Prati nas

Mozaik

Trabant: danas retro-šik, nekad meta izrugivanja bogatog Zapada

U svojim podrugljivim recenzijama, razvijeni Zapad mu je najviše zamjerao zastarjeli dvotaktni motor i dijelove načinjene od ‘reciklirane bezvrijednosti’. Karoserija mu je napravljena od fiberglasa, plastične mase pojačane recikliranim vlaknima.

Objavljeno

|

Tko je vozio Trabant?
foto: Sandro Bura

“Ovaj je automobil komunizmu dao lošu reputaciju”, ustvrdio je svojevremeno američki Time za popularnog Trabija. Riječ je o automobilu koji se je proizvodio od 1957. do 1990. u tvornici nekad istočnonemačkog VEB Sachsenring Automobilwerke Zwickau u Zwikau. Ime mu prevedeno znači “satelit”, a dobio ga je prema sovjetskom satelitu Sputniku.

U svojim podrugljivim recenzijama, razvijeni Zapad mu je najviše zamjerao zastarjeli dvotaktni motor i dijelove načinjene od „reciklirane bezvrijednosti“. Iako živimo u vremenu plastičnih materijala, i danas nas opčinjava činjenica da mu je karoserija bila napravljena od fiberglasa, plastične mase pojačane recikliranim vlaknima.


Trabantov prototip proizveden je još 1950. godine kao odgovor na popularnu bubu (VW). Time tako bilježi da je Trabi “smrdio poput zapaljene iračke bušotine i to u trenucima kada je bio u voznom stanju” te da su mu nedostajali osnovni elementi poput stop svjetla i žmigavaca. „Ich bin smeće“, zaključuje ovaj američki tjednik koji je Trabant smjestio na popis najgorih automobila svih vremena.

No iako su brojni Nijemci, nakon pada Zida, napustili svoje „plastične ljubimce“ čim bi se domogli „zapadnog vozila“, danas je potražnja, zahvaljujući nostalgiji, za njima velika. U Budimpešti, na primjer, postoji tvrtka koja već deset godina organizira turističke ture isključivo u Trabantima. Prošetate li Zagrebom, velika je vjerojatnost da ćete u samom centru uočiti zeleni trabant koji smo i sami snimili.

Da o Trabiju ne treba pričati sve najgore, piše autoportal.hr. „Tko god misli da je Trabant bio nekvalitetan, jako se vara: očekivani vijek prosječnog primjerka u DDR-u bio je čak 28 godina. Bilo je to moguće zbog inicijalno kvalitetne izrade, ali i jednostavnog održavanja“, zaključuju na ovom specijaliziranom portalu.

Trabant u Hrvatskoj

Zagrebački Trabant (foto: Sandro Bura)

.

Mozaik

Mjesec je čuvar života na Zemlji. Bez njega, vjerojatno, ne bismo ni postojali

I suvremena astrologija ima korijene u drevnim vjerovanjima vezanim uz ovo nebesko tijelo na koje je čovjek zakoračio prije pola stoljeća.

Objavljeno

|

Autor

Zašto nas fascinira ovaj Zemljin satelit? Engleski astrofizčar Ben More, autor knjige “Mjesec – jedna biografija”, objasnio je to za Deutsche Welle. Kaže, tajna je u ljepoti promatranja noćnog neba i činjenici da se Mjesec sa Zemlje sjajno vidi. Čak su i različite kulture tumačile njegove šare koje su zapravo hlađena polja lave okamenjenog bazalta. Drevni Kinezi su govorili o kunićima i zečevima, Germani o djetetu i čovjeku na Mjesecu.

Prva razvijena civilizacija Sumeraca je prije 5.000 godina izumila kotač i pismo. I Mjesec je kod njih igrao važnu ulogu. Oni su imali astronome koji su isključivo promatrali Mjesec i pokušavali otkriti mjesečeve mijene koje su zatim povezivali s pojavama poput gladi i ratova i vladarima na temelju mjesečevih mijena predviđati predstojeće događaje.


Uostalom, objašnjava Moore, i suvremena astrologija ima korijene u drevnim vjerovanjima vezanim uz ovo nebesko tijelo na koje je čovjek zakoračio prije pola stoljeća.

No Mjesec je puno više od toga. Zemlja, kaže astrofizirčar, bez njega ne bi bila stabilna. “Zemlja bi se naginjala i vrludala poput zvrka što bi dovelo do drastičnih klimatskih promjena. Mjesec djeluje svojom silom teže na stabilnost kretanja Zemlje i utječe na to da se klima na Zemlji 4,5 milijarde godina nije drastično promijenila.”

“Cjelokupna evolucija bi se razvila drugačije”, tvrdi Moore pa zaključuje: “Zamislimo si da se život razvije oko toplog ekvatora i tada se Zemlja jednostavno nagne i sve pretvori u ledenu pustinju. Dakle teško je pretpostaviti da bi se naš današnji život uopće mogao razviti na taj način.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP