Prati nas

Zdravlje

Koje vitamine i dodatke prehrani treba uzimati, a koji su beskorisni

Uzimajte vitamine i bit ćete zdravi – ta mantra prisutna je već desetljećima, no upitno je koliko u njoj ima istine. Nedavna istraživanja pokazuju da pretjeran unos vitamina i drugih dodatala prehrani ne samo da neće ponoći vašem zdravlju, već mu može i naškoditi.

Objavljeno

|

Kako uzimati antibiotike?
foto: BigStock

Jedite povrće, vježbajte i uzimajte vitamine – ovakav ste savjet zasigurno puno puta čuli. No je li on baš tako koristan? Ni desetljeća istraživanja nisu uspjela podastrijeti neoborive dokaze da su vitamini i razni drugi dodaci prehrani neophodni. Štoviše, neka istraživanja sugeriraju da previše nekih vitamina uopće nije dobro za zdravlje te ih se povezuje s pojavim karcinoma ili bubrežnih kamenaca.

Donosimo stoga popis vitamina i dodataka prehrani koje biste trebali uzimati i one koje slobodno možete zaobići:


Multivitmini: Preskočite ih – sve što trebate dobit ćete iz balansirane prehrane

Desetljećima se smatralo da su multivitaminski pripravci ključni za zdravlje. Vitamin C ‘ojačat će vaš imunitet’, vitamin A ‘zaštitit će vaš vid’, vitamin B ‘dat će vam energiju’. No ne samo da ćete sve te vitamina dobiti iz hrane koju jedete, već neke studije pokazuju da vam previše tih vitamina može naškoditi. Velika studija iz 2011. koja je obuhvatila 39.000 žena starijih od 25 godina pokazala je da one žene koje su kroz duži vremenski period redovito uzimale multivitamine imaju veći rizik od smrti od onih koje nisu.

Vitamin D: Uzimajte ga – važan je za jake kosti no teško ga je dobiti iz hrane

Vitamin D ne nalazi se u baš velikom broju namirnica, no ključan je sastojak za jake kosti jer pomaže apsorpciji kalcija. Izlaganje suncu pomaže tijelu da ga proizvede, no to može biti nešto teže tijekom zimskih mjeseci. Nekoliko nedavnih istraživanja pokazalo je da ljudi koji redovito uzimaju vitamin D, žive dulje.

Antioksidansi: Preskočite ih – višak ase povezuje s nastankom nekih vrsta karcinoma; bolje jedite bobice

Vitamini A, C i E su antioksidansi koje je moguće naći u raznom povrću i voću, pogotovo bobicama, a važni su jer štite od nastanka raka. Međutim, previše antioksidanasa može imati suprotan učinak. Dugotrajno istraživanje objavljeno 2007. godine obuhvatilo je velik broj pušača i pokazalo je da među njima veći rizik od obolijevanja od raka imaju oni koji su uzimali antioksidanse.

Vitamin C: Preskočite ga – vjerojatno vam neće pomoći da prebolite gripu; umjesto toga jedite puno voća

Opsesija vitaminom C koja je počela u sedamdesetim godinama zahvaljujući sugestiji kemičara Linusa Paulinga, zapravo je upravo to: opsesija. Brojne studije pokazale su da vitamin C ne pomaže u sprječavanju prehlade i gripe. Osim toga, uzimate li ga previše mogli biste se suočiti s bolnim problemom bubrežnih kamenaca. Sasvim dovoljno vitamina C dobit ćete iz voća, primjerice jagoda.

Vitamin B3: Preskočite ga i jedite losos, tunu i ciklu

Vitamn B3 je godinama bio promoviran kao vrlo koristan u liječenju brojnih stanja, uključujući i Alzheimerovu bolest i bolesti srca. No nedavne studije pokazuju da to baš i nije tako. Istraživanje iz 2014. koje je obuhvatilo 25.000 ljudi sa srčanim problemima podvrgnutih velikim dozama vitamina B3 kako bi se reducirao tzv. loš kolesterol, pokazalo je da rizik od srčanog ili moždanog udara pri tome uopće nije smanjen. Osim toga, oni koji su uzimali velike količine vitamina B3 češće su imali problema s infekcijama, jetrom i unutarnjim krvarenjem.

Probiotici: Preskočite ih – znanost nije potvrdila njihovu učinkovitost; umjesto toga jedite jogurt

Probiotici – skupocjeni dodaci prehrani oko kojih se vrti biznis od oko 23 milijarde dolara samo u Sjedinjenim Državama  – zapravo se mogu naći u običnom jogurtu i sličnim fermentiranim proizvodima. Ideja iza probiotika je jednostavna: poticanje rasta milijardi bakterija koje koriste našem probavnom sustavu, ima povoljan učinak na zdravlje. No provesti tu ideju u praksi pokazalo se malo težim izazovom. Naime, iako probiotici ponekad pomažu, ponekad su i posve beskorisni. Zato prije nego posegnete za kakvom skupocjenom bočicom probiotika, pojedite par jogurta.

Cink: Uzimajte ga – to je jedan od sastojaka koji se povezuje s ublažavanjem prehlade

Za razliku od vitamina C, za koji nikad nije dokazano da pomaže kod prehlade, cink, čini se, doista funkcionira. Taj mineral otežava reproduciranje virusa koji uzrokuju prehladu. Istraživanje iz 2011. godine motrilo je grupu prehlađenih ljudi i ustanovilo da su se oni koji su uzimali cink brže oporavili od onih koji su uzimali placebo.

Vitamin E: Preskočite ga – visoke doze povezane su s pojavom određenih vrsta karcinoma; umjesto toga jedite špinat

Antioksidans vitamin E postao je popularan zbog njegove navodne sposobnosti da čuva od raka. No velika studija iz 2011. provedena na 36.000 muškaraca pokazala je da je rizik od razvoja raka prostate zapravo veći kod onih koji su uzimali vitamin E, nego kod onih koji su uzimali placebo. Također, studija iz 2005. povezala je prekomjerno uzimanje vitamina E s većim općenitim rizikom od smrti. Umjesto dodataka koji sadrže vitamin E, radije jedite više tamnozelenog lisnatog povrća poput špinata.

Folna kiselina: Uzimajte je ako ste trudni ili namjeravate zatrudnjeti

Folna kiselina zapravo je vitamin B, a naše ga tijelo koristi kako bi proizvodilo nove stanice. Liječnici trudnicama i ženama koje planiraju zatrudnjeti preporučuju do 400 miligrama folne kiseline dnevno jer ju njihovo tijelo treba zbog fetusa u razvoju. Također, istraživanja govore da uzimanje folne kiseline prije i tijekom trudnoće smanjuje rizik od različitih oštećenja živčanog sustava, mozga ili leđne moždine djeteta.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP