Prati nas

Zdravlje

Kava ne izaziva rak, osim ako nije prevruća

Studije koje su nekoć kavu dovodile u vezu s povećanim rizikom dobivanja raka mokraćnog mjehura nisu jednu stvar uzele u obzir: ljudi koji piju puno kave češće puše. Pušenje osjetno povećava rizik raka brojnih organa, pa tako i mokraćnog mjehura. Tako je u ranijim studijama nastao dojam da kava može uzrokovati rak. A zapravo se radi o posljedicama pušenja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Da li je kava zdrava?
foto: Pixabay

Možda još niste znali da je postojala sumnja kako kava “možda izaziva rak”, da može izazvati rak mokraćnog mjehura. Međunarodna agencija za istraživanje raka IARC, koja je povezana sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, bila je došla do toga zaključka još 1991. godine, piše Deutsche Welle.

Tko to dosad nije znao, može to odmah zaboraviti i uživati u svojoj kavi. Jer, nakon što je IARC vidio najnovije rezultate istraživanja, poslao je obavijest da nema opasnosti. Povećan rizik od raka uslijed kave ne može se zasad znanstveno potkrijepiti. Ali, IARC ipak naglašava da to ne znači da konzumacija kave ne može izazvati rak, nego samo da se na temelju dosadašnjih spoznaja to ne može tvrditi.


Studije koje su nekoć kavu dovodile u vezu s povećanim rizikom dobivanja raka mokraćnog mjehura nisu jednu stvar uzele u obzir, kaže se na stranicama IARC-a: ljudi koji piju puno kave češće puše. Pušenje osjetno povećava rizik raka brojnih organa, pa tako i mokraćnog mjehura. Tako je u ranijim studijama nastao dojam da kava može uzrokovati rak. A zapravo se radi o posljedicama pušenja.

Stručnjaci IARC-a za svoj su najnoviji izvještaj analizirali oko 500 studija o prehrani čovjeka i otprilike toliko laboratorijskih pokusa na životinjama. Njezini zaključci će biti objavljeni u stručnom časopisu “Lancet Oncology”.

Kava čak smanjuje rizik raka

Ima još jedna dobra vijest za one koji piju kavu: IARC vidi naznake da konzumacija kave čak može smanjiti rizik od nekih vrsta raka. Heiner Boeing, voditelj europske studije za istraživanje raka i prehranu EPIC na Njemačkom institutu za istraživanje prehrane Potsdam-Rehbrücke, to potvrđuje: “Kod raka dojke, želuca i jetre vidjeli smo smanjenje rizika kod povećanog konzuma kave. Taj učinak je bio osobito jasan kod raka jetre.”

Znanstvenici pretpostavljaju da neke tvari iz kave mogu utjecati na metabolizam jetre i razviti djelovanje protiv raka. “Prema dosadašnjim epidemiološkim spoznajama ništa ne govori protiv konzumiranja većih količina kave. Trenutno prije polazimo od pozitivnog učinka.”

Prevruća kava može biti opasna

Ipak, znanstvenici imaju jedno upozorenje. Prevrući napitci, bila kava, čaj ili voda, vjerojatno povećavaju opasnost raka jednjaka – samo zbog visoke temperature. To vrijedi vjerojatno za napitke koji su topliji od 65 stupnjeva Celzijevih, izjavio je glavni epidemiolog IARC-a Dana Loomis na jednoj konferenciji za novinare. “Vrući napitci mogu izazvati ozljede ili oštećenja jednjaka i tako povećati rizik raka”, kaže Gunter Kuhnle profesor na Sveučilištu u Readingu. “Osobito se mate-čaj pije vrlo vruć i kontinuirano. To bi moglo utjecati na rizik raka.” Dobro je, dakle, pustiti čaj da se malo ohladi.”

1991. je IARC napitke od biljke mate svrstao među one koji “vjerojatno izazivaju rak”, jer postoje “ograničene naznake” kancerogenosti kod čovjeka i “dovoljne naznake” u pokusima na životinjama. Hladni napitci od biljke mate, raširene u Južnoj Americi, omiljeni su i u Njemačkoj. Provjera tih istraživanja pokazala je da češća pojava raka jednjaka u nekim dijelovima Južne Amerike nije posljedica biljke mate, nego činjenice da se tamo čaj često pije krajnje topao.

I u drugim dijelovima svijeta u kojima se čaj pije jako topao, primjerice srednjoj i istočnoj Aziji ili istočnoj Africi, upadljivo puno ljudi ima tumor na jednjaku.

Uloga IARC-a

Međunarodna agencija za istraživanje raka ne provodi vlastite pokuse u vezi s mogućom kancerogenošću nekih tvari. Ona samo vrednuje postojeću stručnu literaturu u vezi s takvim pokusima koje provode znanstvenici diljem svijeta i iz njih izvlači zaključke. Tako tvari svrstava u određene kategorije koje govore koliko je neka tvar možda kancerogena.

U listopadu 2015. je IARC svrstao kobasicu, slaninu i druge mesne proizvode u kategoriju tvari koje sigurno izazivaju rak. Ti su proizvodi svrstani u istu kategoriju s nikotinom, dakle u kategoriju 1. “To, međutim, ne znači da je konzumacija mesa isto tako opasna kao i pušenje, nego samo da su podaci u oba slučaja pouzdani i jednoznačni”, naglašava Gunther Kuhnle.

Ta kategorija ne govori ništa o opasnosti tvari, dakle koliko jako neka tvar utječe na izazivanje raka. A to se često krivo tumači. Pušenje je puno opasnije od mesa – i sigurno opasnije od vrućih čajeva.

/autorica: Brigitte Osterath, Deutsche Welle/

.

Zdravlje

Kirurške maske propuštaju koronavirus, no znanstvenica misli da možda od njih i ima neke koristi

SZO i hrvatske zdravstvene vlasti nisu preporučile opće nošenje maski, navodeći između ostalog da kriruške maske treba mijenjati svakih par sati te da one izravno propuštaju zrak sa strane, budući da ‘ne dihtaju’.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u kontekstu koronakrize preporučuje držanje fizičkog razmaka svima i nošenje maski zdravim osobama samo u slučajevima kada se brinu za drugu inficiranu osobu. Maska se preporučuje i onima koji kašlju i kišu kako bi se u slučaju eventualne Covid-19 infekcije zaštitilo zdrave.

Stalno se naglašava da je nošenje maske jedino djelotvorno u kombinaciji s propisanim higijenskim mjerama te propisanim odlaganjem isluženih maski. Većina država naredila je držanje dvometarskog razmaka među osobama, budući da je dokazano da se virus širi iskašljanim kapljicama uz pretpostavku da će se većina kapljica osušiti i pasti na tlo u neposrednoj okolini osobe koja ih je izbacila.


No BBC javlja da su istraživači Instituta tehnologije u Massachusettsu (MIT) koristeći posebne kamere otkrili što se dogodi kada osoba zakašlje i kihne. Utvrđeno je da se u takvim situacijama formira mali, ali brzi oblak plina koji može sadržavati kapljice različite veličine te da najmanje među njima mogu biti prenesene na respektabilne daljine.

U laboratorijskim uvjetima izmjerili su da kašalj može potjerati kapljice na daljinu od 6 metara, dok se ta daljina u slučaju kihanja kreće čak do 8 metara. Voditeljica istraživanja Lydia Bourouiba, stručnjakinja za dinamiku fluida, kaže da je zabrinuta zbog propisane fizičke distance. “Ono što izbacujemo kašljanjem ili kihanjem je plinski oblak koji zarobljava kapljice različitih veličina i nosi ih kroz prostoriju. Ta ideja sigurnosti zbog razmaka od metar ili dva i vjerovanja da će kapljice pasti na tlo u tom perimetru nije potvrđena onim što smo mi kvantificirali i izmjerili”, kaže.

Lydia Bourouiba smatra da u nekim situacijama, pogotovo u interijerima i loše ventiliranim prostorima, maska može smanjiti rizik od zaraze. Primjerice, kada susretnete nekoga tko je zaražen, maska može skrenuti struju njihovog daha od vaših usta. Tanke kirurške mase ne štite od najmanjih čestica, jer ne pružaju takvu vrstu filtracija. Ali možda mogu postrance skrenuti taj oblak, sugerirala je Bourouiba za BBC.

Ovaj scenarij, naglasimo, u obzir uzima situaciju u kojoj se zaražena osoba nalazi točno ispred bolesne osobe. Uz to, zanemaruje činjenicu da virus ulazi i kroz oči. Istraživanje i zaključak imaju isključivo “mehanički” pristup kojeg još trebaju valorizirati epidemiolozi primjenom svojih znanja.

Podsjetimo, SZO i hrvatske zdravstvene vlasti nisu preporučile opće nošenje maski, navodeći između ostalog i da kriruške maske treba mijenjati svakih par sati te da one izravno propuštaju zrak sa strane, budući da “ne dihtaju”. “Kada bi se pretpostavilo da je značajan dio stanovništva zaražen i da ima blaže simptome, tada bi nošenje maski koristilo. Jer onda bi manje izlučivali viruse prema van. Za osobe koje su zdrave i nose maske, manja je šansa da će se zaraziti kapljicama zaraženih soba. Ali problem s maskama je taj da ih morate stalno popravljati. Ako nemate čiste ruke, samo ćete još prstima na lice, oči i nos nanijeti viruse. Zato smo malo skeptični prema univerzalnoj preporuci nošenja maske”, kazao je za HRT voditelj Epidemiološke službe HZJZ-a Bernard Kaić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP