Prati nas

Vijesti

HZMO: Opet rastu mirovine, u rujnu stiže i razlika za srpanj

Upravno vijeće HZMO-a donijelo je i odluku o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža, koja od 1. srpnja iznosi 59,71 kunu, kao i odluku o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja nastalog zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti u iznosu od 1.226 kuna.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Hoće li se mirovine povećati?
foto: BigStock

Na temelju redovitog polugodišnjeg usklađivanja, mirovine će od srpnja 2016. porasti za 0,35 posto. To povećanje bit će isplaćeno u rujnu zajedno s razlikom za srpanj, objavio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u prvom polugodištu 2016. pale su u odnosu na drugo polugodište 2015. za 1 posto dok su bruto plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj porasle za 1,7 posto, pa polovina zbroja tih vrijednosti iznosi 0,35 posto, priopćeno je iz HZMO-a nakon sjednice Upravnog vijeća.


Nova aktualna vrijednost mirovine za jedan osobni bod od 1. srpnja 2016. iznosi 61,59 kuna. Upravno vijeće HZMO-a donijelo je i odluku o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža, koja od 1. srpnja iznosi 59,71 kunu, kao i odluku o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja nastalog zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti u iznosu od 1.226 kuna.

.

Mozaik

Danas je Cvjetnica, ovo su narodni običaji vezani uz nju

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica ili Nedjelja muke Gospodnje) pučki je naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća, piše Hrvatska enciklopedija.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).


Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP