Prati nas

Mozaik

7 stvari o kojima snaha i svekrva moraju porazgovarati

Odnos snahe i svekrve jedan je od najkompleksnijih na svijetu. No da bio sve ipak prošlo glatko, važno je razgovarati i neke stvari dogovoriti unaprijed kako bi se izbjegli konflikti. Ovih sedam savjeta pomoći će vam da vam snaha doista bude kao kći.

Objavljeno

|

Zašto se snahe i svekrve mrze?
foto: BigStock

Odnos svekrve i snahe jedan je od onih koji potencijalno nose najviše tenzija. Dodajte tome i još koje unuče i stvari doista mogu lako krenuti u krivom smjeru. Zato je dobro neke stvari razriješiti odmah na početku. Psihoterapeutkinja Deanna Brann predlaže o čemu bi svaka snaha i svekrva trebale raspraviti:

1. Kako da vas snaha zove

Kad prvi puta ustanovite odnos s vašom snahom ili mladom ženom koja će vam to tek postati, ona možda neće odmah znati kako da vas zove. Riješite to tako da joj jednostavno kažete ‘Zovi me imenom’ ili kako već preferirate.


Isto vrijedi i za ime kojim će vas zvati vaši unuci. Djeca možda u početku neće znati dobro izgovoriti riječ ‘baka’ ili vaše ime, no možda vam se svidi i taj njihov nespretni mali pokušaj (baba, nana i slično). U svakom slučaju, i o tome otvoreno porazgovarajte sa snahom kako ne bi bilo nedoumica.

2. Prva posjeta novorođenčetu

Sigurno želi čim prije vidjeti svoje novo unuče i vaša snaha to zna. No iako ne trebate očekivati da ćete biti na samom porođaju, možete očekivati poziv u sljedećih nekoliko tjedana. ‘Ovo je posebno vrijeme za vašeg sina i snahu. Recite im da ste voljni doći kad god to njima najbolje odgovara. No, dajte im do znanja da doista želite doći u neko dogovoreno vrijeme i da to ne bi trebalo ostati otvoreno pitanje. Najbolje je dogovoriti se prije samog poroda, a kad beba napokon stigne sve će već biti riješeno’, kaže Brann. Također, ponudite svoju pomoć oko kuće jer mladi roditelji pomoć doista trebaju.

3. Kratki posjeti

Bake i djedovi koji žive blizu imaju prednost da uvijek mogu navratiti. No takvi nenajavljeni dolasci možda vašoj snahi nisu po volji. Zato poštujte jedno pravilo, a to je da uvijek prvo nazovete i pitate je li zgodno da dođete. Također zapamtite da tim pozivom ne obavještavate da ćete doći, nego pitate možete li doći i da odgovor može biti da ovoga trenutka možda i ne bi bilo najzgodnije. Nemojte se zbog takvog odgovora uvrijediti. Poštujte vrijeme i planove vaše djece.

4. Gdje ćete spavati tijekom dužih posjeta

Mnogi mladi parovi u svojim domovima nemaju luksuz posebne sobe za goste, a ponekad i spavanje u dnevnom boravku može biti problem, pogotovo ako je u kući i novorođenče. Pokušajte zato organizirati noćenje kod nekih prijatelja, rođaka ili u hotelu. Ako vam djeca ipak ponude da prespavate kod njih, u redu. No poštujte njihov prostor. Znajte da spavanje negdje drugdje može biti dobro i za vas jer će vam nakon čitavog dana igranja s unucima svakako trebati odmor.

5. Praznici

Obitelji za važne blagdane poput Božića ili Uskrsa obično žele biti zajedno. No nisu svi uvijek u mogućnosti biti na okupu. Zato je dobro da se unaprijed dogovorite hoćete li za neki blagdan vi doći u posjet k njima, oni k vama ili su možda odlučiti taj blagdan provesti sa snahinom obitelji, a onaj idući s vama. Također, razgovarajte sa snahom o darovima. Imajte na umu da su to ipak njezina djeca i da možda i darivanju želi pristupiti na svoj način. Ne brinite, bit će dovoljno prostora i za baku da razmazi unuke.

6. Pravila oko čuvanja unuka

I ovo je još jedna od vrlo važnih tema bez obzira čuvate li unuke redovito ili tek povremeno. Važno je uspostaviti neka osnovna pravila pa raspravite sa snahom sljedeće stvari:

– Koja su to važna pravila prilikom čuvanja djece

– Kako se ponijeti u određenim situacijama

– Kakva su pravila vezana uz prehranu i spavanje

I novac je važna tema, iako mnoge bake odbijaju i samu pomisao na to da budu plaćene za čuvanje unuka. No djeca znaju biti priličan trošak koji si bake i djedovi sa svojim malim mirovinama često ne mogu priuštiti. Dogovorite sa snahom i sinom i detalje poput kupovanja hrane ili igračaka te ostalih troškova koje budete imali prilikom čuvanja djece. Znajte da će im vaša pomoć u svakom slučaju biti mnogo jeftinija nego da unajmljuju dadilju.

7. Novac i darovi

Bake i djedovi vole razmaziti svoje unuke darovima. No mnogi roditelji to zapravo ne vole. Oni nastoje od svojeg djeteta napraviti čovjeka koji će se odgovorno odnositi prema novcu i neće pošto-poto morati imati baš svaku igračku koju vidi. Zato je najbolje da pitate prije nego nešto kupite. Osim toga, tako ćete spriječiti da djeca više puta dobiju istu igračku što se također zna dogodii.

Što se pak novca tiče, možda bi vaša snaha više voljela da djetetu uplaćujtete novac na štednu knjižicu umjesto da mu ga dajete. Naravno, neki sitni iznosi za sladoled ili čokoladu će uvijek biti dobrodošli.

.

Stil i ljepota

Kako sam zavoljela second hand shopove

Bila sam iznenađena da se takva stvar može pronaći u dućanu s rabljenom odjećom, a još veći šok je uslijedio kad sam doznala cijenu. Naime, haljina koja bi u regularnoj trgovini stajala najmanje 700 kuna, u second handu je koštala tek 70 kuna.

Objavljeno

|

Otvorila sam jedan dan ormar i ustanovila da nemam što obući. Stigle su ljetne vrućine, a meni se dogodilo da mi je moja omiljena ljetna odjeća ili premala, ili poderana, ili mi više nije omiljena. To može značiti samo jedno: Vrijeme je za šoping! Otišla sam do najdraže trgovine i kupila dvoje hlača, suknju, tri košulje, šest majica, svileni šal i torbu. I sve to platila – 250 kuna!

Pitate se kako? Moj odgovor je – second hand shop.


Idete li u second hand shopove ili trgovine s rabljenom robom? Moram priznati da sam se ja dugo tome opirala. Ne znam. Bilo mi je nečeg odbojnog u nošenju stare odjeće koju je netko nosio prije mene. Činilo mi se da se tamo oblače samo ljudi s krajnjeg dna društvene ljestvice, a ja sam mislila da još uvijek financijski stojim dovoljno dobro da ne moram pribjegavati tako nečemu.

No onda sam na jednoj prijateljici primijetila fenomenalnu haljinu. Siva, do koljena, načinjena od nekakve svile i s jako zanimljivom kragnom. Pitala sam je gdje ju je kupila, a ona mi odgovorila: U second hand shopu!”

Bila sam iznenađena da se takva stvar može pronaći u dućanu s rabljenom odjećom, a još veći šok je uslijedio kad sam doznala cijenu. Naime, haljina koja bi u regularnoj trgovini stajala najmanje 700 kuna, u second handu je koštala tek 70 kuna.

“Ma ja ti se tamo stalno oblačim”, rekla mi je ta moja, inače uvijek vrlo dotjerana prijateljica. “Izbor je dosta dobar i stalno dolaze nove stvari. Istina, čovjek si treba dati malo truda i prekopati po stvarima, no gotovo uvijek se može naći nešto zanimljivo. A ono što je najvažnije, cijene su takve da doista ne moraš razmišljati možeš li si nešto priuštiti ili ne.”

Tako sam odlučila i ja trgovini rabljenom odjećom dati šansu. Nakon ove zadnje financijske krize, u našoj su državi procvjetale tri vrste lokala: kladionice, pekare i second hand shopovi. I dok od prvog dvoje baš i nema neke koristi, trgovine s rabljenom robom pokazale su se dosta interesantnima. Odabrala sam jedan takav dućan, uzela si vremena i krenula u potragu.

Dućan u koji sam došla bio je dosta prostran tako da roba nije bila nagruvana i nabacana već lijepo složena kao i u običnoj trgovini. Bio je radni dan prijepodne i u trgovini nije bila gužva. Bilo je tek nekoliko drugih kupaca, među kojima i dvije mlade, vrlo otkačeno odjevene cure koje sigurno nisu došle u second hand shop u potrazi za povoljnim cijenama, već za neobičnim komadima odjeće.

Odjeća je bila složena po vrsti: na jednom stalku traperice, na drugom hlače od drugih materijala, zatim suknje, pa onda debele veste, pa posebno majice od tanjih materija,a pa onda majice kratkih rukava i na kraju sportska odjeća. Razlika u odnosu na običnu trgovinu je u tome da od svakog komada odjeće imate samo jedan jedini primjerak umjesto da na stalku stoji deset istih haljina kao u običnom butiku.

Pregledala sam što se nudi i na kraju izabrala jednu sivu majicu od tanke vune s dugim rukavima. Platila sam je – sjećam se još i sada – 20 kuna. Tek kasnije ću ustanoviti da je to prilično visoka cijena za majicu iz second hand shopa. No važno je reći da mi je ta majica ubrzo postala omiljena jer paše na sve i sa svim se slaže. Samo joj dodate neki fora šal ili maramu, sve to skupa podignete dobrom torbom i obučeni ste za pet, a platili ste toliko da je cijenu nepotrebno i spominjati.

foto: Artem Beliaikin @belart84/Pexels

Second hand shopovi su mi ubrzo postali omiljene trgovine za nabavku odjeće jer se čovjek vrlo brzo navikne na to da o novcu ne mora razmišljati. Osim toga, ono što kupite u second handu, sasvim sigurno je jedinstveno i nećete istu halljinu pronaći na još pola grada. Otada svima savjetujem da kupuju rabljenu odjeću. S vremenom mi se iskristaliziralo i nekoliko najvažnijih razloga za to:

1. Cijena

Nema se tu što posebno reći. Dođeš u trgovinu, uzmeš baš sve što ti se svidi i platiš koliko bi u običnoj trgovini platio možda tek jedan komad odjeće. Dakle, što se cijene tiče, second hand shop jednostavno nema konkurenciju.

2. Izbor

Sigurno ste i vi ovo primijetili: kad je nešto u modi, onda svi butici imaju to isto. Kad su u modi uske traperice, onda svi butici nude uske traperice. Kad su u modi trapez traperice, onda svi butici nude trapez traperice. Ali ako želite kupiti trapez traperice onda kad su u modi uske, nemate nikakve šanse da ih nađete. Osim, naravno, u second hand shopu gdje istovremeno možete pronaći sve vrste odjeće neovisno o tome što se trenutno nosi.

3. I još jednom – izbor

Odjeća iz second hand shopa uglavnom dolazi izvana, pa je izbor doista širok. To je zapravo jedini način da u našoj zemlji kupite stvari koje nitko ne uvozi.

4. Zašto uopće bacati robu?

Na svijetu se svakoga dana baci ogromna količina savršeno dobre i upotrebljive garderobe. Takav odnos prema bilo kojem materijalnom dobru naprosto je neodrživ i ljudi će se prije ili kasnije morati suočiti s time. Recikliranje svega, pa tako i odjeće, morat će postati svakodnevni dio naših života ili ćemo svi skupa propasti.

5. Koliko zaista košta jeftina (nova) roba iz butika?

Za ovo svi znate ali se pravite da ne znate. Vašu novu haljinu iz poznatih butika napravila je neka sirota žena ili dijete u nekoj nerazvijenoj zemlji za što su bili plaćeni smiješno (ili bolje rečeno tragično) malo.

6. Je li to sve čisto?

Ukratko – da. Sva roba koja se nudi u second hand shopu kemijski je očišćena, no novi ćete komad odjeće ionako oprati prije nego ga prvi put obučete, bez obzira na to jeste li ga nabavili u trgovini rabljenom odjećom ili običnom butiku.

7. Ipak ima nekih ograničenja

Iako volim kupovati u second hand shopovima, ne kupujem isključivo ondje i ne kupujem baš sva artikle. Nikad, recimo, ne bih u trgovini rabljenom robom kupila cipele, donje rublje i kupaće kostime, no sa suknjama, majicama i šalovima nemam problema.

Također, nisam posve izbacila iz upotrebe obične butike pa rado kombiniram stvar iz second hand shopa s nekim skupljim komadom odjeće. I, vjerujte, nema boljeg osjećaja nego kad ti netko udijeli kompliment za to kako ste odjeveni i pritom posebno pohvali upravo najjeftiniji komad odjeće koji imate na sebi.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP