Prati nas

Mozaik

Elizabeta slavi 65 godina radnog staža

Sve to za njenog sina i prijestolonasljednika Charlesa nisu baš dobri izgledi: i njemu je u međuvremenu 68 godina i baš kao što njegova majka ruši rekorde, ruši ih i on kao pretendent koji je najduže čekao da sam sjedne na prijestolje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koja je tajna dugog života kraljice Elizabete?
foto: Pixabay

6. veljače 1952. se za 25-godišnju princezu Elizabetu u jednom trenutku promijenio čitav svijet. Tada je još bila “samo” princeza koja je upravo boravila u Keniji sa svojim suprugom pomorskim časnikom i majka dvoje malene djece. Ali onda je stigla vijest da je njen otac, tisućama kilometara daleko, iznenadno preminuo. Od tog trenutka je postala Elizabeta II., Božjom voljom kraljica Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, poglavarka Commonwealtha i čelnica Anglikanske crkve, piše Deutsche Welle.

Već joj je i prije bilo jasno da će doći taj dan, ali nije računala da će doći tako brzo. Iskreno je voljela svog oca, kralja Georga VI., baš kao što su ga voljeli i njegovi podanici. Jer on ih je proveo kroz nedaće Drugog svjetskog rata i prkosno ostao u Londonu i dok su padale bombe da bi dijelio sudbinu sa svim drugim građanima kraljevstva.


Elizabeta II. je već i na drugim obljetnicama svoje vladavine govorila kako to njoj nije povod za slavlje jer je to i obljetnica smrti njenog oca. Zato redovito ovaj dan provodi u tišini i bez javnih nastupa, a tako će biti i ove, sada već 65. obljetnice njenog kraljevstva.

Kraljica Elizabeta II nazdravlja Josipu Brozu Titu tijekom banketa u Belom dvoru 1972. godine

Već i zbog takvog staža, mnogi Britanci se uopće ne mogu sjetiti doba bez njihove kraljice. Ona je konstanta u toj zemlji i drži je zajedno, makar je još uvijek razdire spor oko Brexita. Ako ne za kraljicu, za njene podanike je 6. veljača ipak dan radosti, divljenja i zahvalnosti za ženu koja se držala svog obećanja kojeg je dala na svoj 21. rođendan u jednom obraćanju putem radija: “Objavljujem vam svima da će moj život, bio on kratak ili dug, biti potpuno u vašoj službi.”

Dobri geni

Od smrti kralja Tajlanda Bhumibola je Elizabeta II. postala državna čelnica sa najdužim stažom na svijetu. U međuvremenu prima “svog” 13. premijera – u ovom slučaju je to premijerka Theresa May u redovitu tjednu audijenciju, prvi je bio Winston Churchill. A i sa druge strane Atlantika, Donald Trump je već 13. stanovnik Bijele kuće kojeg je ona doživjela (i u pravilu nadživjela), Justin Welby je njen sedmi nadbiskup Canterburya i papa Franjo u Vatikanu je već sedmi papa kojeg je tamo vidjela.

Britanska kraljica je poglavar anglikanske crkve i nosi titulu “Branitelj vjere”. Tu funkciju shvaća veoma ozbiljno: vjera joj je izuzetno važna i daje joj snagu da vrši svoju dužnost, uvijek iznova ponavlja. A te snage joj očito ne ponestaje: niti ne pomišlja na abdikaciju, solidnog je zdravlja i očito, kao njena majka “Queen Mother” ima dobre gene: supruga kralja Georga VI. škotska plemenitašica Elizabeth Bowes-Lyon je doživjela 101. godinu. Njena druga kćerka i sestra kraljice, Margaret je doduše doživjela “samo” 71 godinu – ali prilično burnog života.

Sve to za njenog sina i prijestolonasljednika Charlesa nisu baš dobri izgledi: i njemu je u međuvremenu 68 godina i baš kao što njegova majka ruši rekorde, ruši ih i on kao pretendent koji je najduže čekao da sam sjedne na prijestolje.

A ako Elizabeta II. ovaj ponedjeljak možda i želi provesti u tišini i sjećanju na svog oca, za par mjeseci je čeka još jedna obljetnica kakvu je malo tko doživio: u studenom je 70. obljetnica njenog vjenčanja sa princem Filipom.

.

Mozaik

Lewisia – kamena djevica kojoj ćete se veseliti iz godine u godinu

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kada bismo mogli križati čuvarkuću i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Priča o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, počela je paralelno s najvećom američkom avanturom – ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa i Williama Clarka istražila do tada nepoznat zapad Amerike.

Meriwether Lewis, vojnik i javni službenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u današnjoj saveznoj državi Montani 1. srpnja 1806. godine otkrio je biljčicu koja je kasnije po njemu dobila ime – Lewisia rediviva.


Indijanski crni lijek

Ova skromna biljka navikla na škrte kamenjare ranije je bila poznata američkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda kaže da su za bisage pune gorkog korijena davali konja.

Postoji čak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara oživljen naknadno i to nekoliko godina nakon što je biljka prikupljenja. Ono što je sasma sigurno je da se Lewis iz višegodišnje ekspedicije vratio s barem jednim živim i zdravim primjerkom lewisije.

Kamena djevica

Iako se i danas L. rediviva sa svojim velikim ružičastim cvijetom rado uzgaja po znalačkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska rođaka Lewisia cotyledon koja cvijeta više puta godišnje; od ranog proljeća do kasne jeseni. Zovu je još i Siskiyou lewisia ili kamena djevica.

I kod ove vrste lišće dugo do 9 centimetara raspoređeno je čvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, štitasto su zbijeni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od čisto bijele preko ružičaste, narančaste i crvene do potpuno žute. Mnogima su najzanimljivije hippie varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilježi 19 vrsta smještenih u botaničku porodicu Montiaceae.

Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)

Gdje uzgajati?

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lončanica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, može držati u negrijanom stakleniku.

Pozicija i temperatura

Samim tim što potječe iz američkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i sušu. Lewisia traži puno svjetla. Uspijevati će na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.

Supstrat

Biljku valja posaditi u ocjedito, siromašno i po mogućnosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lončanica, dobar recept za supstrat je jedna trećina kvarcnog (riječnog) pijeska na dvije trećine komercijalne tresetne mješavine za uzgoj lončanica.

Kada zalijevati

Ekstremno je osjetljiva na višak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako dođe do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlošku nikada ne smije zadržavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osušio.

Kako prihranjivati

Iako je lewisia “programirana” za škrte uvjete, možete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatuće biljke.

Kako razmnožavati

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.

Ubiranje sjemena lewisije

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP