Prati nas

Vijesti

Uvode se liste čekanja i kod obiteljskih liječnika

Tko će kada na red, odlučivat će, odnosno obavljati trijažu, medicinske sestre i tehničari, a sve bi trebalo rezultirati postavljanjem prioriteta i kvalitetnim rješavanjem pacijenata s ozbiljnim tegobama, a potom ostalih slučajeva te na kraju administracije.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Doktor za umirovljenike, penzionere
foto: BigStock

Preopterećeni liječnici opće i obiteljske medicine odlučili su uvesti liste čekanja. Definirana su hitna stanja kada će pacijent odmah ući u ordinaciju i ona kada će morati čekati i nekoliko dana, javlja HTV.

Naime, dnevno primaju više od stotinu pacijenata i ne mogu im se, kažu, dovoljno posvetiti. Stoga traže rad prema propisima i europski prosjek od 35 pacijenata na dan, pa bi za svakoga od njih liječnik imao 20 minuta. Ovako je, kažu, proces rada ugrožen, oni su na rubu izdržljivosti, a kvaliteta usluga sve je upitnija.


Nedostatak liječnika, godišnji odmori, zamjene, čekaonice prepune, nervoza na vrhuncu. Sestre i liječnici na rubu su izdržljivosti jer višestruko nadmašuju europski prosjek – umjesto 35 primaju 100-200 pacijenata na dan. Jedna je liječnica neki dan primila čak 206 pacijenata!

Stoga iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) zahtijevaju promjene. Najviše 35 pacijenata dnevno kojima umjesto dosadašnjih od 3 do 5 žele posvetiti barem 20 minuta.

I dok se zauzima za administrativno rasterećenje liječnika, ministar zdravlja Dario Nakić ne podupire ni liste čekanja ni program “20 minuta za jednog pacijenta”. Smatra da pacijentu treba posvetiti onoliko vremena koliko je potrebno za pregled, katkad i više od 20 minuta. S ministrom se slažu i u Udruzi pacijenata.

Nova pravila prema prijedlogu KoHOM-a

Odmah će biti primljeni liječniku: pacijenti s boli u prsima, traumom i krvarenjem i otežanim disanjem.

Naručeni istog dana bit će: pacijenti s jakom boli u trbuhu, djeca s temperaturom koja traje tri ili više dana, djeca i odrasli s temperaturom višom od 39,5, s boli uha i temperaturom, urinarnim infektom, prolaznim gubitkom svijesti, naglom kljenuti udova.

Slobodan termin idućih dana čekat će: kronični bolesnici za kontrole, pacijenti koji dolaze s hitne, gdje su pregledani i dobili terapiju, djeca starija od godinu dana i odrasli koji kašlju, curi im nos, s temperaturom do 38,5, djeca i odrasli s proljevom i povraćanjem od toga dana, ostala stanja koja nisu hitna i akutna .

Ostale preporuke: administracija (osim bolovanja) čekat će slobodan termin, nalazi specijalista koji traži pretrage bit će gotovi idućih dana, kronična terapija naručit će se telefonom, parenteralna terapija se naručuje, terapija ovisnika i previjanja u naručeno vrijeme, u slučaju dvojbi o hitnosti pacijenta pozvati liječnika, u slučaju agresije zvati policiju.

Tko će kada na red, odlučivat će, odnosno obavljati trijažu, medicinske sestre i tehničari, a sve bi trebalo rezultirati postavljanjem prioriteta i kvalitetnim rješavanjem pacijenata s ozbiljnim tegobama, a potom ostalih slučajeva te na kraju administracije, piše Večernji list.

.

Mozaik

Danas je Cvjetnica, ovo su narodni običaji vezani uz nju

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica ili Nedjelja muke Gospodnje) pučki je naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća, piše Hrvatska enciklopedija.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).


Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP