Prati nas

Aktivno starenje

10 razloga zašto je druga polovina života zapravo bolja

Druga polovina života po mnogo čemu je bolje – reći će to većina onih koji su prešli pedesetu. Za takvu tvrdnju postoji i znanstveno utemeljenje jer tad smo sigurniji u sebe, život nam je bolje organiziran i sve konce držimo u svojim rukama.

Objavljeno

|

Kako živjeti bolje? kako biti sretan?
foto: Pexels

Prema istraživanju koje je proveo Daily Mail, ljudi su najsretniji kad im je 58 godina. To je zato što se otprilike u toj dobi postigne najbolja ravnoteža između posla i slobodnog vremena i ljudi su najzadovoljniji svojim stilom života.

1. Sretniji smo

U nedavnoj studiji provedenoj na 1500 stanovnika San Diega, znanstvenici su ustanovili da su ljudi u dvadesetima najpodložniji stresu i depresiji, dok su ljudi u devedesetima najzadovoljniji, prenosi Los Angeles Times.


Što se tiče općenitog osjećaja zadovoljstva, izraženog na skali od 1 do 10, on se prema Nielsenu povisuje kako starimo, a najviše vrijednosti postiže već u poznim godinama oko osamdesete. Dilip Jeste, direktor Centra za zdravo starenje iz San Diega i autor brojnih studija na tu temu, također kaže da je došao do saznanja da su starijji ljudi zadovoljniji, sretniji, manje depresivni i manje tjeskobni.

2. Više znamo

Jeste li se ikad zapitali zašto su mozgovi starijih sporiji od mozgova mlađih ljudi? Prema istraživanju Sveučilišta Tűbingen, to je jednostavno zato jer starije osobe više znaju pa moraju procesuirati više podataka. ‘Ljudski mozak u starijoj dobi sporije radi zato što s vremenom mora baratati s više informacija’, kaže doktor Michaer Ramscar.

3. Ne smetaju nas sitnice

Više ne dopuštamo sitnicama da nas tako lako izbace iz takta. To je zato što s vremenom počnemo shvaćati da su male stvari upravo to – male stvari. Istraživanje koje je 2015. proveo američki Nacionalni institut mentalnog zdravlja, pokazalo je da 10,3 posto odraslih u dobi od 18 do 25 godina s vremena na vrijeme iskusi depresivnu epizodu. U dobnoj skupini od 26 do 49  godina postotak tih epizoda pada na 7,5 posto, dok je kod osoba starijih od 50 postotak tek oko 4,8 – znači, upola manje nego kod dvadesetgodišnjaka.

4. Seks je bolji

Gail Sheehy je u svojoj knjizi ‘Seks i zrele žene’ napisala sljedeće: ‘Srednje godine, one između 50 i 65, predstavljaju pomak od zadovoljavanja prema vještini’. Također, veliko istraživanje seksualnog zdravlja i ponašanja otkrilo je da u dobnoj skupini iznad pedeset čak 71 posto svih seksualnih susreta rezultira ženskim orgazmom, što je daleko više od bilo koje druge dobne skupine. Što se, pak, muškaraca tiče, isto istraživanje pokazalo je da muškarci iznad pedesete uživaju u seksu jednako kao kad im je bilo dvadeset.

5. Imamo više novca za svoje potrebe

U redu, ovo se ne odnosi na umirovljenike. Međutim, starije osobe, recimo one u pedesetima, u prosjeku doista imaju više novca od dvadesetogodišnjaka. Zašto je to tako, svima je razumljivo. Mladi uglavnom još nemaju stabilne prihode, dok su oni stariji uglavnom zaposleni, a mnogi su se već uspjeli riješiti i kredita. Djeca su im već odrasla i ne zahtijevaju toliku financijsku pomoć, pa su pedesete uglavnom, u financijskom smislu, doista zlatne godine.

6. Radimo ono što želimo

Djeca su odrasla pa ljudi iznad pedesete imaju više vremena za sebe. Istraživanja pokazuju da velik postotak ljudi u toj dobnoj skupini doista to slobodno vrijeme iskorištavaju kako bi radili ono što su oduvijek htjeli, ali nisu imali vremena, reklo bi se ‘nešto za svoju dušu’. To je ujedno i jedan od razloga zašto su ljudi iznad pedesete manje skloni depresiji nego što su to bili njihovi roditelji ili djedovi i bake.

‘Postoje dokazi koji sugeriraju da su današnje 50+ generacije doista opuštenije nego prijašnje. Simptomi depresije u toj dobnoj skupini značajno su se smanjili od 1998 na ovamo’, piše magazin Time. No nažalost, mlađi ljudi idu u posve suprotnom smjeru pa su simptomi depresije i tjeskobe kod mlađih ljudi u porastu.

7. Osjećamo se dobro u vlastitoj koži

Žene su najzadovoljnije same sa sobom kad im je 40, 50 ili 60. Naime, tada svoj život drže potpuno u svojim rukama, zadovoljnije su izgledom i i maju jasno definirane stavove. Nije rijetkost da žene upravo oko pedesete naprave nešto što će njihov život odvesti u pomalo neočekivanom smjeru pa počnu s nekom zanimljivom novom aktivnošću, krenu na kakvo zanimljivo putovanje ili odluče preseliti. Nažalost, to ima i jednu negativnu stranu. Novoprobuđena samosvijest rezultira i češćim raspadima brakova koji su možda trajali i više desetljeća upravo zbog toga što žene počinju shvaćati da bi one sajme trebale donositi odluke vezane uz svoj život i više ne trpe sugestije sa strane.

8. Vjerujemo u sebe

Prvu trećinu života do otprilike 21. godine učimo od svojih roditelja i učitelja. Drugu trećinu života posvećujemo karijeri i obitelji, no posljednja trećina namijenjena je samo nama i našim potrebama. U toj ‘našoj trećini’ imamo više povjerenja u sebe i točno znamo što nam je potrebno. Također, te godine donose i izvjesnu mudrost koju je moguće postići samo i jedino iskustvom.

9. Imamo najbolje prijatelje na svijetu

Što je čovjek stariji, bolje razumije tko su mu pravi prijatelji. Pravi prijatelji ostaju uz nas bez obzira na sve, a ako ste poživjeli toliko da ste došli do druge polovine života, onda već sigurno znate razlučiti koji su ljudi u vašem životu vrijedni, a koji nisu.

Što se tiče onih koji nisu – riješite ih se. Naime, prijateljstvo je dobrovoljna kategorija, dok obitelj ne biramo nego je dobijemo. One koji samo uzimaju a ništa ne daju jednostavno eliminirajte iz svojeg života.

10. Sagledavamo širu sliku

Nakon pedesete ljudi znaju ocijeniti koje su stvari doista vrijedne truda, a koje nisu. Također, shvaćamo svoje mjesto u svijetu i u svojoj se poziciji osjećamo ugodno.

.

Aktivno starenje

‘Sad napokon imam vremena pa učim strani jezik!’

Mnogi umirovljenici nakon prestanka radnog odnosa napokon imaju vremena posvetiti se svojim interesima, pa mnogi odlučuju naučiti neki strani jezik. U ponudi je mnogo tečajeva za umirovljenike, a dobra je vijest što se jezik može naučiti i u zrelijoj životnoj dobi.

Objavljeno

|

“Što sam učila u školi? Joj, pa ja sam vam učila ruski. Bilo je to prije ohoho godina. Takvo je vrijeme bilo – ili ruski ili ništa. Ne moram ni reći da mi od tog ruskog na kraju nije ništa ostalo. A i ne putujem u Rusiju, ne treba mi baš ruski jezik. Ali engleski – to je posve druga stvar”, priča nam Olga Mišak, umirovljenica iz Zagreba.

“Odlučila sam se na engleski jer u današnje vrijeme svi znaju engleski. To je postao nekakva lingua franca, zajednički jezik na kojem se svi sporazumijevaju. Osim toga, ako hoćeš pročitati nekakav članak izvana, vidjeti što se događa po svijetu, moraš znati engleski. To je postalo posve normalno. A mi koji nismo engleski učili u školi i koji nismo odrasli uz kompjutore, nama engleski nije tako prirodan i normalan kao mlađima. Ja sam zato došla na tečaj”, govori dalje gospođa Olga.


“U današnje vrijeme svi znaju engleski. Moji unuci su znali engleski i prije nego su krenuli u školu. Tu su filmovi, igrice, glazba… Engleski im je ušao u uho i prije nego su ga počeli učiti u školi. Ali s nama starijima je drugačije. Mi engleski nismo ‘uhvatili’ u mladosti i danas je puno teže naučiti ga. Ja sam zato odlučila upisati tečaj. U mirovini sam, imam vremena i sad je vrijeme da nešto napravim za sebe – a to je učenje jezika”, objašnjava naša sugovornica.

Tečaj je, kaže, platila na rate. “Upisala sam početni tečaj da mi objasne sve lijepo ispočetka. Imam nastavu dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom. Učiteljica nam je jako simpatična mlada djevojka. To koliko ona ima strpljenja s nama je nevjerojatno. Znate, mi stariji ne kopčamo baš tako brzo kao djeca i za neka nam stvari treba puno više vremena. Ali naša Ivana je jako strpljiva. Svaka joj čast”, kaže nam na kraju gospođa Olga pripremajući se za još jedan sat.

Učenje i druženje

Razna pučka otvorena učilišta, centri za kulturu i obrazovanje pa i privatne škole stranih jezika nude tečajeve jezika za umirovljenike. Oni nisu toliko popularni kao tečajevi jezika za mlade, no zainteresiranih se ipak nađe. Nekoliko pitanja postavili smo profesorici Ani Horvatović iz centra za jezike Poliglossa.

Razlikuje li se učenje jezika u starijoj dobi od učenja u mlađoj, kako je koncipiran tečaj i koje su specifičnosti učenja jezika kasnije u životu?

Imamo dosta učenika starije životne dobi koji dolaze iz privatnih razloga u smislu da sada napokon imaju vremena učiti jezike i žele savladati neki jezik za koji prije nisu imali vremena. Možda imaju neku rodbinu vani ili im djeca žive vani pa im treba jezik ili naprosto sada više putuju pa se žele moći sporazumjeti. Znači, treba im svakodnevna komunikacija, snalaženje u restoranima, u zračnoj luci i slično.

Je li nastava jezika za starije po nečemu specifična i razlikuje li se od nastave za mlađe osobe?

Prije svega, tečajevi za umirovljenike uglavnom su u prijepodnevnim satima kad umirovljenici imaju vremena jer ne rade i ne idu na posao. U to vrijeme i brže stignu do naše škole jer u prometu nije takva gužva kao kad bi na tečaj morali dolaziti poslijepodne kad su nam termini tečajeva za poslovne ljude ili učenike.

Što se same nastave tiče, i teme i način i ritam prezentiranja prilagođeni su starijim osobama i njihovim potrebama i dok poslovni ljudi više trebaju pisanu komunikaciju, umirovljenici uglavnom više trebaju usmenu komunikaciju pa je naglasak na konverzaciji, ponavljanju, igranju uloga i slično.

Posebno je i to što su na tečajevima jezika za umirovljenike naši polaznici okruženi osobama slične dobi i sličnih interesa, pa nema treme koja bi se možda pojavila da idu na tečaj s mlađima. Atmosfera na satovima je zato sjajna, opuštena, stvaraju se i prijateljstva koja često potraju i nakon što tečaj završi. Ljudi često poslije sata idu na kavu i druže se tako da je to jedna vrlo vrijedna posebnost tečaja za umirovljenike. Dakle, nije samo učenje jezika već i druženje.

Može li osoba u zrelim godinama doista savladati neki jezik i progovoriti ga kao da ga je počela učiti u mlađim godinama?

Starije osobe definitivno mogu naučiti jezik. Oni koji zaista dođu motivirani, čak i ako nemaju neko posebno predznanje, čak i ako nisu engleski ili koji drugi jezik nikada nisu učili, mogu ga savladati do razine koja im je potrebna. Godine tu nisu nikakva prepreka. Ako doista to žele, svi mogu naučiti strani jezik bez obzira na godine.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP