Prati nas

Zdravlje

Koje vitamine i dodatke prehrani treba uzimati, a koji su beskorisni

Uzimajte vitamine i bit ćete zdravi – ta mantra prisutna je već desetljećima, no upitno je koliko u njoj ima istine. Nedavna istraživanja pokazuju da pretjeran unos vitamina i drugih dodatala prehrani ne samo da neće ponoći vašem zdravlju, već mu može i naškoditi.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako uzimati antibiotike?
foto: BigStock

Jedite povrće, vježbajte i uzimajte vitamine – ovakav ste savjet zasigurno puno puta čuli. No je li on baš tako koristan? Ni desetljeća istraživanja nisu uspjela podastrijeti neoborive dokaze da su vitamini i razni drugi dodaci prehrani neophodni. Štoviše, neka istraživanja sugeriraju da previše nekih vitamina uopće nije dobro za zdravlje te ih se povezuje s pojavim karcinoma ili bubrežnih kamenaca.

Donosimo stoga popis vitamina i dodataka prehrani koje biste trebali uzimati i one koje slobodno možete zaobići:


Multivitmini: Preskočite ih – sve što trebate dobit ćete iz balansirane prehrane

Desetljećima se smatralo da su multivitaminski pripravci ključni za zdravlje. Vitamin C ‘ojačat će vaš imunitet’, vitamin A ‘zaštitit će vaš vid’, vitamin B ‘dat će vam energiju’. No ne samo da ćete sve te vitamina dobiti iz hrane koju jedete, već neke studije pokazuju da vam previše tih vitamina može naškoditi. Velika studija iz 2011. koja je obuhvatila 39.000 žena starijih od 25 godina pokazala je da one žene koje su kroz duži vremenski period redovito uzimale multivitamine imaju veći rizik od smrti od onih koje nisu.

Vitamin D: Uzimajte ga – važan je za jake kosti no teško ga je dobiti iz hrane

Vitamin D ne nalazi se u baš velikom broju namirnica, no ključan je sastojak za jake kosti jer pomaže apsorpciji kalcija. Izlaganje suncu pomaže tijelu da ga proizvede, no to može biti nešto teže tijekom zimskih mjeseci. Nekoliko nedavnih istraživanja pokazalo je da ljudi koji redovito uzimaju vitamin D, žive dulje.

Antioksidansi: Preskočite ih – višak ase povezuje s nastankom nekih vrsta karcinoma; bolje jedite bobice

Vitamini A, C i E su antioksidansi koje je moguće naći u raznom povrću i voću, pogotovo bobicama, a važni su jer štite od nastanka raka. Međutim, previše antioksidanasa može imati suprotan učinak. Dugotrajno istraživanje objavljeno 2007. godine obuhvatilo je velik broj pušača i pokazalo je da među njima veći rizik od obolijevanja od raka imaju oni koji su uzimali antioksidanse.

Vitamin C: Preskočite ga – vjerojatno vam neće pomoći da prebolite gripu; umjesto toga jedite puno voća

Opsesija vitaminom C koja je počela u sedamdesetim godinama zahvaljujući sugestiji kemičara Linusa Paulinga, zapravo je upravo to: opsesija. Brojne studije pokazale su da vitamin C ne pomaže u sprječavanju prehlade i gripe. Osim toga, uzimate li ga previše mogli biste se suočiti s bolnim problemom bubrežnih kamenaca. Sasvim dovoljno vitamina C dobit ćete iz voća, primjerice jagoda.

Vitamin B3: Preskočite ga i jedite losos, tunu i ciklu

Vitamn B3 je godinama bio promoviran kao vrlo koristan u liječenju brojnih stanja, uključujući i Alzheimerovu bolest i bolesti srca. No nedavne studije pokazuju da to baš i nije tako. Istraživanje iz 2014. koje je obuhvatilo 25.000 ljudi sa srčanim problemima podvrgnutih velikim dozama vitamina B3 kako bi se reducirao tzv. loš kolesterol, pokazalo je da rizik od srčanog ili moždanog udara pri tome uopće nije smanjen. Osim toga, oni koji su uzimali velike količine vitamina B3 češće su imali problema s infekcijama, jetrom i unutarnjim krvarenjem.

Probiotici: Preskočite ih – znanost nije potvrdila njihovu učinkovitost; umjesto toga jedite jogurt

Probiotici – skupocjeni dodaci prehrani oko kojih se vrti biznis od oko 23 milijarde dolara samo u Sjedinjenim Državama  – zapravo se mogu naći u običnom jogurtu i sličnim fermentiranim proizvodima. Ideja iza probiotika je jednostavna: poticanje rasta milijardi bakterija koje koriste našem probavnom sustavu, ima povoljan učinak na zdravlje. No provesti tu ideju u praksi pokazalo se malo težim izazovom. Naime, iako probiotici ponekad pomažu, ponekad su i posve beskorisni. Zato prije nego posegnete za kakvom skupocjenom bočicom probiotika, pojedite par jogurta.

Cink: Uzimajte ga – to je jedan od sastojaka koji se povezuje s ublažavanjem prehlade

Za razliku od vitamina C, za koji nikad nije dokazano da pomaže kod prehlade, cink, čini se, doista funkcionira. Taj mineral otežava reproduciranje virusa koji uzrokuju prehladu. Istraživanje iz 2011. godine motrilo je grupu prehlađenih ljudi i ustanovilo da su se oni koji su uzimali cink brže oporavili od onih koji su uzimali placebo.

Vitamin E: Preskočite ga – visoke doze povezane su s pojavom određenih vrsta karcinoma; umjesto toga jedite špinat

Antioksidans vitamin E postao je popularan zbog njegove navodne sposobnosti da čuva od raka. No velika studija iz 2011. provedena na 36.000 muškaraca pokazala je da je rizik od razvoja raka prostate zapravo veći kod onih koji su uzimali vitamin E, nego kod onih koji su uzimali placebo. Također, studija iz 2005. povezala je prekomjerno uzimanje vitamina E s većim općenitim rizikom od smrti. Umjesto dodataka koji sadrže vitamin E, radije jedite više tamnozelenog lisnatog povrća poput špinata.

Folna kiselina: Uzimajte je ako ste trudni ili namjeravate zatrudnjeti

Folna kiselina zapravo je vitamin B, a naše ga tijelo koristi kako bi proizvodilo nove stanice. Liječnici trudnicama i ženama koje planiraju zatrudnjeti preporučuju do 400 miligrama folne kiseline dnevno jer ju njihovo tijelo treba zbog fetusa u razvoju. Također, istraživanja govore da uzimanje folne kiseline prije i tijekom trudnoće smanjuje rizik od različitih oštećenja živčanog sustava, mozga ili leđne moždine djeteta.

.

Nema predaje

‘Kao da mi izmiče tlo pod nogama!’ Kako se othrvati stresu povezanim s koronavirusom

Osim epidemije koronavirusa, zadesila nas je još jedna – epidemija stresa. Malotko je ostao posve pribran i imun na novonastalu situaciju, a sva ta neizvjesnost u kojoj smo se naši, imala je utjecaja na naše psihičko zdravlje.

Silvija Novak

Objavljeno

|

“U našem kućanstvu uvijek sam ja bila ta koja je smirivala stresnu situaciju: sve vezano uz posao, uz školu i obrazovanje djece, uz plaćanje računa… Muž i ja oboje radimo, dolazimo umorni kući, djeca su zahtjevna i naravno da je znalo doći do stresnih situacija i povišenih tonova. No dosad mi je uspijevalo nekako držati sve konce u rukama i vratiti sve na normalan, uobičajen kolosijek”, opisuje svoju situaciju gospođa Snježana (53) iz Zagreba.

“No onda je došla epidemija i iznenada sam se počela osjećati kao da mi izmiče tlo pod nogama. Ta neizvjesnost što donosi sutra, hoćemo li se razboliti i kad će sve završiti, pa onda smanjenje prihoda, pa škola od kuće (mlađi sin je još u srednjoj školi), pa rad od kuće… Iako se svi inače dobro slažemo, sad kad smo stalno bili zajedno, počeli smo se svađati oko sitnica, a ja više iznenada nisam imala enirgije niti ideje kako to zaustaviti”, govori dalje gospođa Snježana.


“Po prvi puta sam doista podlegla stresu, nisam više bila funkcionalna kao prije, a zbog toga me počela peći savjest jer mi se činilo da nisam svojoj obitelji onoliko korisna koliko bih trebala biti, i to baš sada kad sam im možda bila najpotrebnija. Počelo me živcirati i ono što me prije smirivalo ili uopće ne bih primijećivala. Poslije jedne dosta burne svađe, uvidjela sam da tako više ne ide. Nije me sram priznati da sam potražila pomoć. Nazvala sam psihologa. I to je bila dobra odluka. Nisam dobila sad neki savjet koji bih isti čas mogla primijeniti, ali sam ipak od stručne osobe čula par stvari koje su mi pomogle. Za početak, doznala sam da u ovome nisam sama, da se puno ljudi osjeća kao ja i da dosta ljudi traži pomoć. Ta spoznaja bila mi je utješna. I kasnije je bilo lakše. Sad na prvi znak da pucam po šavovima, zovem psihologa i ne dopuštam da se kaotično stanje u mojoj glavi razbukta”, kaže na kraju Snježana.

Što je stres, kako ga prepoznati i što učiniti?

Doista, ovakve priče u posljednje su vrijeme vrlo česte. Stres, na koji niti prije nismo bili posve imuni, sada je postao još intenzivniji s obzirom da nam je svima budućnost neizvjesnija. Ipak, neki se s pritiskom nose bolje, nego gore. Zašto je to tako, rekla nam je Andrea Vranić, izvanredna profesorica na Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu i članica Zagrebačkog psihološkog društva.

Što je to stres?

O stresu govorimo kao o stanju narušene psihičke i tjelesne ravnoteže do kojeg dovodi osjećaj ugroženosti ili osobni doživljaj da se ne možemo suočiti sa zahtjevima okoline ili im se prilagoditi. Stres je univerzalno stanje, svi se možemo (ponekad) tako osjećati, a stres mogu izazvati različite individualne ili pak društvene okolnosti. Ključ je u subjektivnoj procjeni – razlikujemo se u onome kakvima procjenjujemo događaje oko nas. Nekima stres izazove gradski promet, drugima javni nastupi, trećima ispit. Što izaziva stres ovisi, kako o našim osobinama, tako i prošlim iskustvima.

Koji su to najčešći znakovi da smo pod prevelikim stresom, odnosno, koji bi bili znakovi da smo pred “pucanjem”, što bi se kolokvijalno reklo? Kad bi stvarno trebalo nešto poduzeti?

Stanje stresa prate tjelesne reakcije, npr. pojačan rad srca i pluća, povišen krvni tlak, povećana napetost mišića – kojima se organizam priprema za reakciju i zaštitu. Iz ove reakcije mogu proizaći i neki pozitivni ishodi; dakle, ne da “samo” preživimo, već i da postanemo otporniji na svakodnevne nedaće. No, ključna riječ je umjereno.

Naš organizam ne može dugotrajno podnositi povišenu razinu pobuđenosti pa tako nakon perioda odupiranja stresu dolazi do iscrpljenosti. I tada se javljaju teži tjelesni simptomi: kronični umor, poteškoće spavanja i nesanica, glavobolje, a zbog oslabljenog imuniteta organizam lakše pobolijeva.

Emocionalno se stres očituje kroz osjećaj tjeskobe i anksioznosti, potištenosti, straha, bijesa. U stanju stresa luče se povećane razine tzv. stres-hormona kortizola, ali i adrenalina (zbog trajne pripravnosti na reagiranje), koje dovode do biokemijske neravnoteže. Što to znači? Povećane razine hormona dovode do promjena u tijelu, pa tako i u mozgu, te u konačnici oslabljuju naše sposobnost koncentracije, potom organizacije, planiranja i donošenja odluka – drugim riječima, oslabljuju naše rezoniranje i razmišljanje.

Imajući to u vidu – da, posljednjih par mjeseci, ali i vrijeme koje nam tek dolazi, izuzetno su i bit će zahtjevni jako velikom broju ljudi. Onima sa starijim ili kronično bolesnim članovima obitelji, onima koji zbog npr. posla žive odvojeni od svojih obitelji, onima koji ne znaju što će biti s njihovim plaćama ili radnim mjestom, posebice u područjima rada najviše pogođenih mjerama suzbijanja pandemije. Tu najčešće spominjemo ugostiteljstvo, turizam, trgovinu, no ne zaboravimo kako su se ove mjere odrazile na poslove medicinskih djelatnika, učitelja i nastavnika te svih drugih službi i zaposlenja kojima je temelj rad s ljudima.

Osim formalnih promjena (npr. protokola zaprimanja u bolnice ili on-line nastave) mjere su mnogima donijele izostanak ili smanjenje uobičajenog kontakta, neverbalne komunikacije, osmijeha, zagrljaja. A ljudi su, prije svega, društvene životinje.

Možemo li si nekako pomoći?

Nažalost, ovdje je riječ o vanjskim stresorima, na koje ne možemo utjecati, kao što bi mogli na prebukiranje dogovorima (kojima smo  često skloni) ili zatrpavanje poslom (ako se sami njime natovarujemo). Drugim riječima, stresor je tu, čak i ostaje tu. Ono što ipak možemo je pokušati osnažiti organizam te mu barem tako slati poruku da se netko za nj brine.

U stresnim situacijama poželjno je pokušati zdravo se i uravnoteženo hraniti, redovitim obrocima, zdravim namirnicama, povrćem i voćem. Također, treba pokušati dovoljno i dobro spavati (možda uvođenjem higijene spavanja tako da se odlazi na spavanje u isto vrijeme, uz istu rutinu). Važno je pokušati se opustiti, koliko je to moguće. Uz prijatelje, knjigu, filmove.

Možda najvažnije je nikako ne zaboraviti fizičku aktivnost koja poboljšava raspoloženje povišenjem razine serotonina u mozgu za što je najbolja aerobna vježba, npr. hodanje, trčanje, bicikliranje ili plivanje. Posebnu korist vježbanje ima za izlučivanje endorfina (čiji naziv doslovno znači “vlastiti morfin”, odnosno morfij, sredstvo za ublažavanje boli koje tijelo samo proizvodi).  Fizička aktivnost je povezana s lučenjem više hormona (npr. hormon rasta, adrenalin, inzulin, testosteron i estrogen,…) koji pogoduju nizu važnih tjelesnih reakcija. Popis je dug pa izdvajam samo neke (osnaživanje mišićnog tonusa, ubrzavanje bazalnog metabolizma, razgradnja masti).

No, da ne bude zabune – promijeniti navike nije jednostavno niti u najpovoljnijim okolnostima. Lako je iz udobnih cipela nabrojati što bi ljudi trebali raditi kako bi si pomogli. Kada je to lako, ljudi to čine i sami, spontano. Boriti se u bremenita vremena, kada se treba starati za obitelj, kad ne možemo zaspati jer ne znamo otkud nam novci za bolju i zdraviju prehranu, je izuzetno teško.

Mogu li se građani nekome obratiti za pomoć? Imate li možda podatak, jesu li ljudi u ovom razdoblju više tražili psihološku pomoć?

Dobra vijest je da za to postoje obučeni saveznici – psiholozi, psihoterapeuti – koji mogu saslušati, umiriti, dodati neke druge naočale i perspektivu gledanja na probleme i, što je najvažnije, biti tu.

Tijekom proteklog razdoblja veći je broj sugrađana prepoznao ovu potrebu i zatražio psihološku pomoć, u vidu poziva na telefone za psihološku pomoć dostupne u svim županijama, ali i mnogim nevladinim organizacijama čiji su stručnjaci bili često dostupni za savjetovanje 0-24. U ranijim mjesecima su psihološke savjetodavne službe, odnosno odlasci psihologu bili onemogućeni zbog “zatvaranja”, no to je sada i te kako opcija. Ne samo opcija, mnogima je izuzetno potrebno.

Otvoreni telefoni za psihološku pomoć građanima

Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” otvorio je osam telefonskih linija na koje mogu zvati građani iz cijele Hrvatske.
Svaki dan od 8 do 22 sata bit će im pružena psihološka pomoć u  situaciji vezano uz dvije paralelne krize, koronavirus i potres u Zagrebu.

Telefoni: 01 6468 334, 01 6468 335, 01 6468 337, 01 6468 338, 01 2991 356, 01 4696 276, 01 4696 107, 01 4696 297.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP