Prati nas

Mozaik

Ne budite nesretni, izbjegavajte ovih 10 navika

Sreća je puno više stvar stava nego konstelacija činjenica. I dok i vrlo siromašni ljudi mogu biti sretni, ponekad su i najbogatiji ujedno i najnesretniji. Dobra je vijest da osjećaj sreće i zadovoljstva uglavnom ovisi o nama samima i našim navikama i aktivnostima.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako biti sretan?
foto: Pixabay

Sreća dolazi u različitim oblicima i teško ju je definirati. S druge strane, nesreću je lako prepoznati. Znate kad ju vidite, a pogotovo znate ako i vas zahvati. Nesreća je pogubna za sve oko vas, poput pasivnog pušenja. Poznata Termanova studija sa Stanforda koja je trajala osam godina, pokazala je da druženje s nesretnim ljudima znači i lošije zdravlje te kraći životni vijek.

No osjećaj da smo sretni ili nesretni puno manje ovisi o stvarnim životnim okolnostima nego što bi se reklo. Sveučilište Illinois ustanovilo je da ljudi koji zarađuju najviše (više od 10 milijuna dolara godišnje) nisu puno sretniji od onih koji zarađuju prosječno. Psiholozi sa Sveučilišta Kalifornija otkrili su da je genetika odgovorna za oko 50 posto osjećaja sreće, dok je ostatak na vama.


Kada su ljudi nesretni, teško je biti u njihovoj blizini, a kamoli raditi s njima. Nesreća odvraća ljude te tako stvara začarani krug koji vas sprječava da ostvarite sve ono za što ste sposobni. Također, nesreća vas može iznenaditi. Kako je velika dio vašeg osjećaja sreće određen vašim navikama (u mislima i djelima), morate ih pažljivo nadgledati kako vas ne bi povukle u bezdan.

Neke navike vode nesreći više nego druge. Travis Bradberry, autor hita ‘Emocionalna inteligencija 2.0‘ sastavio je popis od deset navika koje su možda i najpogubnije:

1. Čekate da se budućnost dogodi

Ako si stalno govorite: ‘Bit ću sretan kad…’, to je jedan od najlakših načina da zapadnete u nesretno raspoloženje. Kako ta izjava završava, zapravo nije važno (‘Bit ću sretan kad nešto dovršim, kad odem u penziju, kad djeca narastu…’), jer je previše naglaska stavljeno na okolnosti. No okolnosti, čak ni one bolje, ne vode do sreće. Ne tratite vrijeme na nešto što dokazano neće imati efekta na vaše raspoloženje. Umjesto toga usredotočite na to da budete sretni upravo sada, u sadašnjem trenutku, jer budućnost vam nitko ne garantira.

2. Provodite puno vremena i energije nabavljajući predmete

Ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu osjećaju se značajno sretnije kad im se prihodi povećaju, no taj osjećaj sreće raste samo do iznosa oko 20.000 dolara godišnje zarade. Nakon toga, osoba se vraća svojoj uobičajenoj razini sreće. Postoji čitavo more istraživanja koja dokazuju da nas materijalne stvari neće usrećiti. Štoviše, one mogu povećati osjećaj nesreće kad ustanovimo da nas nisu zadovoljile na način koji smo očekivali, odnosno na način na koji nas usrećuje druženje s obitelji i prijateljima, nova iskustva ili hobiji.

3. Stalno ste kod kuće

Kad se osjećate nesretno, izbjegavate druge ljude. No velika je greška ne družiti se, čak i ako u tome ne uživate baš pretjerano. Naravno da svi imamo dana kad se jednostavno želimo pokriti dekicom preko glave i ni sa kime ne razgovarati, no važno je primijetiti kad takvi dani postanu prečesti i kad ozbiljno prijete vašem raspoloženju. Valja prepoznati kad vas nesreća čini nedruštvenima te tada obavezno izaći među ljude i pokušati se zabaviti.

4. Na sebe gledate kao na žrtvu

Nesretni ljudi na život gledaju kao na nešto teško i izvan njihove kontrole. Drugim riječima, oni misle da će ih život samljeti i da po tom pitanju ništa ne mogu napraviti. Problem s takvim stavom je da potiče osjećaj bespomoćnosti, a oni koji se osjećaju bespomoćno vjerojatno ništa neće poduzeti da im bude bolje. I dok je svakome dopušteno da se osjeća loše s vremena na vrijeme, važno je prepoznati kad vam takav pogleda na svijet uništava život. Vi niste jedina osoba kojoj se ponekad događaju loše stvari i možete upravljati svojom budućnošću sve dok god ste spremni nešto poduzeti.

5. Vi ste pesimist

Ništa ne potiče nesretno raspoloženje kao pesimizam. Problem s takvim stavom je taj što djeluje kao samoispunjujuće proročanstvo: ako očekujete loše stvari, vjerojatnije je da će vam se loše stvari i dogoditi. Pesimističnih misli se teško otarasiti ako ne shvatite koliko su nelogične. Prisilite se sagledati činjenice i vidjet ćete da stvari nisu ni izbliza tako loše kao što se možda čine.

6. Stalno prigovarate

Prigovaranje je jednako problematično kao i stav koji mu prethodi. To je ponašanje koje samo sebe potiče. Kad konstantno govorite – a prije toga i razmišljate – o lošim stvarima, učvršćujete svoja negativna vjerovanja. I dok vam otvoreno govorenje o vašim problemima može pomoći da se osjećate bolje, postoji fina granica između terapeutskog olakšavanja duše i neprestanog prigovaranja koje dodatno potiče nezadovoljstvo. Osim što vas same čini nesretnima, prigovaranje od vas odvraća druge ljude.

7. Preuveličavate probleme

Svima se povremeno događaju loše stvari. Razlika je u tome što sretni ljudi na njih gledaju objektivno: to je samo privremena zapreka koje će proći. Nesretni ljudi u povremenim lošim stvarima koje im se događaju vide samo još dodatnih dokaza da se život urotio protiv njih. Sretan čovjek će na lakšu prometnu nesreću gledati kao ne nešto što se slučajno dogodilo i dobro je da nije bilo težih posljedica, dok će nesretan čovjek u tome vidjeti dokaz da mu je čitav tjedan, mjesec, godina, pa i život – uklet.

8. Gurate probleme pod tepih

Sretni ljudi preuzimaju odgovornost za svoje postupke i kad naprave grešku, svjesni su toga. S druge strane, nesretni ljudi na probleme i greške gledaju kao na prijetnje i pokušavaju ih sakriti. No, ako ih se ignorira, problemi ima tendenciju da postaju sve veći. Što više problem ignorirate, javlja se osjećaj da ga i ne možete riješiti pa se sve više počinjete osjećati kao žrtva.

9. Ne radite na sebi i ne poboljšavate se

Nesretni ljudi su pesimisti i nedostaje im kontrole nad vlastitim životom pa zato sjede i čekaju da im se život dogodi. Umjesto postavljanja ciljeva, učenja i vlastitog rasta, oni dopuštaju da ih struja nosi i pitaju se zašto se stvari nikad ne mijenjaju.

10.   Stalno se uspoređujete s drugima

Ljubomora i zavist su nespojivi sa srećom, pa ako se stalno upoređujete s drugima, vrijeme je da prestanete. Jedna studija pokazala je da ljudima nije nikakav problem izgubiti određen novčani iznos, ako znaju da su izgubili i drugi. No takav način razmišljanja neće vas usrećiti. Štoviše, efekt bi mogao biti upravo suprotan.

.

Mozaik

Lewisia – kamena djevica kojoj ćete se veseliti iz godine u godinu

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kada bismo mogli križati čuvarkuću i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Priča o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, počela je paralelno s najvećom američkom avanturom – ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa i Williama Clarka istražila do tada nepoznat zapad Amerike.

Meriwether Lewis, vojnik i javni službenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u današnjoj saveznoj državi Montani 1. srpnja 1806. godine otkrio je biljčicu koja je kasnije po njemu dobila ime – Lewisia rediviva.


Indijanski crni lijek

Ova skromna biljka navikla na škrte kamenjare ranije je bila poznata američkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda kaže da su za bisage pune gorkog korijena davali konja.

Postoji čak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara oživljen naknadno i to nekoliko godina nakon što je biljka prikupljenja. Ono što je sasma sigurno je da se Lewis iz višegodišnje ekspedicije vratio s barem jednim živim i zdravim primjerkom lewisije.

Kamena djevica

Iako se i danas L. rediviva sa svojim velikim ružičastim cvijetom rado uzgaja po znalačkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska rođaka Lewisia cotyledon koja cvijeta više puta godišnje; od ranog proljeća do kasne jeseni. Zovu je još i Siskiyou lewisia ili kamena djevica.

I kod ove vrste lišće dugo do 9 centimetara raspoređeno je čvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, štitasto su zbijeni mirisni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od čisto bijele preko ružičaste, narančaste i crvene do potpuno žute. Mnogima su najzanimljivije hippie varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilježi 19 vrsta smještenih u botaničku porodicu Montiaceae.

Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lončanica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, može držati u negrijanom stakleniku.

Pozicija i temperatura

Samim tim što potječe iz američkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i sušu. Lewisia traži puno svjetla. Uspijevati će na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.

Supstrat

Biljku valja posaditi u ocjedito, siromašno i po mogućnosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lončanica, dobar recept za supstrat je jedna trećina kvarcnog (riječnog) pijeska na dvije trećine komercijalne tresetne mješavine za uzgoj lončanica.

Kada zalijevati

Ekstremno je osjetljiva na višak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako dođe do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlošku nikada ne smije zadržavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osušio.

Kako prihranjivati

Iako je lewisia “programirana” za škrte uvjete, možete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatuće biljke.

Kako razmnožavati

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.

Ubiranje sjemena lewisije

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP