Prati nas

Zdravlje

Bezglutenska prehrana: Hir ili potreba?

Sve je veći broj ljudi koji samoinicijativno prelazi na bezglutensku prehranu, širi se i ponuda proizvoda koji se deklariraju kao proizvodi ‘bez glutena. No, koliko je ovakav stav rezultat popularnog trenda, a u kojoj je mjeri utemeljen na znanstvenim dokazima?

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako se hraniti bez glutena?
foto: Pexels

U novije vrijeme sve više se govori o štetnosti glutena, i to ne samo za oboljele od celijakije, kod koje je povezanost s unosom glutena potvrđena i dobro poznata, već i za ostatak populacije. Od izvora koji putem popularnih medija propagiraju bezglutensku prehranu kao poželjnu za opću populaciju, često se mogu čuti argumentacije da se gluten, gledano povijesno, relativno nedavno pojavio u ljudskoj prehranu, te da se količina glutena kojeg unosimo hranom u moderna vremena značajno povećala korištenjem novih sorti pšenice i procesiranih prehrambenih proizvoda. Pritom se o glutenu govori kao o glavnom krivcu za nastanak različitih bolesti suvremenog čovjeka.

Sve je veći broj ljudi koji samoinicijativno prelazi na bezglutensku prehranu, širi se i ponuda proizvoda koji se deklariraju kao proizvodi „bez glutena“. No, koliko je ovakav stav rezultat popularnog trenda, a u kojoj je mjeri utemeljen na znanstvenim dokazima? Odgovor na ovo pitanje donosi znanstveno-liječnički tim portala Dokazi u medicini.


Gluten i celiakija

Gluten je glavni protein kojeg nalazimo u zrnu pšenice, ječma, raži i drugih žitarica, koji tijestu pripremljenom od brašna ovih žitarica daje ljepljivu strukturu. Radi se zapravo o smjesi dvaju proteina: glutenina i teže probavljivog gliadina.

Napoznatija bolest povezana s unosom glutena je celijakija ili glutenska enteropatija, autoimuna bolest koja pogađa 1%, a po nekim izvorima i do 3% ljudi. Konzumacija glutena kod osoba s celijakijom pokreće neželjenu imunološku reakciju tijela te dovodi do upale i oštećenja sluznice tankog crijeva. Neprepoznata i neliječena bolest može biti uzrok vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema, a jedina metoda liječenja je doživotno izbjegavanje i najmanjih količina glutena u prehrani. Ukoliko postoji sumnja na celijakiju provode se krvni testovi, no konačna dijagnoza se postavlja nakon analize tkiva dobivenog biopsijom crijevne sluznice.

Pšenica i alergija

Druga skupina ljudi koji trebaju izbjegavati pšenične proizvode su ljudi koji imaju alergiju na pšenicu, koja se manifestira sličnim simptomima kao i druge prehrambene alergije.

Osim celijakije i alergije na pšenicu, u stručnoj se literaturi u novije vrijeme govori i o ‘necelijakičnoj preosljetljivosti na gluten’ ili ‘nepodnošenju pšenice’. O ‘preosjetljivosti na gluten’ govori se kod osoba kod kojih je isključena celijakija i alergija na pšenicu, a uočena je povezanost crijevnih (proljev, bol u trbuhu, nadustost) ili izvancrijevnih simptoma (npr. fibromialgija, depresija) s konzumacijom pšeničnih proizvoda.

U stručnim krugovima ne postoji suglasnost postoji li zaista ovakav poremećaj, tj. uzrokuje li ga gluten, fermentabilni ugljikohidrati (tzv. FODMAP skupina spojeva) ili neka druga proteinska komponenta pšeničnog zrna. Također, zbog nejasnih dijagnostičkih kriterija, nije moguće procijeniti njegovu učestalost; premapreglednom radu objavljenom u travnju ove godine mogao bi se javljati kod 0,6% do 6% ljudi. Slabo poznavanje ovog poremećaja te izostanak jasnih kriterija za njegovo dijagnosticiranje, vjerojatno je doprinijelo tomu da ga ljudi često samodijagnosticiraju te se stječe dojam da se radi o vrlo raširenom problemu.

Zaključak

Bezglutenska prehrana je nužna za ljude s celijakijom i alergijom na pšenicu, a moguće i da je poželjna za dio populacije s necelijakičnom osjetljivosti na gluten. Gluten nije neophodna komponenta ljudske prehrane te je moguće osmisliti balansiranu prehranu i bez glutena, a koja zadovoljava sve potrebe organizma za hranjivim sastojcima. Trenutno međutim ne postoje znanstveni dokazi da je takva prehrana za opću populaciju zdravija od uobičajene.

.

Vijesti

Stotine znanstvenika upozorile su WHO da je opasnost od koronavirusa podcijenjena

Aktualne mjere zaštite – pranje ruku, nošenje zaštitnih maski, držanje rastojanja – prvenstveno su usmjerene na sprječavanje prijenosa virusa preko većih kapljica i izravnog kontakta. Ali, to nije dovoljno.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Znanstvenici su upozorili da u smjernicama za borbu protiv koronavirusa nije dovoljno uzeta u obzir opasnost od sitnih čestica koje lebde u zraku. Kao mjeru predlažu zabranu masovnijih okupljanja u zatvorenim prostorima, piše njemački javni servis Deutsche Welle.

Treba li nositi masku kad se ide u trgovinu? Kad će gostionice i barovi moći ponovo biti otvoreni? Što je s pravilima o rastojanju u restoranima? Kad ćemo ponovo moći bezbrižno letjeti?


Dok se brojne europske zemlje, uvjerene da su prebrodile koronakrizu, nastoje što prije vratiti normalnom životu, 239 znanstvenika s raznih područja je u stručnom časopisu Clinical Infectious Diseases objavilo upozorenje: prije svega zdravstvene ustanove i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) trebali bi puno ozbiljnije nego do sada uzeti u obzir opasnost od prenošenja virusa preko takozvanih aerosola.

Opasnost lebdi u zraku u zatvorenim prostorijama

Aerosoli su najsitnije čestice i kapljice vode koje lebde u zraku. Manje su od pet mikrometara. Kad ljudi izdišu, govore, smiju se ili pjevaju u izdahnutom zraku ispuštaju takve čestice koje se nesmetano šire po cijeloj prostoriji. Veće kapljice brzo padnu na pod, ali one najsitnije mogu lebdjeti u zraku još satima, osobito u zatvorenim prostorijama.

Ako u takvoj prostoriji boravi jedna inficirana osoba u najkraćem vremenu može zaraziti brojne druge ljude – čak i ako nikad nisu imali izravan kontakt.

WHO mijenja svoje stajalište

S obzirom na javni apel 239 znanstvenika sad je i Svjetska zdravstvena organizacija spremna na promjenu svojih preporuka. I ona uviđa “naznake dokaza” da se novi koronavirus može prenijeti i preko zraka, kaže Maria van Kerkhove, tehnička voditeljica u WHO-u za pandemiju COVID-19, u razgovoru s novinarima.

Na temelju novih spoznaja morale bi i smjernice WHO-a za borbu protiv koronavirusa biti prilagođene. Već je prije mjesec dana WHO morao revidirati svoju preporuku u vezi sa zaštitnim maskama.

Aerosoli najčešći način prijenosa zaraze

Prema spoznajama znanstvenika istraživanja influence i koronavirusa MERS-CoV pokazala su da se virusi prenose prije svega preko aerosola. “Imamo razloga polaziti od toga da se slično ponaša i virus SARS-CoV-2 i da su aerosoli glavni put prijenosa virusa”, kaže se u apelu koji su potpisali stručnjaci većinom s područja kemije, fizike i tehničkih znanosti, a manje virolozi i medicinari.

Aktualne mjere zaštite – pranje ruku, nošenje zaštitnih maski, držanje rastojanja – prvenstveno su usmjerene na sprječavanje prijenosa virusa preko većih kapljica i izravnog kontakta. Ali, to nije dovoljno. Na mogućnost prijenosa preko aerosola dosad nije dovoljno ukazivano, kažu znanstvenici.

Redovito zračenje prostorije pomaže

Autori apela zahtijevaju redovito i učinkovito zračenje prostorija svježim zrakom izvana. Cirkulacija zraka trebala bi biti izbjegnuta, osobito u javnim zgradama, školama, uredima, bolnicama i staračkim domovima. Postojeći sustavi zračenja trebali bi biti nadograđeni sustavima koji zrak isisavaju, filtriraju ili koji uz pomoć ultraljubičastog svjetla ubijaju viruse.

Ali prije svega trebalo bi izbjegavati prepune prostorije i velika okupljanja ljudi u zatvorenim prostorijama. To vrijedi ne samo za barove i gostionice nego i za javne zgrade i sredstva javnog prometa.

Predložene mjere imaju smisla

Iznenadna učestalost infekcija koronavirusom prilikom posjeta barova i restorana, ali i nastupa zborova, pokazuje da se infekcije vjerojatno prenose preko aerosola u zraku. S tim se slaže i profesor dr. Clemens Wendtner, voditelj Odjela za infektologiju i tropsku medicinu na klinici Schwabing u Münchenu, iako nije među potpisnicima apela.

Moguće je da je “višestruka cirkulacija nefiltriranog zraka za hlađenje” u klaonicama dovela do učestalog širenja zaraza, kaže Wendtner. Ovaj liječnik smatra da mjere koje znanstvenici predlažu u apelu imaju smisla i očekuje da će i WHO korigirati svoje preporuke.

„S obzirom na rast broja zaraženih u svijetu i istovremeno popuštanje mjera ograničenja kretanja u nekim zemljama poželjan bi bio poziv Svjetske zdravstvene organizacije za zaštitu od virusa SARS-CoV-2 u aerosolima, a sa znanstvenog stajališta to je nužno”, kaže profesor dr. Wendtner.

Ponašanje prilagoditi novim spoznajama

Na početku epidemije zacijelo je precijenjena opasnost prijenosa virusa preko površina koje dodirujemo, kaže profesorica za infekcijske bolesti na Sveučilištu u Ženevi, doktorica Isabella Eckerle, koja također nije potpisnica apela.

A s druge strane je podcijenjena opasnost prijenosa preko zraka u blizini inficiranih osoba (na obiteljskim slavljima, probama zborova ili u sportskim dvoranama).

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP