Prati nas

Mozaik

7 stvari o kojima snaha i svekrva moraju porazgovarati

Odnos snahe i svekrve jedan je od najkompleksnijih na svijetu. No da bio sve ipak prošlo glatko, važno je razgovarati i neke stvari dogovoriti unaprijed kako bi se izbjegli konflikti. Ovih sedam savjeta pomoći će vam da vam snaha doista bude kao kći.

Objavljeno

|

Zašto se snahe i svekrve mrze?
foto: BigStock

Odnos svekrve i snahe jedan je od onih koji potencijalno nose najviše tenzija. Dodajte tome i još koje unuče i stvari doista mogu lako krenuti u krivom smjeru. Zato je dobro neke stvari razriješiti odmah na početku. Psihoterapeutkinja Deanna Brann predlaže o čemu bi svaka snaha i svekrva trebale raspraviti:

1. Kako da vas snaha zove

Kad prvi puta ustanovite odnos s vašom snahom ili mladom ženom koja će vam to tek postati, ona možda neće odmah znati kako da vas zove. Riješite to tako da joj jednostavno kažete ‘Zovi me imenom’ ili kako već preferirate.


Isto vrijedi i za ime kojim će vas zvati vaši unuci. Djeca možda u početku neće znati dobro izgovoriti riječ ‘baka’ ili vaše ime, no možda vam se svidi i taj njihov nespretni mali pokušaj (baba, nana i slično). U svakom slučaju, i o tome otvoreno porazgovarajte sa snahom kako ne bi bilo nedoumica.

2. Prva posjeta novorođenčetu

Sigurno želi čim prije vidjeti svoje novo unuče i vaša snaha to zna. No iako ne trebate očekivati da ćete biti na samom porođaju, možete očekivati poziv u sljedećih nekoliko tjedana. ‘Ovo je posebno vrijeme za vašeg sina i snahu. Recite im da ste voljni doći kad god to njima najbolje odgovara. No, dajte im do znanja da doista želite doći u neko dogovoreno vrijeme i da to ne bi trebalo ostati otvoreno pitanje. Najbolje je dogovoriti se prije samog poroda, a kad beba napokon stigne sve će već biti riješeno’, kaže Brann. Također, ponudite svoju pomoć oko kuće jer mladi roditelji pomoć doista trebaju.

3. Kratki posjeti

Bake i djedovi koji žive blizu imaju prednost da uvijek mogu navratiti. No takvi nenajavljeni dolasci možda vašoj snahi nisu po volji. Zato poštujte jedno pravilo, a to je da uvijek prvo nazovete i pitate je li zgodno da dođete. Također zapamtite da tim pozivom ne obavještavate da ćete doći, nego pitate možete li doći i da odgovor može biti da ovoga trenutka možda i ne bi bilo najzgodnije. Nemojte se zbog takvog odgovora uvrijediti. Poštujte vrijeme i planove vaše djece.

4. Gdje ćete spavati tijekom dužih posjeta

Mnogi mladi parovi u svojim domovima nemaju luksuz posebne sobe za goste, a ponekad i spavanje u dnevnom boravku može biti problem, pogotovo ako je u kući i novorođenče. Pokušajte zato organizirati noćenje kod nekih prijatelja, rođaka ili u hotelu. Ako vam djeca ipak ponude da prespavate kod njih, u redu. No poštujte njihov prostor. Znajte da spavanje negdje drugdje može biti dobro i za vas jer će vam nakon čitavog dana igranja s unucima svakako trebati odmor.

5. Praznici

Obitelji za važne blagdane poput Božića ili Uskrsa obično žele biti zajedno. No nisu svi uvijek u mogućnosti biti na okupu. Zato je dobro da se unaprijed dogovorite hoćete li za neki blagdan vi doći u posjet k njima, oni k vama ili su možda odlučiti taj blagdan provesti sa snahinom obitelji, a onaj idući s vama. Također, razgovarajte sa snahom o darovima. Imajte na umu da su to ipak njezina djeca i da možda i darivanju želi pristupiti na svoj način. Ne brinite, bit će dovoljno prostora i za baku da razmazi unuke.

6. Pravila oko čuvanja unuka

I ovo je još jedna od vrlo važnih tema bez obzira čuvate li unuke redovito ili tek povremeno. Važno je uspostaviti neka osnovna pravila pa raspravite sa snahom sljedeće stvari:

– Koja su to važna pravila prilikom čuvanja djece

– Kako se ponijeti u određenim situacijama

– Kakva su pravila vezana uz prehranu i spavanje

I novac je važna tema, iako mnoge bake odbijaju i samu pomisao na to da budu plaćene za čuvanje unuka. No djeca znaju biti priličan trošak koji si bake i djedovi sa svojim malim mirovinama često ne mogu priuštiti. Dogovorite sa snahom i sinom i detalje poput kupovanja hrane ili igračaka te ostalih troškova koje budete imali prilikom čuvanja djece. Znajte da će im vaša pomoć u svakom slučaju biti mnogo jeftinija nego da unajmljuju dadilju.

7. Novac i darovi

Bake i djedovi vole razmaziti svoje unuke darovima. No mnogi roditelji to zapravo ne vole. Oni nastoje od svojeg djeteta napraviti čovjeka koji će se odgovorno odnositi prema novcu i neće pošto-poto morati imati baš svaku igračku koju vidi. Zato je najbolje da pitate prije nego nešto kupite. Osim toga, tako ćete spriječiti da djeca više puta dobiju istu igračku što se također zna dogodii.

Što se pak novca tiče, možda bi vaša snaha više voljela da djetetu uplaćujtete novac na štednu knjižicu umjesto da mu ga dajete. Naravno, neki sitni iznosi za sladoled ili čokoladu će uvijek biti dobrodošli.

.

Mozaik

Mudri ljudi su manje usamljeni, evo zašto

Svi znamo da biti sâm i biti usamljen nije jedno te isto. No zašto se neki ljudi osjećaju usamljeni, a neki drugi ne – iako možda imaju sličan društveni život? Odgovor bi mogao biti: zbog mudrosti!

Objavljeno

|

Usamljenih je na svijetu mnogo pa se ponekad govori i o pravoj epidemiji usamljenosti. Istraživanja pokazuju da se broj ljudi koji kažu da se osjećaju usamljeno u zadnjih 50 godina udvostručio, a s rapidnim starenjem stanovništva taj će se broj sigurno i povećavati.

Ali biti usamljen i biti sâm nije jedno te isto! Doktor Dilip Jeste sa Sveučilišta Kalifornija, gostujući u programu CNN-a, kazao je ovako: “Moramo znati da je osjećaj usamljenosti subjektivan. Usamljenost ne znači biti sâm, ne imati prijatelje… Usamljenost se opisuje kao ‘subjektivna nevolja’. U biti to je opaženi jaz između veza koje imamo i veza koje bismo željeli imati.”


O usamljenosti je provedeno već dosta istraživanja, no doktor Jeste i kolege proveli su istraživanje koje je pokušalo povezati usamljenost i mudrost. Istraživanje upravo te veze svakako ima smisla. Osim anegdotalnih dokaza, detaljnije studije sugeriraju da je sama narav mudrosti posve suprotna usamljenosti, kaže doktor Jeste.

Iz dosad objavljenih studija može se iščitati da je mudrost kompleksna ljudska osobina sastavljena od emotivne samoregulacije, samorefleksije, pro-socijalnog ponašanja poput empatije i suosjećanja, odlučnosti, tolerancije, njegovanja raznolikih vrijednosti i duhovnosti.

Usamljenost je najizraženija u tri životna stadija

Koristeći seriju isprobanih instrumenata za mjerenje usamljenosti, mentalnog i fizičkog zdravlja te mudrosti, doktor Jeste i njegovi kolege ispitali su usamljenost i mudrost na osobama između 27 i 101 godine starosti.

Rezultati nisu bili ohrabrujući. U grubo, 76 posto ispitanih kazali su da se osjećaju umjereno do jako usamljeno, a što je neki ispitanik bio više usamljen, to je bilo vjerojatnije da je lošeg psihičkog, tjelesnog i kognitivnog stanja.

Znanstvenici su također pronašli i zanimljivu vezu između usamljenosti i dobi. Otkrili su da je usamljenost najizraženija u tri životna stadija: u kasnim dvadesetima, u srednjim pedesetima i kasnim osamdesetima. Iako studija sama po sebi nije bila osmišljena da objasni ovu pojavu, Jeste je ponudio moguće razloge: “Kasne dvadesete su razdoblje važnih životnih odluka što je često i vrlo stresno jer možda osjećate da su vaši prijatelji donijeli bolje odluke od vas. Zbog toga možete osjećati krivnju jer ste odlučili tako kako ste odlučili.”

“U srednjim pedesetima svjedočit ćete i prvim smrtima sebi bliskih ljudi te možda i po prvi puta doista shvatiti da nećete živjeti zauvijek. Što se usamljenosti u kasnim osamdesetima tiče, mnogo dobrih prijatelja je već pomrlo, a i vaš se životni vijek bliži kraju, a ne pomažu ni vrlo izvjesne financijske poteškoće”, navodi Jeste.

No nije sve tako crno

Što se odnosa mudrosti i usamljenosti tiče, ispitivanja su pokazala da što je netko mudriji, manje će osjećati onu vrstu duboke usamljenosti tako štetne po zdravlje. Znanstvenici su mudrost mjerili kroz šest ključnih aspekata: altruizam, osjećaj za pravdu, samouvid, općenita znanja o životu, upravljanje emocijama, prihvaćanje raznolikih vrijednosti i odlučnost. Istraživanja sugeriraju da mudre osobe koje gaje dobar odnos same sa sobom jednako toliko kao i sa drugim osobama, biraju u kakvom će društvu biti – bez obzira jesu li okruženi prijateljima ili nisu.

Pitanje koje se samo po sebi nameće je kako razviti mudrost?

Nažalost na ovo pitanje ne postoji baš mnogo odgovora, a ako odgovori i postoje, oni su često pseudoznanstveni ili nedovoljno istraženi. Koncept mudrosti je teško definirati jer je sastavljen od čitavog niza društvenih ponašanja. No oslonimo li se na samu definiciju, mogli bismo reći da, želite li biti mudri, poradite na introspekciji, naučite kako regulirati emocije i njegujte empatiju. Rezultat svega toga mogao bi biti i da se osjećate manje usamljeno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP