Prati nas

Mozaik

Pregrizite jezik

Ove stvari nikada ne biste smjeli reći svojim roditeljima

Da, vaši su roditelji zaboravni, ponavljaju jednu te istu priču više puta, ne snalaze se s tehnologijom. No oni su vaši roditelji i naučili su vas svemu što znate, a za to je trebalo puno više strpljenja. Iako nam naši roditelji ponekad znaju ići na živce, ima stvari koje im baš nikad ne bismo smjeli reći.

Objavljeno

|

kada se razvesti?
foto: BigStock

“Na početku jedna politički posve nekorektna izjava: naši nas stariji roditelji ponekad izluđuju. Volimo vas, mama i tata, no te stare priče iz vaše mladosti smo čuli već toliko puta da doista više ne možemo slušati”, piše Linda Bernstein, kolumnistica portala Next Avenue.

Ta stalna ponavljanja, zaboravnost, neprestano nuđenje kolačima… Nije ni čudo da nam ponekad izleti koja neprimjerena riječ. Ili više njih.


“Starije osobe obično znaju da njihovo pamćenje i kognitivne sposobnosti više nisu kao nekad, pa ih prilično boli ako ih se na to stalno podsjeća”, kaže Francine Lederer, psihoterapeutkinja iz Los Angelesa koja puno radi s takozvanom sendvič generacijom – dakle, ljudima srednje i starije dobi koji pored djece brinu i o ostarjelim roditeljima.

Posve je razumljivo da će vam vaši roditelji ponekad ići na živce, no doista biste trebali paziti da ih ne povrijedite svojim riječima. Ovih osam stvari nikada im ne biste trebali reći:

1. Pa kako se toga ne sjećaš?

Onaj razgovor kojeg ste vodili prošli tjedan o registraciji njihovog auta lako može ispariti iz glave. Starije osobe često imaju slabije kratkoročno pamćenje pa često zaborave sitnice koje su se dogodile nedavno, kao na primjer gdje su stavili ključeve ili naočale.

Umjesto toga kažite: “Vidiš ovu naljepnicu? Na njoj piše kad ističe registracija, a policija je krenula u akciju provjere neregistriranih automobila.” Postavite po kući post-it naljepnice s važnim obavijestima i podsjetnicima, a ako i dalje mislite da će vaši roditelji zaboraviti nešto važno, nazovite ih i podsjetite.

2. Mogao bi to kad bi se doista potrudio!

Koliko je teško promijeniti žarulju u stolnoj lampi? Pa ako ti se ruke jako tresu ili ne možeš dohvatiti rezervnu žarulju koja je na najvišoj polici, to može biti prilično težak zadatak. Starijim osobama i najjednostavniji zadatak poput vezivanja cipela, može biti nesavladiva prepreka, pogotovo ako boluju od reume ili artritisa. Osjećaju li pritom sram, neće im biti ništa lakše.

Umjesto toga kažite: “Daj da vidim u čemu je problem, možda mogu pomoći.” I starije osobe, baš poput svih drugih, žele što je moguće dulje zadržati svoju neovisnost. No neki zadaci za njih će ipak biti previše i tada im morate pomoći.

3. Već sam ti sto puta pokazao kako kopirati tekst!

Snalaženje s novom tehnologijom starijim je osobama vrlo teško. Sve te naprave s tisuću gumbića nisu nimalo lak zadatak za nekoga kome je vid već pomalo narušen. Čak i nama koji se češće služimo tehnologijom, ona može predstavljati problem. Zamislite kako je tek starijima od nas.

Umjesto toga kažite: “Ma ne brini, pokazat ću ti ponovo, a mogu ti ovdje i zapisati kako ide postupak. Ni meni nije bilo lako to savladati.” Starijim osobama tehnologija omogućuje da duže budu uključeni u društvena događanja i da se osjećaju manje usamljeno, stoga odvojite vremena i živaca pokazati svojim roditeljima kako se nešto radi, pa makar to morali ponavljati više puta. Zapamtite: oni su vas naučili kako se koristi žlica i pritom su imali puno strpljenja.

4. Kakve sad to veze ima s onim o čemu smo pričali?

U jednom trenutku s tatom ste razgovarali o političkoj situciji, a već u drugom on je temu prebacio na omiljeno povrće. Što se dogodilo? Starije osobe često nenajavljeno mijenjaju smjer razgovora ili zato što su se neke teme zasitili ili zato što ne mogu pratiti tijek razgovora.

Umjesto toga kažite: “Jesi li znao da sam i ja posadio vrt? Salata mi je jako dobro uspjela!” Ako vam tema o kojoj ste razgovarali i nije toliko bitna, prihvatite novu temu. Ako vam je pak važno reći što ste naumili, uvijek se poslije možete vratiti na prvu temu i objasniti zašto vam je važna. Ili jednostavno možete zašutjeti i slušati.

5. Već si mi to rekao!

Vama se nikad ne događa da se ponavljate? Svi mi ispričamo neke stvari više puta. Uostalom, sjetite se koliko ste puta ponovili neku priču ili postavili neko pitanje kad ste bili mali.

Umjesto toga recite: “Zaista? Još ćeš mi na kraju reći da ste poslije…” Da, možete se našaliti u takvoj situaciji, no pazite da ne povrijedite roditelja. Ako to izvedete simpatično, vjerojatno će sve završiti provalom smijeha s obje strane.

6. Kad umreš, želim onaj srebrni servis!

Ova izjava je pogrešna na toliko različitih razina da ne znamo odakle početi. Čak i gore od podsjećanja na njihovu smrt je davanje do znanja da to na neki način iščekujete poput lešinara.

Umjesto toga recite: “Čitao sam da je korisno napraviti oporuku kako se poslije braća i sestre ne bi posvađali.” Naravno, i s ovom izjavom valja oprezno. Zapravo bi bilo najbolje da pitanje kome će što pripasti prepustite u potpunosti roditeljima.

7. Probudi se! Opet ne pratiš!

Tamni prostori i ugodna toplina kina ili kazališta čak i puno mlađeg čovjeka mogu uspavati. Nema ništa čudno u tome da starija osoba malo otkunja, no problem bi mogao nastati ako pri tome i hrče dok drugi gledatelji pokušavaju pratiti predstavu. Ako se to dogodi, pažljivo probudite roditelja i nastojte ga ne posramiti pred ostalima.

Umjesto toga recite: “Sad ide zanimljiv dio, ovo ne želiš propustiti!” Ako baš ne ide nikako drugačije, možda biste mogli napustiti kazalište i nešto ranije. Ili jednostavno pustite da vaš stari otac odspava na vašem ramenu.

8. Tvoj unuk se zove Tomo! Opet si ih pobrkao!

Sigurno se i vama dogodilo da ženu ili muža zazovete pogrešnim imenom. Miješanje imena redovita je pojava i to ne samo kod starijih osoba. No ako se to događa vrlo često ili čak redovito, možda biste roditelja ipak trebali odvesti na pregled kod liječnika.

Umjesto toga recite: “Ovo je Jim, Tom je ostao kod kuće.2 Razlika je u tome kako ćete to reći. Naravno da možete ispraviti mamu ili tatu koji su vaše dijete nazvali krivim imenom, no to se može postići i bez osuđivanja i posramljivanja. I ovdje može dobro doći malo šale, ali opet takve koja nikoga ne vrijeđa.

.

Mozaik

Deset najčešćih strahova koji nas sputavaju i sprječavaju da budemo sretni

Sa strahovima se možete suočiti, korak po korak. Suočavanje sa strahovima jača vašu mentalnu kondiciju. A što je bolja vaša mentalna kondicija, postaje sve lakše suočavati se sa strahovima.

Objavljeno

|

Priznavanje vlastitih strahova i suočavanje s njima ključ je ostvarenja osobnih ciljeva, piše psihoterapeutkinja Amy Morin za portal Psychology Today.

Bilo da se vaši strahovi tiču ljubavne veze, karijere, smrti ili nelagode i boli, ako se ne odvažite napustiti zonu ugode vaš će život biti beznačajan. Kao terapeutkinja se često susrećem s ljudima koji ulažu jako puno truda u izbjegavanje osjećaja tjeskobe, a kao rezultat toga razviju simptome depresije. Trud koji ulažu u izbjegavanje nelagode dvosjekli je mač. Takvi žive dosadne i sigurne živote lišene rizika i uzbuđenja koji su ljudima prijeko potrebni kako bi se osjećali živima.


Slijedi deset najčešćih strahova koji sputavaju ljude u životu:

1. Promjena

Živimo u svijetu koji se stalno mijenja, a promjena se odvija tempom bržim nego ikada prije. Usprkos ovoj činjenici, mnogi ljudi se boje promjene te joj se aktivno odupiru. Podliježući ovom strahu, u životu možete propustiti mnoge prilike. Kad izbjegavate promjenu, riskirate stagnaciju i postajete rob navike.

2. Samoća

Zbog straha od samoće ljudi se ponekad opiru samačkom životu pa zbog toga znaju ostati u toksičnim vezama. Strah od samoće može rezultirati i opsesivnim korištenjem društvenih mreža koje može dovesti do izbjegavanja osobnih kontakata s drugim ljudima. Iako nije prirodno težiti osamljenosti, jako je važno okružiti se zdravim ljudima i zdravim društvenim interakcijama.

3. Neuspjeh

Strah od neuspjeha jedan je od najčešćih strahova. Neuspjeh izaziva nelagodu i može dovesti do osjećaja neadekvatnosti. Također, strah od neuspjeha će vas spriječiti da raditi bilo što, osim ako uspjeh nije zajamčen. U konačnici, propustiti ćete sve životne lekcije i prilike koje bi vam mogle pomoći da postanete uspješni.

4. Odbijanje

Mnogi ljudi izbjegavaju upoznavanje novih ljudi ili ulazak u novu vezu zbog straha od odbijanja. Čak i pojedinci koji su već u braku ponekad izbjegavaju tražiti nešto od svojih supružnika kako ih druga strana ne bi odbila. Bilo da ste se preplašili pozvati atraktivnu osobu na spoj ili tražiti povišicu od šefa, zbog straha od odbijanja ćete zaglaviti na jednom mjestu. Pa iako je odbijanje bolno, nije ni približno značajno kao propuštanje prilike u životu.

5. Nesigurnost

Ljudi često izbjegavaju isprobavanje nečeg novog i različitog zbog straha od nepoznatog. U krajnjoj liniji, nema garancije da će neka novina učiniti život boljim. Ali stalno zadržavanje na starom siguran je način da život ostane dosadan i stagnantan. Bilo da se bojite prihvatiti novi posao ili se preseliti u novi grad, nemojte dopustiti da vas strah od nesigurnosti sputa u tome.

6. Propast

Nažalost neizbježna je činjenica da će neke akcije koje poduzmemo propasti. Ponekad taj strah od propasti sputava ljude u uživanju u životu. Nemoguće je spriječiti loše ishode nekih naših akcija. Ali strah od takvih događaja ne bi vas smio sputavati u tome da živite bogat i ispunjen život koji je isto tako pun dobrih stvari.

7. Povreda

Vjerojatno su vas roditelji ili odrasla osoba od povjerenja naučili da pogledate u oba smjera prije nego što prijeđete cestu kako ne biste završili pod kotačima. Naravno da je to razumno, međutim strah od povrede, fizičke ili emocionalne, nas često sputava u životu. Strah od nelagodnih osjećaja i emocija mogao bi vas sputavati u stvaranju dubokih i smislenih veza u životu. Ili bi vas mogao sputavati u obavljanju posla. Nažalost bez emocionalnog rizika, nema ni nagrade.

8. Osuda okoline

Normalno je da se želite svidjeti svojoj okolini. Ali strah od osude okoline bi vas mogao spriječiti da ostvarite svoj istinski potencijal. Istina je sljedeća: neki ljudi će vas žestoko osuđivati bez obzira na sve. Ali vjera u to da ste dovoljno mentalno čvrsti da možete živjeti u skladu sa svojim vrijednostima ključna je ako želite živjeti najbolji mogući život.

9. Neadekvatnost

Još jedan strah kojeg mnogi proživljavaju je osjećaj da nisu dovoljno dobri. Ako vas muči osjećaj neadekvatnosti, teško ćete postati uspješni. Možda ćete postati perfekcionist kako biste pokušali dokazati svoju vrijednost. Strah od neadekvatnosti često je duboko ukorijenjen. Iako se teško s njim direktno suočiti, uspjeh nećete postići dok god se ne osjetite dovoljno vrijednima za njegovo postizanje.

10. Gubitak slobode

Određena količina straha od gubitka slobode može biti zdrava, ali isto tako može postati problem koji vas koči u životu. Za mnoge ljude strah od gubitka slobode postaje samoispunjujuće proročanstvo. Na primjer, netko tko želi voditi slobodan život može izbjegavati pronalaženje stalnog zaposlenja. Posljedično, takvi bi ljudi mogli izgubiti slobodu koju bi im donijela financijska stabilnost. Zato je važno razmisliti i o negativnim stranama zadržavanja određenih sloboda.

Poboljšajte svoju mentalnu kondiciju

Na sreću, ne trebate dopustiti svojim strahovima da vas koče u životu. Sa strahovima se možete suočiti, korak po korak. Suočavanje sa strahovima jača vašu mentalnu kondiciju. A što je bolja vaša mentalna kondicija, postaje sve lakše suočavati se sa strahovima. Stoga se postavite proaktivno prema stvarima koje vas plaše i izgradite mentalnu kondiciju koja vam je potrebna da živite najbolji mogući život.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP