Prati nas

Zdravlje

Bezglutenska prehrana: Hir ili potreba?

Sve je veći broj ljudi koji samoinicijativno prelazi na bezglutensku prehranu, širi se i ponuda proizvoda koji se deklariraju kao proizvodi ‘bez glutena. No, koliko je ovakav stav rezultat popularnog trenda, a u kojoj je mjeri utemeljen na znanstvenim dokazima?

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako se hraniti bez glutena?
foto: Pexels

U novije vrijeme sve više se govori o štetnosti glutena, i to ne samo za oboljele od celijakije, kod koje je povezanost s unosom glutena potvrđena i dobro poznata, već i za ostatak populacije. Od izvora koji putem popularnih medija propagiraju bezglutensku prehranu kao poželjnu za opću populaciju, često se mogu čuti argumentacije da se gluten, gledano povijesno, relativno nedavno pojavio u ljudskoj prehranu, te da se količina glutena kojeg unosimo hranom u moderna vremena značajno povećala korištenjem novih sorti pšenice i procesiranih prehrambenih proizvoda. Pritom se o glutenu govori kao o glavnom krivcu za nastanak različitih bolesti suvremenog čovjeka.

Sve je veći broj ljudi koji samoinicijativno prelazi na bezglutensku prehranu, širi se i ponuda proizvoda koji se deklariraju kao proizvodi „bez glutena“. No, koliko je ovakav stav rezultat popularnog trenda, a u kojoj je mjeri utemeljen na znanstvenim dokazima? Odgovor na ovo pitanje donosi znanstveno-liječnički tim portala Dokazi u medicini.


Gluten i celiakija

Gluten je glavni protein kojeg nalazimo u zrnu pšenice, ječma, raži i drugih žitarica, koji tijestu pripremljenom od brašna ovih žitarica daje ljepljivu strukturu. Radi se zapravo o smjesi dvaju proteina: glutenina i teže probavljivog gliadina.

Napoznatija bolest povezana s unosom glutena je celijakija ili glutenska enteropatija, autoimuna bolest koja pogađa 1%, a po nekim izvorima i do 3% ljudi. Konzumacija glutena kod osoba s celijakijom pokreće neželjenu imunološku reakciju tijela te dovodi do upale i oštećenja sluznice tankog crijeva. Neprepoznata i neliječena bolest može biti uzrok vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema, a jedina metoda liječenja je doživotno izbjegavanje i najmanjih količina glutena u prehrani. Ukoliko postoji sumnja na celijakiju provode se krvni testovi, no konačna dijagnoza se postavlja nakon analize tkiva dobivenog biopsijom crijevne sluznice.

Pšenica i alergija

Druga skupina ljudi koji trebaju izbjegavati pšenične proizvode su ljudi koji imaju alergiju na pšenicu, koja se manifestira sličnim simptomima kao i druge prehrambene alergije.

Osim celijakije i alergije na pšenicu, u stručnoj se literaturi u novije vrijeme govori i o ‘necelijakičnoj preosljetljivosti na gluten’ ili ‘nepodnošenju pšenice’. O ‘preosjetljivosti na gluten’ govori se kod osoba kod kojih je isključena celijakija i alergija na pšenicu, a uočena je povezanost crijevnih (proljev, bol u trbuhu, nadustost) ili izvancrijevnih simptoma (npr. fibromialgija, depresija) s konzumacijom pšeničnih proizvoda.

U stručnim krugovima ne postoji suglasnost postoji li zaista ovakav poremećaj, tj. uzrokuje li ga gluten, fermentabilni ugljikohidrati (tzv. FODMAP skupina spojeva) ili neka druga proteinska komponenta pšeničnog zrna. Također, zbog nejasnih dijagnostičkih kriterija, nije moguće procijeniti njegovu učestalost; premapreglednom radu objavljenom u travnju ove godine mogao bi se javljati kod 0,6% do 6% ljudi. Slabo poznavanje ovog poremećaja te izostanak jasnih kriterija za njegovo dijagnosticiranje, vjerojatno je doprinijelo tomu da ga ljudi često samodijagnosticiraju te se stječe dojam da se radi o vrlo raširenom problemu.

Zaključak

Bezglutenska prehrana je nužna za ljude s celijakijom i alergijom na pšenicu, a moguće i da je poželjna za dio populacije s necelijakičnom osjetljivosti na gluten. Gluten nije neophodna komponenta ljudske prehrane te je moguće osmisliti balansiranu prehranu i bez glutena, a koja zadovoljava sve potrebe organizma za hranjivim sastojcima. Trenutno međutim ne postoje znanstveni dokazi da je takva prehrana za opću populaciju zdravija od uobičajene.

.

Zdravlje

Markotić: ‘Među onima na respiratoru su ljudi u četrdesetima’

Markotić je rekla da su i američko i britansko cjepivo u visokim fazama, a Rusi su također objavili određene rezultate koji se čine veoma dobri.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić smatra da cjepivom koje imamo – onim protiv gripe – trebamo izbjeći scenarij da u isto vrijeme imamo infekciju jednim i drugim virusom.

Komentirajući za HRT pad broja novozaraženih koronavirusom uz istodoban porast broja oboljelih u bolnicama, Markotić je rekla da su cijelo vrijeme spominjali da će, kako budu rasli brojevi, više ljudi biti u bolnicama, kao i slučajeva sa smrtnim ishodom. “Ipak, ono što vidimo u nekoliko većih klinika, uključujući našu, posljednih tjedan dana polako pada taj broj, ali to nije razlog za opuštanje ili predikciju”, kaže.


U bolnicu dolaze u teškom stanju

Dodala je da bolesnici koji dolaze u bolnicu uglavnom završavaju s upalama pluća ili u teškom stanju te trebaju respirator, vrlo često sa zatajenjem bubrega, pluća. Naglasila je da među njima ima i onih mlađe dobi, od 40 do 50 godina, ali i starijih.

“Zamjetno je da većina njih ima veći broj različitih kroničnih bolesti, ali za razliku od prve faze kad su to uglavnom bili stari ljudi iz domova u koje je virus prodro, sad je većinom riječ o kućanstavima u koja su ukućani donijeli virus”, rekla je Markotić za HRT.

Što je s cjepivom?

Markotić je rekla da su i američko i britansko cjepivo u visokim fazama, a Rusi su također objavili određene rezultate koji se čine veoma dobri. Dodala je da je danas u Klinici za infektivne bolesti bio i veleposlanik SAD-a koji je rekao da će biti važno da netko proizvede cjepivo i pri tome nije bitno tko: “Kad se napokon vidi tko će prvi moći ponuditi cjepivo, znat će se s kim će se sklapati ugovor i koje će točno cijene biti.”

Naglasila je da moramo cjepivom koje imamo, onim protiv gripe, izbjeći scenarij da u isto vrijeme imamo infekciju jednim i drugim virusom. Bilo bi dobro da se cijepi što šira populacija, dodala je.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP