe. Također, primijećeno je da je grupa koja je više vježbala s utezima, hodala bolje, ravnomjernije i imala bolju ravnotežu. No najvažnije otkriće je to da postoji minimalna doza vježbe koju se mora obaviti kako bi se postigli ovi pozitivni rezultati. Drugim riječima, neće biti isti učinak ako se vježba samo jednom tjedno.

Jedino što znanstvenici nisu uspjeli otkriti je što to konkretno smanjuje lezije i ima li neke razlike u kogniciji između različitih grupa. Istraživači su jedino motrili fizičke promjene koje nastaju zbog vježbanja. Zaključak ove studije je jasan: vježbanje snažno utječe na poboljšanje vašeg zdravlja, kako tjelesnog, tako i mentalnog.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati