Prati nas

Zdravlje

Bezglutenska prehrana: Hir ili potreba?

Sve je veći broj ljudi koji samoinicijativno prelazi na bezglutensku prehranu, širi se i ponuda proizvoda koji se deklariraju kao proizvodi ‘bez glutena. No, koliko je ovakav stav rezultat popularnog trenda, a u kojoj je mjeri utemeljen na znanstvenim dokazima?

Objavljeno

|

Kako se hraniti bez glutena?
foto: Pexels

U novije vrijeme sve više se govori o štetnosti glutena, i to ne samo za oboljele od celijakije, kod koje je povezanost s unosom glutena potvrđena i dobro poznata, već i za ostatak populacije. Od izvora koji putem popularnih medija propagiraju bezglutensku prehranu kao poželjnu za opću populaciju, često se mogu čuti argumentacije da se gluten, gledano povijesno, relativno nedavno pojavio u ljudskoj prehranu, te da se količina glutena kojeg unosimo hranom u moderna vremena značajno povećala korištenjem novih sorti pšenice i procesiranih prehrambenih proizvoda. Pritom se o glutenu govori kao o glavnom krivcu za nastanak različitih bolesti suvremenog čovjeka.

Sve je veći broj ljudi koji samoinicijativno prelazi na bezglutensku prehranu, širi se i ponuda proizvoda koji se deklariraju kao proizvodi „bez glutena“. No, koliko je ovakav stav rezultat popularnog trenda, a u kojoj je mjeri utemeljen na znanstvenim dokazima? Odgovor na ovo pitanje donosi znanstveno-liječnički tim portala Dokazi u medicini.



Gluten i celiakija

Gluten je glavni protein kojeg nalazimo u zrnu pšenice, ječma, raži i drugih žitarica, koji tijestu pripremljenom od brašna ovih žitarica daje ljepljivu strukturu. Radi se zapravo o smjesi dvaju proteina: glutenina i teže probavljivog gliadina.

Napoznatija bolest povezana s unosom glutena je celijakija ili glutenska enteropatija, autoimuna bolest koja pogađa 1%, a po nekim izvorima i do 3% ljudi. Konzumacija glutena kod osoba s celijakijom pokreće neželjenu imunološku reakciju tijela te dovodi do upale i oštećenja sluznice tankog crijeva. Neprepoznata i neliječena bolest može biti uzrok vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema, a jedina metoda liječenja je doživotno izbjegavanje i najmanjih količina glutena u prehrani. Ukoliko postoji sumnja na celijakiju provode se krvni testovi, no konačna dijagnoza se postavlja nakon analize tkiva dobivenog biopsijom crijevne sluznice.

Pšenica i alergija

Druga skupina ljudi koji trebaju izbjegavati pšenične proizvode su ljudi koji imaju alergiju na pšenicu, koja se manifestira sličnim simptomima kao i druge prehrambene alergije.

Osim celijakije i alergije na pšenicu, u stručnoj se literaturi u novije vrijeme govori i o ‘necelijakičnoj preosljetljivosti na gluten’ ili ‘nepodnošenju pšenice’. O ‘preosjetljivosti na gluten’ govori se kod osoba kod kojih je isključena celijakija i alergija na pšenicu, a uočena je povezanost crijevnih (proljev, bol u trbuhu, nadustost) ili izvancrijevnih simptoma (npr. fibromialgija, depresija) s konzumacijom pšeničnih proizvoda.

U stručnim krugovima ne postoji suglasnost postoji li zaista ovakav poremećaj, tj. uzrokuje li ga gluten, fermentabilni ugljikohidrati (tzv. FODMAP skupina spojeva) ili neka druga proteinska komponenta pšeničnog zrna. Također, zbog nejasnih dijagnostičkih kriterija, nije moguće procijeniti njegovu učestalost; premapreglednom radu objavljenom u travnju ove godine mogao bi se javljati kod 0,6% do 6% ljudi. Slabo poznavanje ovog poremećaja te izostanak jasnih kriterija za njegovo dijagnosticiranje, vjerojatno je doprinijelo tomu da ga ljudi često samodijagnosticiraju te se stječe dojam da se radi o vrlo raširenom problemu.

Zaključak

Bezglutenska prehrana je nužna za ljude s celijakijom i alergijom na pšenicu, a moguće i da je poželjna za dio populacije s necelijakičnom osjetljivosti na gluten. Gluten nije neophodna komponenta ljudske prehrane te je moguće osmisliti balansiranu prehranu i bez glutena, a koja zadovoljava sve potrebe organizma za hranjivim sastojcima. Trenutno međutim ne postoje znanstveni dokazi da je takva prehrana za opću populaciju zdravija od uobičajene.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati